Sreten Vučković: Loše vrijeme uticaće na prinose
U zavisnosti od vremenskih prilika, žetva pšenice u Semberiji mogla bi otpočeti za sedam dana, kaže Sreten Vučković, trenutno na čelu Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina.
Vučković kaže da takva procjena, pogotovo, važi za rane sorte pšenice.
“Pšenica je, usljed nepovoljnih vremenskih uslova, rano oboljela. Ubrzano i prisilno sazrijevanje uticaće, vjerovatno, na prinose. Nezahvalno je iznositi procjenu o prinosu, jer će sve zavisiti od stepena primijenjenih agrotehničkih mjera, kao i od zaštite. Naša prognoza je da će ukupan prinos u Semberiji iznositi oko 4,5 tona po hektaru. Voljeli bismo da naše prognoze budu pogrešne i da prinosi budu veći. Prema našim kalkulacijama, za proizvodnju pšenice na jednom hektaru trebalo je izdvojiti oko 3.150 KM. Toliko je trebalo potrošiti na mašinsku obradu zemljišta, sjeme, hemijsku zaštitu, osnovno đubrenje i prihranu. Ukoliko budemo imali prosječan prinos od 4,5 tona po hektaru, dobićemo poražavajući rezultat, uprkos podsticaju resornog ministarstva od 500 KM po hektaru i pet pfeniga po kilogramu od Gradskog agrarnog fonda”, kaže Vučković, naglašavajući da u ovakvim godinama može najbolje da se osjeti značaj postojanja robnih rezervi, kao svojevrsnog tržišnog stabilizatora.
Nakon obilnih padavina i bujičnih poplava, kao i dejstva gradonosnih oblaka na zapadnom području Semberije, na teren je izašla komisija za procjenu štete na usjevima.
“Krenuli smo od Banjice i Kacevca. Komisija će vršiti globalnu procjenu štete i neće ići od domaćina do domaćina, jer je to nemoguće fizički izvesti. Područje Banjice i Kacevca je u tri dana imalo velike bujične poplave. U velikom dijelu Semberije imali smo višednevno zadržavanje vode na parcelama, tako da je pričinjena šteta na ječmu, pšenici i povrću. Gradonosni oblaci pogodili su Dragaljevac, Stupanj i dio Čađavice. Kukuruz će se oporaviti i regenerisati, dok su drugi usjevi i povrće pretrpjeli štetu. Proizvođači lubenice su izgubili prvi rod, jer je hladno vrijeme usporilo razvoj biljaka”.
Govoreći o nadoknadi štete i mogućnosti da se iz budžeta izdvoji dio sredstava za tu namjenu, Vučković kaže da je ovih dana upućen i apel Republičkom kompenzacionom fondu da planirana dva miliona KM, namijenjena za izgradnju seoske infrastrukture, usmjeri za saniranje štete u poljoprivredi.
(Semberija info)
Vučković kaže da takva procjena, pogotovo, važi za rane sorte pšenice.
“Pšenica je, usljed nepovoljnih vremenskih uslova, rano oboljela. Ubrzano i prisilno sazrijevanje uticaće, vjerovatno, na prinose. Nezahvalno je iznositi procjenu o prinosu, jer će sve zavisiti od stepena primijenjenih agrotehničkih mjera, kao i od zaštite. Naša prognoza je da će ukupan prinos u Semberiji iznositi oko 4,5 tona po hektaru. Voljeli bismo da naše prognoze budu pogrešne i da prinosi budu veći. Prema našim kalkulacijama, za proizvodnju pšenice na jednom hektaru trebalo je izdvojiti oko 3.150 KM. Toliko je trebalo potrošiti na mašinsku obradu zemljišta, sjeme, hemijsku zaštitu, osnovno đubrenje i prihranu. Ukoliko budemo imali prosječan prinos od 4,5 tona po hektaru, dobićemo poražavajući rezultat, uprkos podsticaju resornog ministarstva od 500 KM po hektaru i pet pfeniga po kilogramu od Gradskog agrarnog fonda”, kaže Vučković, naglašavajući da u ovakvim godinama može najbolje da se osjeti značaj postojanja robnih rezervi, kao svojevrsnog tržišnog stabilizatora.
Nakon obilnih padavina i bujičnih poplava, kao i dejstva gradonosnih oblaka na zapadnom području Semberije, na teren je izašla komisija za procjenu štete na usjevima.
“Krenuli smo od Banjice i Kacevca. Komisija će vršiti globalnu procjenu štete i neće ići od domaćina do domaćina, jer je to nemoguće fizički izvesti. Područje Banjice i Kacevca je u tri dana imalo velike bujične poplave. U velikom dijelu Semberije imali smo višednevno zadržavanje vode na parcelama, tako da je pričinjena šteta na ječmu, pšenici i povrću. Gradonosni oblaci pogodili su Dragaljevac, Stupanj i dio Čađavice. Kukuruz će se oporaviti i regenerisati, dok su drugi usjevi i povrće pretrpjeli štetu. Proizvođači lubenice su izgubili prvi rod, jer je hladno vrijeme usporilo razvoj biljaka”.
Govoreći o nadoknadi štete i mogućnosti da se iz budžeta izdvoji dio sredstava za tu namjenu, Vučković kaže da je ovih dana upućen i apel Republičkom kompenzacionom fondu da planirana dva miliona KM, namijenjena za izgradnju seoske infrastrukture, usmjeri za saniranje štete u poljoprivredi.
(Semberija info)
