Cijene ponovo rastu, inflacija ne odustaje
Inflacija u Bosni i Hercegovini dva mjeseca zaredom je u porastu, što se odrazilo na povećanje nivoa rasta cijena.
Ovo pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u kojima se navodi da je inflacija zabilježila rast od 0,6 odsto u septembru u poređenju sa avgustom ove godine, što je drugi mjesec zaredom rasta indeksa potrošačkih cijena.
"Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen je rast nivoa cijena od 4,1 odsto. Na mjesečnom nivou rast cijena registrovan je u gotovo svim odjeljcima, a najviše su poskupjeli odjeća i obuća 2,9% te prevoz 2,4 odsto.
Posmatrano na godišnjem nivou, nakon ubrzanja zabilježenog prošli mjesec na 4,7 odsto, inflacija ponovo usporava, ali cijene hrane i dalje najviše doprinose ukupnoj stopi inflacije", piše u saopštenju.
Dodaje se da su na godišnjem nivou u septembru ove u odnosu na septembar prošle godine najviše poskupjela ostala dobra i usluge za 9,1%, te namještaj i kućanski aparati 8,5%, dok je pad cijena zabilježen u segmentu prevoza 4,2% i odjeće i obuće 7,2%.
U periodu januar-septembar inflacija je iznosila 7,6 odsto, a najviše su joj doprinijele cijene hrane i pića koji su poskupjeli 12,9 odsto.
Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako je u prethodnom periodu došlo do ponovnog rasta cijena naftnih derivata, a sada i prirodnog gasa, realno u većini kategorija proizvoda i usluga nije bilo opravdanog razloga za rast cijena.
"Jednostavno, nastavlja se kontinuitet da niko iz nadležnih vlasti na bilo kojem nivou, na bilo koji način ne poduzima mjere kojim bi se rast cijena zaustavio ili bar ograničio, osim nedavnog ograničenja marži vrlo upitne efikasnosti, što također još nije moglo uticati na ove statističke podatke. Ako su trgovci i svi drugi u lancu svjesni da mogu povećavati cijene kad god požele, pa čak i bez ikakvog osnova, a da će vlasti kao jedinu reakciju slaviti rekordne prihode od PDV-a, onda nemaju razloga nikada prestati s rastom cijena, bez obzira na to šta se dešava s njihovim troškovima i sa svjetskim tržištem. Ne vidim drugi način da se ovaj trend rasta cijena promijeni osim intervencije vlasti ili direktnim ograničenjem cijena, ili dodatnim oporezivanjem onih koji su neopravdano povećali dobit zbog nerealno visokih cijena, ili intervencijom putem robnih rezervi, ili kombinacijom ovih mjera. Nažalost, nema naznaka takvih akcija, jer je vlastima ipak ključno da povećavaju javne prihode, jer ih doživljavaju kao svoje privatne", rekao je Gavran.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je za "Nezavisne novine" da u ovim podacima nema ništa čudno.
"Kada su dodali kamatne stope, to se odrazilo troškovno, no naše tržište nije primarno, tako da imamo dvostruki negativni efekat. U pravu su oni koji smatraju da je inflacija uvozna i upravo zato imamo ovakve reakcije na bilo kakve mjere. Smatram da je najbolje da vlasti rade ono što najbolje rade, a to je da ne preduzimaju ništa. U pogledu kovida-19 to je na kraju dalo rezultat, a tako će biti i za inflaciju", zaključio je Raković.
(Nezavisne)
Ovo pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u kojima se navodi da je inflacija zabilježila rast od 0,6 odsto u septembru u poređenju sa avgustom ove godine, što je drugi mjesec zaredom rasta indeksa potrošačkih cijena.
"Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen je rast nivoa cijena od 4,1 odsto. Na mjesečnom nivou rast cijena registrovan je u gotovo svim odjeljcima, a najviše su poskupjeli odjeća i obuća 2,9% te prevoz 2,4 odsto.
Posmatrano na godišnjem nivou, nakon ubrzanja zabilježenog prošli mjesec na 4,7 odsto, inflacija ponovo usporava, ali cijene hrane i dalje najviše doprinose ukupnoj stopi inflacije", piše u saopštenju.
Dodaje se da su na godišnjem nivou u septembru ove u odnosu na septembar prošle godine najviše poskupjela ostala dobra i usluge za 9,1%, te namještaj i kućanski aparati 8,5%, dok je pad cijena zabilježen u segmentu prevoza 4,2% i odjeće i obuće 7,2%.
U periodu januar-septembar inflacija je iznosila 7,6 odsto, a najviše su joj doprinijele cijene hrane i pića koji su poskupjeli 12,9 odsto.
Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako je u prethodnom periodu došlo do ponovnog rasta cijena naftnih derivata, a sada i prirodnog gasa, realno u većini kategorija proizvoda i usluga nije bilo opravdanog razloga za rast cijena.
"Jednostavno, nastavlja se kontinuitet da niko iz nadležnih vlasti na bilo kojem nivou, na bilo koji način ne poduzima mjere kojim bi se rast cijena zaustavio ili bar ograničio, osim nedavnog ograničenja marži vrlo upitne efikasnosti, što također još nije moglo uticati na ove statističke podatke. Ako su trgovci i svi drugi u lancu svjesni da mogu povećavati cijene kad god požele, pa čak i bez ikakvog osnova, a da će vlasti kao jedinu reakciju slaviti rekordne prihode od PDV-a, onda nemaju razloga nikada prestati s rastom cijena, bez obzira na to šta se dešava s njihovim troškovima i sa svjetskim tržištem. Ne vidim drugi način da se ovaj trend rasta cijena promijeni osim intervencije vlasti ili direktnim ograničenjem cijena, ili dodatnim oporezivanjem onih koji su neopravdano povećali dobit zbog nerealno visokih cijena, ili intervencijom putem robnih rezervi, ili kombinacijom ovih mjera. Nažalost, nema naznaka takvih akcija, jer je vlastima ipak ključno da povećavaju javne prihode, jer ih doživljavaju kao svoje privatne", rekao je Gavran.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je za "Nezavisne novine" da u ovim podacima nema ništa čudno.
"Kada su dodali kamatne stope, to se odrazilo troškovno, no naše tržište nije primarno, tako da imamo dvostruki negativni efekat. U pravu su oni koji smatraju da je inflacija uvozna i upravo zato imamo ovakve reakcije na bilo kakve mjere. Smatram da je najbolje da vlasti rade ono što najbolje rade, a to je da ne preduzimaju ništa. U pogledu kovida-19 to je na kraju dalo rezultat, a tako će biti i za inflaciju", zaključio je Raković.
(Nezavisne)
