Evropska unija oprašta se od benzinaca i dizelaša
Benzinci i dizelaši odlaze u istoriju, budućnost je na električnim vozilima i Evropska unija predlaže strategiju kojom će u idućoj deceniji postići ugljeničku neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, ali automobil, koji je prevozno sredstvo broj jedan za Evropljane, krivac je za emisije gasova s učinkom staklenika.
Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljeničku neutralnost do 2050. godine.
Evropska komisija trebala bi 14. jula da predloži nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora, razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.
Električna vozila snažno napreduju
Električna vozila jedina će moći da ispune takav zahtjev i biće jedina dopuštena prevozna sredstva na potpuno novom tržištu. Evropa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama ugljen-dioksida po kilometru za konstruktore automobila, a ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. godini.
Smanjenje emisije ugljenika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030. godini, a zatim 100 posto 2035. godine.
Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su veliki pritisak za automobilsku industriju, koja do 2027. godine mora računati sa strožim propisima o zagađenju za motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Na automobilskom tržištu, koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom korona virusa, električna vozila snažno napreduju. Udio električnih automobila je osam posto svih registrovanih vozila u zapadnoj Evropi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019. godini”, kaže njemački analitičar Matias Šmit.
Novi propisi još će više favorizovati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.
Veće cijene auta, manje radnih mjesta
To je veliki izazov za industriju koja zapošljava 14,6 miliona ljudi u Evropskoj uniji i koja još jako računa “na tranzicijsku tehnologiju”. Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju danas je duboko podijeljen.
Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta, u korist kineske konkurencije, koja je ispred Evrope u baterijama.
Automobilski lider Folksvagen grupe, čije je svako četvrto vozilo prodato u Evropi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila, nakon skandala iz 2015. godine, kada je priznao da je lažirao rezultate testova o izduvnim gasovima svojih dizelskih motora.
“Folksvagen je bio prisiljen da odabere električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na velika ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštovala buduće zakone”, objašnjava Matijas Šmit.
“Folksvagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente”, dodaje.
U junu je Folksvagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi između 2033. i 2035. godine.
“Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizovati prevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035. godine”, ocjenjuje Diana Štraus iz nevladinog udruženja Transport i životna sredina za Francusku.
Agencije
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, ali automobil, koji je prevozno sredstvo broj jedan za Evropljane, krivac je za emisije gasova s učinkom staklenika.
Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljeničku neutralnost do 2050. godine.
Evropska komisija trebala bi 14. jula da predloži nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora, razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.
Električna vozila snažno napreduju
Električna vozila jedina će moći da ispune takav zahtjev i biće jedina dopuštena prevozna sredstva na potpuno novom tržištu. Evropa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama ugljen-dioksida po kilometru za konstruktore automobila, a ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. godini.
Smanjenje emisije ugljenika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030. godini, a zatim 100 posto 2035. godine.
Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su veliki pritisak za automobilsku industriju, koja do 2027. godine mora računati sa strožim propisima o zagađenju za motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Na automobilskom tržištu, koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom korona virusa, električna vozila snažno napreduju. Udio električnih automobila je osam posto svih registrovanih vozila u zapadnoj Evropi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019. godini”, kaže njemački analitičar Matias Šmit.
Novi propisi još će više favorizovati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.
Veće cijene auta, manje radnih mjesta
To je veliki izazov za industriju koja zapošljava 14,6 miliona ljudi u Evropskoj uniji i koja još jako računa “na tranzicijsku tehnologiju”. Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju danas je duboko podijeljen.
Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta, u korist kineske konkurencije, koja je ispred Evrope u baterijama.
Automobilski lider Folksvagen grupe, čije je svako četvrto vozilo prodato u Evropi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila, nakon skandala iz 2015. godine, kada je priznao da je lažirao rezultate testova o izduvnim gasovima svojih dizelskih motora.
“Folksvagen je bio prisiljen da odabere električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na velika ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštovala buduće zakone”, objašnjava Matijas Šmit.
“Folksvagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente”, dodaje.
U junu je Folksvagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi između 2033. i 2035. godine.
“Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizovati prevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035. godine”, ocjenjuje Diana Štraus iz nevladinog udruženja Transport i životna sredina za Francusku.
Agencije
