Da li je odluka iz Strazbura hladan tuš za kriminalce iz BiH?
STRAZBUR, SARAJEVO - Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koja se odnosi na zakonitost dokaza iz kriptovanih aplikacija kao što su Sky i Anom, u BiH se različito tumači, pa tako tužioci tvrde da je potvrđena prihvatljivost dokaznih materijala pribavljenih iz ovih aplikacija, dok advokati kažu da to tumačenje nije tačno.
Ključno pitanje moglo bi da glasi - da li je odluka iz Strazbura hladan tuš za optužene kriminalce iz BiH, budući da su neki od njih, kao i njihovi branioci, osporavali zakonitost ovih dokaza.
Mediji su, naime, objavili da je Evropski sud za ljudska prava donio odluku u postupku dvojice britanskih državljana protiv Francuske, kojom je, između ostalog, utvrđeno da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim je država prikupljanja, u ovom slučaju Francuska, pribavila dokaze.
Dvojica državljana Ujedinjenog Kraljevstva se, naime, u matičnoj zemlji krivično gone na osnovu dokaza koje su sa dekriptovane aplikacije EncroChat pribavili nadležni francuski organi.
Oni su dvije predstavke podnijeli protiv Francuske, tvrdeći da im je preuzimanjem komunikacije povrijeđeno pravo na privatnost i da im u Francuskoj u vezi sa tom navodnom povredom prava nije bilo na raspolaganju djelotvorno pravno sredstvo.
Međutim, kako tvrde mediji, u odluci Evropskog suda za ljudska prava, između ostalog, piše da su francuski istražioci prilikom skidanja šifrovanih podataka sa aplikacija djelovali na osnovu ovlašćenja koje su dobili od tamošnjih sudija.
O odluci iz Strazbura juče je riječi bilo i u Tužilaštvu BiH, gdje je održan radni sastanak delegacija Tužilaštva BiH i Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, sa glavnim tužiocima Milankom Kajganićem i Miloradom Markovićem na čelu.
"Glavni tužioci zajednički su pozdravili odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u BiH i Crnoj Gori", naveli su iz Tužilaštva BiH.
Kajganić je u izjavi za "Nezavisne novine" takođe potvrdio da su se na ovom sastanku osvrnuli na odluku Evropskog suda za ljudska prava.
"Odluka je na fonu onoga što Tužilaštvo BiH čitavo vrijeme tvrdi i naravno da je ona podrška borbi protiv organizovanog kriminala", rekao nam je Kajganić.
S druge strane, Tatjana Vasić, advokatica koja zastupa optužene u predmetima koji se odnose na kriptovane aplikacije, tvrdi da je, u stvari, u Strazburu odbijena aplikacija podnosilaca jer nisu iskoristili sve pravne lijekove koje predviđa francusko pravo, a koji proizilaze iz Evropskog istražnog naloga.
"Imajući u vidu da BiH nije članica Evropske unije, ni ona prava koja imaju članice EU se ne odnose na građane BiH niti na sudske postupke", rekla je Vasićeva za "Nezavisne novine".
Kada se podvuče crta, u periodu ispred nas će, svakako, biti zanimljivo pratiti šta će se dešavati sa sudskim procesima gdje su optuženi završili sa lisicama na rukama na osnovu dokaza iz kriptovanih aplikacija.
"Nezavisne novine" saznaju da je do sada u ovim predmetima potvrđeno deset optužnica Tužilaštva BiH protiv 68 osoba, te da su se 15 optuženih u tri slučaja izjasnili kao krivi, pa su u tim slučajevima donesene i prve pravosnažne presude.
Kada je riječ o predmetima Sky koje je istraživalo Tužilaštvo BiH, ukupno trajanje izrečenih kazni je 25 godina i 10 mjeseci, a kazne su se kretale od jedne do pet godina zatvora.
U plijenu istražilaca našlo se više od 80 vozila, od kojih su neka procijenjena i na više od 100.000 evra, a zaplijenjeno je i 1.670 kg marihuane.
Zamrznuto je više od 35 objekata, kao što su stanovi, kuće i poslovni prostori, a zabilježena je i zapljena keša, kao i blokiranje računa u kriptovalutama, u ukupnom iznosu od oko 5,5 miliona maraka.
Kako je potvrđeno "Nezavisnim novinama", od 2021. do kraja 2023. godine tim tužilaca zaduženih za predmete Sky je, u saradnji sa policijom i ostalim institucijama, izveo 25 akcija, koje su rezultirale hapšenjem ili pritvorom za više od 150 osumnjičenih širom BiH.
(Nezavisne novine)
Ključno pitanje moglo bi da glasi - da li je odluka iz Strazbura hladan tuš za optužene kriminalce iz BiH, budući da su neki od njih, kao i njihovi branioci, osporavali zakonitost ovih dokaza.
Mediji su, naime, objavili da je Evropski sud za ljudska prava donio odluku u postupku dvojice britanskih državljana protiv Francuske, kojom je, između ostalog, utvrđeno da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim je država prikupljanja, u ovom slučaju Francuska, pribavila dokaze.
Dvojica državljana Ujedinjenog Kraljevstva se, naime, u matičnoj zemlji krivično gone na osnovu dokaza koje su sa dekriptovane aplikacije EncroChat pribavili nadležni francuski organi.
Oni su dvije predstavke podnijeli protiv Francuske, tvrdeći da im je preuzimanjem komunikacije povrijeđeno pravo na privatnost i da im u Francuskoj u vezi sa tom navodnom povredom prava nije bilo na raspolaganju djelotvorno pravno sredstvo.
Međutim, kako tvrde mediji, u odluci Evropskog suda za ljudska prava, između ostalog, piše da su francuski istražioci prilikom skidanja šifrovanih podataka sa aplikacija djelovali na osnovu ovlašćenja koje su dobili od tamošnjih sudija.
O odluci iz Strazbura juče je riječi bilo i u Tužilaštvu BiH, gdje je održan radni sastanak delegacija Tužilaštva BiH i Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, sa glavnim tužiocima Milankom Kajganićem i Miloradom Markovićem na čelu.
"Glavni tužioci zajednički su pozdravili odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u BiH i Crnoj Gori", naveli su iz Tužilaštva BiH.
Kajganić je u izjavi za "Nezavisne novine" takođe potvrdio da su se na ovom sastanku osvrnuli na odluku Evropskog suda za ljudska prava.
"Odluka je na fonu onoga što Tužilaštvo BiH čitavo vrijeme tvrdi i naravno da je ona podrška borbi protiv organizovanog kriminala", rekao nam je Kajganić.
S druge strane, Tatjana Vasić, advokatica koja zastupa optužene u predmetima koji se odnose na kriptovane aplikacije, tvrdi da je, u stvari, u Strazburu odbijena aplikacija podnosilaca jer nisu iskoristili sve pravne lijekove koje predviđa francusko pravo, a koji proizilaze iz Evropskog istražnog naloga.
"Imajući u vidu da BiH nije članica Evropske unije, ni ona prava koja imaju članice EU se ne odnose na građane BiH niti na sudske postupke", rekla je Vasićeva za "Nezavisne novine".
Kada se podvuče crta, u periodu ispred nas će, svakako, biti zanimljivo pratiti šta će se dešavati sa sudskim procesima gdje su optuženi završili sa lisicama na rukama na osnovu dokaza iz kriptovanih aplikacija.
"Nezavisne novine" saznaju da je do sada u ovim predmetima potvrđeno deset optužnica Tužilaštva BiH protiv 68 osoba, te da su se 15 optuženih u tri slučaja izjasnili kao krivi, pa su u tim slučajevima donesene i prve pravosnažne presude.
Kada je riječ o predmetima Sky koje je istraživalo Tužilaštvo BiH, ukupno trajanje izrečenih kazni je 25 godina i 10 mjeseci, a kazne su se kretale od jedne do pet godina zatvora.
U plijenu istražilaca našlo se više od 80 vozila, od kojih su neka procijenjena i na više od 100.000 evra, a zaplijenjeno je i 1.670 kg marihuane.
Zamrznuto je više od 35 objekata, kao što su stanovi, kuće i poslovni prostori, a zabilježena je i zapljena keša, kao i blokiranje računa u kriptovalutama, u ukupnom iznosu od oko 5,5 miliona maraka.
Kako je potvrđeno "Nezavisnim novinama", od 2021. do kraja 2023. godine tim tužilaca zaduženih za predmete Sky je, u saradnji sa policijom i ostalim institucijama, izveo 25 akcija, koje su rezultirale hapšenjem ili pritvorom za više od 150 osumnjičenih širom BiH.
(Nezavisne novine)