Zapadni Balkan na udaru digitalnih prijetnji: Može li model EU biti rješenje?
Foto: Dejan Šajinović
- BiH i zapadni Balkan suočeni su s digitalnim prijetnjama koje donose vještačka inteligencija, društvene mreže i lažne vijesti, a institucije nisu dovoljno spremne da se s tim izbore.
Dunja Mijatović, međunarodna stručnjakinja za ljudska prava, smatra da je model EU u načinu regulisanja digitalnih platformi, uz kolebanja u sprovođenju i pritisak iz Sjedinjenih Država, najbliži onom što bi trebalo da bude cilj - zaštita društva od štetnih onlajn sadržaja s jedne strane, ali i očuvanje slobode govora i izražavanja s druge. Ona je na radionici o jačanju institucionalnih i civilnih kapaciteta za suočavanje s digitalnim prijetnjama, koja je danas, 11. decembra održana u Banjaluci pod pokroviteljstvom Ambasade Nizozemske u BiH i organizaciji Udruženja "Ja bih u EU", istakla da je evropski model, za razliku od američkog pristupa neregulisanja tehnoloških platformi s jedne, i ruskog i kineskog modela totalne kontrole s druge strane, najbliži tom idealu.
"Problem za nas je što evropski model nudi zaštitu za državljane EU, što je prirodno. Ako ste u Banjaluci i niste državljanin ili državljanka EU, vi nemate tu vrstu zaštite, a ako jeste, onda potpadate pod njihovu zaštitu i njihova pravila vas štite", ističe ona.
Mijatovićeva je takođe rekla da je EU pod velikim pritiskom američke administracije da se ne nameće regulativa američkim tehnološkim divovima i da EU u nekim segmentima podliježe tom pritisku.
BiH, kao zemlja koja teži članstvu i u obavezi je da implementira Pravnu stečevinu EU u svoje zakonodavstvo, treba da pripremi institucionalni okvir da zaštiti svoje građane od digitalnih prijetnji, ali Mijatovićeva smatra da ruski model donošenja zakona o "stranim agentima" predstavlja prijetnju građanskim slobodama.
"Slobodan pristup informacijama i sloboda izražavanja su ljudsko pravo i država je obavezna da ta prava obezbijedi svojim građanima", istakla je ona.
Jedna od tema radionice bila je i zaštita djece i mladih od zloupotreba na internetu, a analiziran je i australijski pristup potpune zabrane društvenih mreža mlađima od 16 godina, s čim se većina učesnika nije saglasila.
"Ja imam kćerku tinejdžerku, i njoj, ali i svojim studentima govorim da treba da koriste digitalne aplikacije, ali tako da ih učimo kako da zadrže punu kontrolu", rekla je jedna od učesnica.
S obzirom na snagu tržišta i institucionalni kapacitet, EU ima veliki regulacioni uticaj na globalnom nivou, pa standardi o zaštiti privatnosti, mladih na internetu i borbe protiv lažnih informacija postavljaju globalne standarde, koje sve više primjenjuju i druge zemlje, pa čak i SAD. Na primjer Kalifornija, najbogatija i najmnogoljudnija američka država, sama uvodi regulativu u svoj sistem, po uzoru na EU.
(Nezavisne)
Dunja Mijatović, međunarodna stručnjakinja za ljudska prava, smatra da je model EU u načinu regulisanja digitalnih platformi, uz kolebanja u sprovođenju i pritisak iz Sjedinjenih Država, najbliži onom što bi trebalo da bude cilj - zaštita društva od štetnih onlajn sadržaja s jedne strane, ali i očuvanje slobode govora i izražavanja s druge. Ona je na radionici o jačanju institucionalnih i civilnih kapaciteta za suočavanje s digitalnim prijetnjama, koja je danas, 11. decembra održana u Banjaluci pod pokroviteljstvom Ambasade Nizozemske u BiH i organizaciji Udruženja "Ja bih u EU", istakla da je evropski model, za razliku od američkog pristupa neregulisanja tehnoloških platformi s jedne, i ruskog i kineskog modela totalne kontrole s druge strane, najbliži tom idealu.
"Problem za nas je što evropski model nudi zaštitu za državljane EU, što je prirodno. Ako ste u Banjaluci i niste državljanin ili državljanka EU, vi nemate tu vrstu zaštite, a ako jeste, onda potpadate pod njihovu zaštitu i njihova pravila vas štite", ističe ona.
Mijatovićeva je takođe rekla da je EU pod velikim pritiskom američke administracije da se ne nameće regulativa američkim tehnološkim divovima i da EU u nekim segmentima podliježe tom pritisku.
BiH, kao zemlja koja teži članstvu i u obavezi je da implementira Pravnu stečevinu EU u svoje zakonodavstvo, treba da pripremi institucionalni okvir da zaštiti svoje građane od digitalnih prijetnji, ali Mijatovićeva smatra da ruski model donošenja zakona o "stranim agentima" predstavlja prijetnju građanskim slobodama.
"Slobodan pristup informacijama i sloboda izražavanja su ljudsko pravo i država je obavezna da ta prava obezbijedi svojim građanima", istakla je ona.
Jedna od tema radionice bila je i zaštita djece i mladih od zloupotreba na internetu, a analiziran je i australijski pristup potpune zabrane društvenih mreža mlađima od 16 godina, s čim se većina učesnika nije saglasila.
"Ja imam kćerku tinejdžerku, i njoj, ali i svojim studentima govorim da treba da koriste digitalne aplikacije, ali tako da ih učimo kako da zadrže punu kontrolu", rekla je jedna od učesnica.
S obzirom na snagu tržišta i institucionalni kapacitet, EU ima veliki regulacioni uticaj na globalnom nivou, pa standardi o zaštiti privatnosti, mladih na internetu i borbe protiv lažnih informacija postavljaju globalne standarde, koje sve više primjenjuju i druge zemlje, pa čak i SAD. Na primjer Kalifornija, najbogatija i najmnogoljudnija američka država, sama uvodi regulativu u svoj sistem, po uzoru na EU.
(Nezavisne)
Više iz kategorije
