NEPREVAZIĐENA BUBA


Kao rijetko koji automobil, ,,buba“ je dosegla kultni status, te ima veliki broj ljubitelja širom svijeta, udruženih u klubove. Pojavljivala se u popularnoj kulturi ( Herbi u istoimenom Diznijevom serijalu fimova), bila jedan od zaštitnih znakova hipi pokreta, kao i neiscrpan izvor inspiracije za brojne profesionalne i amaterske prerade.
 
Gotovo svaka zemlja na svijetu ima svoj nadimak za taj auto, a većina je varijacija na temu insekta ili bube. Niko je ne zove službenim nazivom Folksvagen Tip 1.
 
I decenijama nakon što se prestala proizvoditi, ,,buba“ je u svim svojim varijantama zadržala kultni status.
 
,,Buba“ niti je bila brza, niti ekonomična, a pogotovo ne udobna, ali je to vozilo čudnog oblika uprkos svim manama požnjelo svjetski uspjeh.
 

Posljednja njemačka ,,buba“ sišla je s proizvodne trake u fabrici u Emdenu, na sjeveroistoku Njemačke prije 42 godine. Radnici su je tog 19. januara 1978. godine ispratili suzama.
 
A sve je počelo 1933. godine nacrtom Ferdinanda Poršea kojim je odgovorio na poziv Adolfa Hitlera da proizvede jeftini automobil namijenjen svim slojevima društva. Porše je Hitleru poslao i listu zahtjeva koja se sastojala od sledećih karakteristika: automobil je morao da ima maksimalnu brzinu od 100 km na sat i da komotno smjesti dvije odrasle osobe, troje djece i njihove putne kofere. Morao je da bude jednostavan i ima prosječnu potrošnju od oko 5.5 litara. Hitler je odobrio navedene karakteristike, a zatim Poršeu uputio jedini svoj zahtjev- automobil nije smio da košta više od 1000 njemačkih maraka.
 
Dana 26. februara 1936. godine Hitler je otvorio prvu fabriku za proizvodnju ,,narodnog vozila“, a 1955. godine na ulicama Njemačke bilo je više od milion modela ,,bube“.
 
Folksvagen je najviše ,,buba“ prodao u Sjedinjenim Američkim Državama 1968. godine, kada se ovaj četverotočkaš pojavio kao trkaći automobil pod imenom ,,Herbi“ u Diznijevom filmu ,,Herbi, ljubavna buba“. Njena rastuća popularnost u SAD-u tokom 1960-ih podstakla je Folksvagen da izgradi svoj prvi proizvodni pogon na američkom kontinentu, u gradu Puebla u Meksiku, kako bi zadovoljio potražnju.
 
Bio je 4. oktobar 1969. godine kada su Bitlsi izbacili album ,,Abbey Road“. Na omotu četiri mladića prelaze ulicu na pješačkom prelazu, a sa lijeve strane stoji parkirana bijela ,,buba“. Na istom albumu šesnaesta pjesma nosi naziv ,,The end“, simbolično: zbogom ,,bubo“!
 

Posljednja originalna Folksagenova ,,buba“ proizvedena je 2003. godine u Meksiku. Međutim, mit o kultnom automobilu ne jenjava. Stare ,,bube“ u voznom stanju danas se prodaju za astronomske iznose. U zavisnosti od toga kako su održavane i koliko su stare, mogu dostići cijenu od 30.000 evra.
 
portal Semberija info (M.Rešidović)