Žene u kulturi sjećanja
Kako je najavljeno iz Fondacije ,,Lara'', planirano je održavanje okruglog stola ,,Žene u kulturi sjećanja“, koji organizuje ,,Lara” uz podršku Demokratskog nacionalnog instituta.
Okrugli sto će biti održan u srijedu 21. juna u hotelu ,,Drina“ u Bijeljini sa početkom u 17 časova.
Cilj okruglog stola je da podsjetimo širu javnost koliko je bitno da žene i ženska postignuća budu dio kulture sjećanja.
O ženama u kulturi sjećanja, svaka iz svoje oblasti, govoriće profesor dr Milena Karapetrović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Tanja Lazić, kustoskinja Muzeja Semberije i Radmila Žigić, direktorica Fondacije ,,Lara’’.
Kakav je naš odnos prema prošlosti i ženama koje su živjele prije nas govori činjenica o broju naziva ulica po ženama, ustanova, spomenika…
Ukoliko pogledamo nazive ulica ne možemo, a da se ne zapitamo da li je moguće da na prostoru Bosne i Hercegovine nisu radile i stvarale žene?
Iako se na prvi pogled ne čini tako, činjenica da postotak ulica u gradovima širom BiH koje su dobile nazive po ženama ne premašuje jednocifrene brojeve, jeste vid rodno zasnovanog nasilja nad ženama, jer se zasniva na hijerarhijskim i nejednakim strukturnim odnosima moći utemeljenim u rodnim normama vezanim za kulturu i ima za cilj da vidljivim učini istorijski disbalans moći između žena i muškaraca.
Okrugli sto će biti održan u srijedu 21. juna u hotelu ,,Drina“ u Bijeljini sa početkom u 17 časova.
Cilj okruglog stola je da podsjetimo širu javnost koliko je bitno da žene i ženska postignuća budu dio kulture sjećanja.
O ženama u kulturi sjećanja, svaka iz svoje oblasti, govoriće profesor dr Milena Karapetrović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Tanja Lazić, kustoskinja Muzeja Semberije i Radmila Žigić, direktorica Fondacije ,,Lara’’.
Kakav je naš odnos prema prošlosti i ženama koje su živjele prije nas govori činjenica o broju naziva ulica po ženama, ustanova, spomenika…
Ukoliko pogledamo nazive ulica ne možemo, a da se ne zapitamo da li je moguće da na prostoru Bosne i Hercegovine nisu radile i stvarale žene?
Iako se na prvi pogled ne čini tako, činjenica da postotak ulica u gradovima širom BiH koje su dobile nazive po ženama ne premašuje jednocifrene brojeve, jeste vid rodno zasnovanog nasilja nad ženama, jer se zasniva na hijerarhijskim i nejednakim strukturnim odnosima moći utemeljenim u rodnim normama vezanim za kulturu i ima za cilj da vidljivim učini istorijski disbalans moći između žena i muškaraca.
