Kultura je temelj srpskog nacionalnog identiteta
U organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta”, u okviru ovogodišnjih “Višnjićevih dana”, u Galeriji centra za kulturu danas je organizovan Okrugli sto o položaju kulture u Bijeljini.
Kako reče profesor doktor Jelina Đurković, medijator ovog okruglog stola, kultura, koja predstavlja temelj nacionalnog identiteta jednog naroda, danas je ugrožena, kako globalno, tako i lokalno.
“Naša želja je bila da na jednom mjestu govorimo o položaju kulture u Bijeljini, o ulozi kulturnih institucija na očuvanju i razvoju kulture, o promovisanju kulture putem medija , o štamparstvu i izdavaštvu, o statusu ćirilice kao živog “organizma” i živog identiteta srpskog naroda”, istakla je profesor doktor Jelina Đurković, pozdravivši tom prilikom sve učesnike ovog okruglog stola, književnike i književne kritičare, Ljiljanu Lukić i Cvijetina Ristanovića, Stevu Ćosovića, izdavača “Sveta knjige”, profesora istorije Predraga Vasića iz bijeljinske Gimnazije, Tanju Lazić, istoričara u Muzeju Semberije, profesora u penziji Dušanku Novaković, Željanu Arsenović, direktorku Biblioteke, i brojne druge učesnike ovog okruglog stola.
Dejan Antić, profesor Filozofskog fakulteta u Nišu, pozdravio je učesnike ovog okruglog stola i istakao značaj saradnje sa bijeljinskom “Prosvjetom” u protekle tri godine.
“Ukoliko nas onemogućavaju da se povezujemo politički i teritorijalno, onda nam niko ne može zabraniti da se povezujemo na kulturnom i obrazovnom, odnosno na ekonomskom planu. Srbi iz južnih srpskih krajeva, pogotovo mladi, treba što bolje da upoznaju život u ovim našim zapadnim srpskim krajevima. Kao narod, malo se poznajemo i to u narednom periodu treba da ispravimo, da se još više posjećujemo, da sarađujemo na kulturnom i obrazovnom planu”, istakao je profesor Dejan Antić.
Semberija Info
Kako reče profesor doktor Jelina Đurković, medijator ovog okruglog stola, kultura, koja predstavlja temelj nacionalnog identiteta jednog naroda, danas je ugrožena, kako globalno, tako i lokalno.
“Naša želja je bila da na jednom mjestu govorimo o položaju kulture u Bijeljini, o ulozi kulturnih institucija na očuvanju i razvoju kulture, o promovisanju kulture putem medija , o štamparstvu i izdavaštvu, o statusu ćirilice kao živog “organizma” i živog identiteta srpskog naroda”, istakla je profesor doktor Jelina Đurković, pozdravivši tom prilikom sve učesnike ovog okruglog stola, književnike i književne kritičare, Ljiljanu Lukić i Cvijetina Ristanovića, Stevu Ćosovića, izdavača “Sveta knjige”, profesora istorije Predraga Vasića iz bijeljinske Gimnazije, Tanju Lazić, istoričara u Muzeju Semberije, profesora u penziji Dušanku Novaković, Željanu Arsenović, direktorku Biblioteke, i brojne druge učesnike ovog okruglog stola.
Dejan Antić, profesor Filozofskog fakulteta u Nišu, pozdravio je učesnike ovog okruglog stola i istakao značaj saradnje sa bijeljinskom “Prosvjetom” u protekle tri godine.
“Ukoliko nas onemogućavaju da se povezujemo politički i teritorijalno, onda nam niko ne može zabraniti da se povezujemo na kulturnom i obrazovnom, odnosno na ekonomskom planu. Srbi iz južnih srpskih krajeva, pogotovo mladi, treba što bolje da upoznaju život u ovim našim zapadnim srpskim krajevima. Kao narod, malo se poznajemo i to u narednom periodu treba da ispravimo, da se još više posjećujemo, da sarađujemo na kulturnom i obrazovnom planu”, istakao je profesor Dejan Antić.
Semberija Info