Kako je nastala prva Škoda Oktavija
Foto: Škoda promo | Kako je nastala prva Škoda Octavia
Izvor: B92 / Nezavisne
Elegantan dizajn i robusna konstrukcija osvojili su svijet prije više od 60 godina.
Prije Drugog svjetskog rata, Čehoslovačka je bila jedna od industrijski najrazvijenijih zemalja u Evropi. U tom kontekstu, dio slave pripao je Java motociklima, automobilima i kamionima Tatra, traktorima Zetor i naravno Škodinim proizvodima.
Poslijeratna slika je izgledala drugačije. U zemljama istočnog bloka partija je vladala svim društvenim sferama, uključujući i automobilsku industriju, vjerujući da politički vrh zna kako da najbolje planira proizvodnju i prave produkte po mjeri naroda.
Proizvodnja svakog novog automobila bila je političko pitanje u interesu čitave nacije, a rasprave o neophodnosti projekta oduzimale su dragocjeno vrijeme. Dizajneri su morali da objasne sve detalje na automobilu i zašto je to ključno za socijalističkog radnika.
Međutim, ako je partija procenila da novina nije neophodna za sreću naroda, to je bio kraj svih rasprava.
Radikalne ideje u ovom kontekstu bi takođe oduzele previše vremena, što je konkurencija u međuvremenu dobro iskoristila. Škoda je bila upravo u takvoj poziciji.
Talentovani dizajneri i iskusni tehničari bili su ograničeni partijskim normama. Stoga im je jednostavnije rješenje bilo da novi projekat svedu na termin "modernizacija".
U proljeće 1959. Škoda je napravila korjenite promjene u sistemu oslanjanja svojih automobila. Umjesto lisnatih, napred su ugrađene spiralne opruge sa hidrauličnim amortizerima.
Ove promjene su za njih bile toliko radikalne da su promijenili čak i imena automobila. Škoda 440 tako postaje Octavia, tip 445 postaje Octavia Super, a sportski model 450 postaje Felicia.
Naziv Octavia je ukazivao na činjenicu da je to u stvari osmi model u nizu vozila započetom posle 1934. godine i uvođenja Popular 420.
Motor prvobitno vukao poreklo iz 1938. godine i sa dodatkom aluminijumskog bloka će se koristiti za decenijama koje dolaze. U prodaji su bile dvije verzije, 1.0 sa 40 KS i 1.2 (45-55 KS).
Svojevremeno je na Octaviju postavljeno čak pet različitih rešetki hladnjaka, u zavisnosti od verzije karoserije, a Octavia u svim varijantama imala je samo 2 vrata.
Škoda Octavia je bila pravi internacionalac. Sastavljan je u Pakistanu, Turskoj i Čileu, gdje su ga zbog svoje robusnosti nazvali "Škodin Jeep".
Krajem pedesetih Octavia je bila aktivna i na raznim svjetskim reli takmičenjima. Godine 1960. automobil je prvi put učestvovao na reliju Monte Karlo, gdje su godinu dana kasnije vozači Gjolberg i Martinsen pobijedili sa njim u klasi.
Pojavom Octavije, Škoda takođe trajno napušta davno zastareli tehnički koncept koji je započeo sa modelom Popular 1934. godine. Centralna cevasta šasija, prednji motor u kombinaciji sa pogonom na zadnje točkove postali su stvar prošlosti.
Međutim, ime Octavia nije zaboravljeno. Nova, moderna Škoda Octavia je predstavljena 1996. godine, kao prvi automobil razvijen u Škodi nakon što je postao sastavni dio Volkswagena.
Kao što je već pomenuto, Octavia je bila evolutivna faza starog modela 440, gde je Škoda optimizovala šasiju, vješanje i dodala luksuzniji kokpit.
Ponuđena je i karavan verzija, Octavia Combi (proizvedeno je u 54.086 jedinica koje su sišle sa proizvodne trake u fabrici Kvasini). Tu je još i Škoda Trekka, neobičan SUV napravljen na Novom Zelandu koristeći šasiju i motor iz Octavije.
Škoda je do kraja pedesetih imala samo malu fabriku u Mladoj Boleslavi sa prilično zastarelom tehnologijom. Kompanija je težila većoj prodaji, a za to su bili potrebni novi kapaciteti, pa je 1960. godine počela izgradnja modernog industrijskog kompleksa koji će se prostirati na 800.000 kvadratnih metara, sa 40 zgrada i 13 km servisnih puteva.
Škoda je izgradila modernu farbaru, fosfatnu kadu za antikorozivnu zaštitu, prese za dijelove, uvela automatizovane proizvodne procese. Čak 300 kompanija je učestvovalo u izgradnji i opremanju najmodernijeg evropskog pogona čiji je dnevni kapacitet sa 120 Octavia, u punom kapacitetu dostigao 600 primjeraka novih modela MB.
Tako je Škoda ponovno imala dobru startnu poziciju za osvajanje svijeta.
Škoda Octavia limuzina se proizvodila u periodu između 1959. i 1964, a Combi između 1961. i 1971. Ukupno je napravljeno 365.379 primjeraka originalnog modela Octavia.
Elegantan dizajn i robusna konstrukcija osvojili su svijet prije više od 60 godina.
Prije Drugog svjetskog rata, Čehoslovačka je bila jedna od industrijski najrazvijenijih zemalja u Evropi. U tom kontekstu, dio slave pripao je Java motociklima, automobilima i kamionima Tatra, traktorima Zetor i naravno Škodinim proizvodima.
Poslijeratna slika je izgledala drugačije. U zemljama istočnog bloka partija je vladala svim društvenim sferama, uključujući i automobilsku industriju, vjerujući da politički vrh zna kako da najbolje planira proizvodnju i prave produkte po mjeri naroda.
Proizvodnja svakog novog automobila bila je političko pitanje u interesu čitave nacije, a rasprave o neophodnosti projekta oduzimale su dragocjeno vrijeme. Dizajneri su morali da objasne sve detalje na automobilu i zašto je to ključno za socijalističkog radnika.
Međutim, ako je partija procenila da novina nije neophodna za sreću naroda, to je bio kraj svih rasprava.
Radikalne ideje u ovom kontekstu bi takođe oduzele previše vremena, što je konkurencija u međuvremenu dobro iskoristila. Škoda je bila upravo u takvoj poziciji.
Talentovani dizajneri i iskusni tehničari bili su ograničeni partijskim normama. Stoga im je jednostavnije rješenje bilo da novi projekat svedu na termin "modernizacija".
U proljeće 1959. Škoda je napravila korjenite promjene u sistemu oslanjanja svojih automobila. Umjesto lisnatih, napred su ugrađene spiralne opruge sa hidrauličnim amortizerima.
Ove promjene su za njih bile toliko radikalne da su promijenili čak i imena automobila. Škoda 440 tako postaje Octavia, tip 445 postaje Octavia Super, a sportski model 450 postaje Felicia.
Naziv Octavia je ukazivao na činjenicu da je to u stvari osmi model u nizu vozila započetom posle 1934. godine i uvođenja Popular 420.
Motor prvobitno vukao poreklo iz 1938. godine i sa dodatkom aluminijumskog bloka će se koristiti za decenijama koje dolaze. U prodaji su bile dvije verzije, 1.0 sa 40 KS i 1.2 (45-55 KS).
Svojevremeno je na Octaviju postavljeno čak pet različitih rešetki hladnjaka, u zavisnosti od verzije karoserije, a Octavia u svim varijantama imala je samo 2 vrata.
Škoda Octavia je bila pravi internacionalac. Sastavljan je u Pakistanu, Turskoj i Čileu, gdje su ga zbog svoje robusnosti nazvali "Škodin Jeep".
Krajem pedesetih Octavia je bila aktivna i na raznim svjetskim reli takmičenjima. Godine 1960. automobil je prvi put učestvovao na reliju Monte Karlo, gdje su godinu dana kasnije vozači Gjolberg i Martinsen pobijedili sa njim u klasi.
Pojavom Octavije, Škoda takođe trajno napušta davno zastareli tehnički koncept koji je započeo sa modelom Popular 1934. godine. Centralna cevasta šasija, prednji motor u kombinaciji sa pogonom na zadnje točkove postali su stvar prošlosti.
Međutim, ime Octavia nije zaboravljeno. Nova, moderna Škoda Octavia je predstavljena 1996. godine, kao prvi automobil razvijen u Škodi nakon što je postao sastavni dio Volkswagena.
Kao što je već pomenuto, Octavia je bila evolutivna faza starog modela 440, gde je Škoda optimizovala šasiju, vješanje i dodala luksuzniji kokpit.
Ponuđena je i karavan verzija, Octavia Combi (proizvedeno je u 54.086 jedinica koje su sišle sa proizvodne trake u fabrici Kvasini). Tu je još i Škoda Trekka, neobičan SUV napravljen na Novom Zelandu koristeći šasiju i motor iz Octavije.
Škoda je do kraja pedesetih imala samo malu fabriku u Mladoj Boleslavi sa prilično zastarelom tehnologijom. Kompanija je težila većoj prodaji, a za to su bili potrebni novi kapaciteti, pa je 1960. godine počela izgradnja modernog industrijskog kompleksa koji će se prostirati na 800.000 kvadratnih metara, sa 40 zgrada i 13 km servisnih puteva.
Škoda je izgradila modernu farbaru, fosfatnu kadu za antikorozivnu zaštitu, prese za dijelove, uvela automatizovane proizvodne procese. Čak 300 kompanija je učestvovalo u izgradnji i opremanju najmodernijeg evropskog pogona čiji je dnevni kapacitet sa 120 Octavia, u punom kapacitetu dostigao 600 primjeraka novih modela MB.
Tako je Škoda ponovno imala dobru startnu poziciju za osvajanje svijeta.
Škoda Octavia limuzina se proizvodila u periodu između 1959. i 1964, a Combi između 1961. i 1971. Ukupno je napravljeno 365.379 primjeraka originalnog modela Octavia.
