KARTICU “PEGLALI” MIMO PRAVILA :: Semberija INFO ::

 

KARTICU “PEGLALI” MIMO PRAVILA


- Zaposleni u Ustavnom sudu BiH, kojima je odobren pristup biznis kartici za plaćanje određenih troškova nisu je koristili samo za propisane namjene, dok su, s druge strane, nadležni krenuli u nabavku opreme za koju nisu imali gotovo nimalo novca.

Na to je upozoreno u revizorskom izvještaju o radu Ustavnog suda BiH koji je objavila Kancelarija za reviziju sa sjedištem u Sarajevu.

Iako je na adresu tog suda ispostavljeno pozitivno mišljenje, revizori su nadležnima skrenuli pažnju na neefikasno i neefektivno uspostavljanje sistema javnih internih finansijskih kontrola.

Revizijom su, kako je navedeno, uočene slabosti u funkcionisanju kontrola koje se odnose na dosljednu primjenu internog akta kojim je definisana procedura korišćenja biznis kartice. Ustavni sud je, naime, 2003. godine donio odluku o korišćenju te kartice, a izmijenjena je i dopunjena 2011. Odlukom je precizirano da su lica koja su ovlašćena za korišćenje biznis kartice predsjednik Ustavnog suda BiH, šef Kabineta predsjednika, kao i generalni sekretar, iznos limita zaduženja je do 10.000 KM, a propisano je za koje namjene se može koristiti. Tim aktom je definisano da se biznis kartica koristi za plaćanje troškova putovanja na osnovu otvorenog putnog naloga u zemlji i inostranstvu, kao što su troškovi prevoza, hotelski smještaj, reprezentacije i slično.

- Međutim utvrđeno je da se biznis kartica osim za korišćenje predviđeno internim aktom koristi i za druge svrhe, odnosno za plaćanja drugih, redovnih troškova nastalih u zemlji - piše u izvještaju, gdje je podvučeno da je potrebno obezbijediti puno poštovanje internog akta.

Nadležnima je ukazano i na to da su, i pored činjenice da Zakon o budžetu institucija za 2021. nije usvojen, pokretali aktivnosti i projekte. Naime, iako je prestrukturiranjem sredstava obezbijeđeno 2.000 KM na poziciji unajmljivanje imovine i opreme, a na osnovu čega je izvršena izmjena plana javnih nabavki i u decembru pokrenut postupak javne nabavke zakupa računarske opreme. Procijenjena vrijednost nabavke je 80.000 KM bez PDV-a, uz planiranje zaključenja okvirnog sporazuma na period od pet godina. Za pokretanje postupka nabavke nije izvršena studija opravdanosti, niti je sačinjen detaljan plan finansiranja, odnosno nije obezbijeđen novac za realizaciju projekta.

- Uvažavajući činjenice koje navodi sud, da je kompjuterska oprema kojom raspolaže zastarjela i da ne odgovara trenutnim zahtjevima i potrebama, ipak smatramo da pokretanje nabavke i stvaranje obaveza bez prethodno obezbijeđenih sredstva nije preporučljivo i u suprotnosti je sa stavom Ministarstva finansija i trezora BiH, koji je zastupan tokom cijelog perioda privremenog finansiranja, navodeći da budžetski korisnici ne mogu započinjati nove ili proširene programe i aktivnosti dok novac ne bude odobren u budžetu - navedeno je.

Ustavni sud BiH lani je potrošio ukupno 5,72 miliona KM. Najviše novca je iskeširano za bruto plate 4,97 miliona, zatim za naknade troškova zaposlenih 340.000 te za ugovorene i druge posebne usluge 190.000 maraka.

Organizacija

Ustavni sud ima devet članova, od čega četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva člana Narodna skupština, a preostale imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, što je posljednjih godina sporno za Srpsku. Imenovane sudije mogu ostati u službi do 70 godina, a na platnoj listi Ustavnog suda na kraju prošle godine bilo je 96 lica.

(Glas Srpske)