Ukrajina i Moldavija započinju pregovore, BiH ostaje na "rezervnoj" klupi?
Ukrajina i Moldavija će vrlo vjerovatno pregovore o članstvu u EU započeti još prije kraja ove godine, dok će BiH, kako sada stvari stoje, i dalje ostati na "rezervnoj" klupi.
Iako je došlo do izvjesnog napretka u BiH kad je u pitanju ispunjavanje evropskih obaveza, blokade, rasprostranjena korupcija, nedovoljno političke volje, a i stanje ljudskih prava, što se posebno vidi u činjenici da je vlast u Republici Srpskoj odlučila da kriminalizuje klevetu, ne ostavljaju puno nade.
U Delegaciji EU su nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH i Zakona o slobodnom pristupu informacijama u institucijama BiH istakli da je to pozitivan korak u pravom smjeru.
"Pozdravljamo sporazum koji su danas potpisali lideri koalicionih stranaka na državnom nivou i usvajanje važnih zakona u vezi sa pristupanjem BiH EU. Pozitivno je da su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama", naveli su oni. U Savjetu ministara usvojeni su Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina i Izmjene i dopune Zakona o strancima, koji su takođe evropski prioriteti.
Iako se većina analitičara slaže da novi zakoni nude bolja rješenja u odnosu na ranije, ipak postoje brojne kritike da zakoni ne idu dovoljno daleko. Na primjer, kritikuje se što će se za godinu dana usvojiti zakon o VSTS-u koji će biti usklađen s evropskim preporukama, čime svi indirektno priznaju da ova rješenja još ne zadovoljavaju standarde EU, kao i da će se važna pitanja u vezi s deklarisanjem imovine sudija i tužilaca definisati posebnim pravilnikom.
Sa druge pak strane evropski zvaničnici su napredak Moldavije, a posebno Ukrajine, u ponedjeljak ocijenili "impresivnim", i pohvalili set mjera koje su vlade u Kijevu i Kišinjevu preduzele u proteklih pola godine.
Kako je rekao Virginijus Sinkevičius, komesar za okolinu u Evropskoj komisiji, Kijev je napredovao u tri ključne oblasti koje se odnose na medijske slobode i temeljna prava, borbu protiv korupcije i uticaja oligarha, kao i na reformu pravosudnog sistema. Evropski zvaničnici ocjenjuju da će gotovo sigurno ove dvije zemlje prije kraja godine, dijelom i zbog geopolitičkih razloga, početi pregovore. Iako će geopolitika odigrati ključnu ulogu da ove dvije zemlje "pogura" na sljedeću stepenicu ka članstvu, ne može se negirati da one pokazuju veći entuzijazam da sprovedu reforme u odnosu na BiH.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, na pitanje "Nezavisnih" da li ocjenjuje da će BiH uspjeti da počne pregovore prije kraja godine, odgovara odrično.
"BiH je trebalo da započne pregovore o članstvu u EU još prije desetak godina. Čitav koncept EU, u kome se otvaranje pregovora shvata kao neka vrsta nagrade, je pogrešan. Naročito u trenutku kada je vjerodostojnost EU na ovako niskom nivou, a članstvo za sve zemlje, pregovarale ili ne, godinama daleko. Bez obzira na sve to, ne vjerujem da će zemlje članice EU u decembru ove godine biti spremne da odluče da otvore pregovore o članstvu sa BiH bez jasne i nedvosmislene preporuke Europske komisije, kakva se, na primjer, očekuje za Ukrajinu i Moldaviju", ocijenio je on.
Kako je istakao, signali iz Evropske komisije ukazuju na to da uz izvještaj, koji se očekuje u oktobru, neće biti i preporuka o otpočinjanju pregovora.
"Moj utisak je da su cilj i napori Europske komisije usmjereni ka tome da se u izvještaju utvrdi kakav-takav napredak u vezi s pitanjem 14 ključnih prioriteta, odnosno s pitanjem osam preporuka koje su pratile kandidatski status prošle godine.
U takvoj situaciji, naravno, postoji razmišljanje među nekim zemljama članicama da se u slučaju jednog zaista pozitivnijeg izvještaja za BiH pokrene pitanje konkretizacije puta do otvaranja preporuka, kroz neki zaključak koji bi poslužio kao ohrabrenje vlastima u BiH da tokom 2024. intenziviraju reforme i onda i otvore pregovore", ocijenio je on, uz napomenu da će dosta toga zavisiti od napora vlasti u BiH, spremnosti Evropske komisije, ali i ključnih zemalja članica.
Kako saznaju "Nezavisne", iste zemlje koje su imale skepsu da se BiH dodijeli kandidatski status, skeptične su i da se s BiH otvore pregovori o pristupanju.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da je optimizam nekih političara da će BiH pregovore započeti prije kraja godine neutemeljen.
"Neki od tih političara su još davno najavljivali članstvo BiH u EU, pa su stalno i dalje optimistično pomjerali te postavljene datume. Problem je što mi se čini da političke elite rade reforme nevoljko i samo ukoliko postoji pritisak od međunarodnih zvaničnika. Drugi problem vidim u šizofrenoj poziciji nekih političara - u istoj izjavi su istovremeno najveći zagovornici evropskog puta BiH, ali i najveći euroskeptici. Meni se čini da je ovaj nesklad teško prevazići", smatra Topićeva.
(Nezavisne)
Iako je došlo do izvjesnog napretka u BiH kad je u pitanju ispunjavanje evropskih obaveza, blokade, rasprostranjena korupcija, nedovoljno političke volje, a i stanje ljudskih prava, što se posebno vidi u činjenici da je vlast u Republici Srpskoj odlučila da kriminalizuje klevetu, ne ostavljaju puno nade.
U Delegaciji EU su nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH i Zakona o slobodnom pristupu informacijama u institucijama BiH istakli da je to pozitivan korak u pravom smjeru.
"Pozdravljamo sporazum koji su danas potpisali lideri koalicionih stranaka na državnom nivou i usvajanje važnih zakona u vezi sa pristupanjem BiH EU. Pozitivno je da su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama", naveli su oni. U Savjetu ministara usvojeni su Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina i Izmjene i dopune Zakona o strancima, koji su takođe evropski prioriteti.
Iako se većina analitičara slaže da novi zakoni nude bolja rješenja u odnosu na ranije, ipak postoje brojne kritike da zakoni ne idu dovoljno daleko. Na primjer, kritikuje se što će se za godinu dana usvojiti zakon o VSTS-u koji će biti usklađen s evropskim preporukama, čime svi indirektno priznaju da ova rješenja još ne zadovoljavaju standarde EU, kao i da će se važna pitanja u vezi s deklarisanjem imovine sudija i tužilaca definisati posebnim pravilnikom.
Sa druge pak strane evropski zvaničnici su napredak Moldavije, a posebno Ukrajine, u ponedjeljak ocijenili "impresivnim", i pohvalili set mjera koje su vlade u Kijevu i Kišinjevu preduzele u proteklih pola godine.
Kako je rekao Virginijus Sinkevičius, komesar za okolinu u Evropskoj komisiji, Kijev je napredovao u tri ključne oblasti koje se odnose na medijske slobode i temeljna prava, borbu protiv korupcije i uticaja oligarha, kao i na reformu pravosudnog sistema. Evropski zvaničnici ocjenjuju da će gotovo sigurno ove dvije zemlje prije kraja godine, dijelom i zbog geopolitičkih razloga, početi pregovore. Iako će geopolitika odigrati ključnu ulogu da ove dvije zemlje "pogura" na sljedeću stepenicu ka članstvu, ne može se negirati da one pokazuju veći entuzijazam da sprovedu reforme u odnosu na BiH.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, na pitanje "Nezavisnih" da li ocjenjuje da će BiH uspjeti da počne pregovore prije kraja godine, odgovara odrično.
"BiH je trebalo da započne pregovore o članstvu u EU još prije desetak godina. Čitav koncept EU, u kome se otvaranje pregovora shvata kao neka vrsta nagrade, je pogrešan. Naročito u trenutku kada je vjerodostojnost EU na ovako niskom nivou, a članstvo za sve zemlje, pregovarale ili ne, godinama daleko. Bez obzira na sve to, ne vjerujem da će zemlje članice EU u decembru ove godine biti spremne da odluče da otvore pregovore o članstvu sa BiH bez jasne i nedvosmislene preporuke Europske komisije, kakva se, na primjer, očekuje za Ukrajinu i Moldaviju", ocijenio je on.
Kako je istakao, signali iz Evropske komisije ukazuju na to da uz izvještaj, koji se očekuje u oktobru, neće biti i preporuka o otpočinjanju pregovora.
"Moj utisak je da su cilj i napori Europske komisije usmjereni ka tome da se u izvještaju utvrdi kakav-takav napredak u vezi s pitanjem 14 ključnih prioriteta, odnosno s pitanjem osam preporuka koje su pratile kandidatski status prošle godine.
U takvoj situaciji, naravno, postoji razmišljanje među nekim zemljama članicama da se u slučaju jednog zaista pozitivnijeg izvještaja za BiH pokrene pitanje konkretizacije puta do otvaranja preporuka, kroz neki zaključak koji bi poslužio kao ohrabrenje vlastima u BiH da tokom 2024. intenziviraju reforme i onda i otvore pregovore", ocijenio je on, uz napomenu da će dosta toga zavisiti od napora vlasti u BiH, spremnosti Evropske komisije, ali i ključnih zemalja članica.
Kako saznaju "Nezavisne", iste zemlje koje su imale skepsu da se BiH dodijeli kandidatski status, skeptične su i da se s BiH otvore pregovori o pristupanju.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da je optimizam nekih političara da će BiH pregovore započeti prije kraja godine neutemeljen.
"Neki od tih političara su još davno najavljivali članstvo BiH u EU, pa su stalno i dalje optimistično pomjerali te postavljene datume. Problem je što mi se čini da političke elite rade reforme nevoljko i samo ukoliko postoji pritisak od međunarodnih zvaničnika. Drugi problem vidim u šizofrenoj poziciji nekih političara - u istoj izjavi su istovremeno najveći zagovornici evropskog puta BiH, ali i najveći euroskeptici. Meni se čini da je ovaj nesklad teško prevazići", smatra Topićeva.
(Nezavisne)
