Čelić, opština koja živi od jagoda
ČELIĆ - Nakon decenije pauze, u Čeliću će biti održana manifestacija "Dani jagodastog voća", a sve u cilju promocije jagode kao brenda ove opštine.
Pored izložbenog prostora, planirani su edukativni program, okrugli stolovi i stručne rasprave, promocije i prezentacije.
U Čeliću se proizvodi desetak sorti jagoda, među kojima su aprica, alba, roxana, ali proizvođači najviše uzgajaju clery.
Među njima je i Enver Zejćirović, čija se porodica četiri decenije bavi uzgojom jagoda. Ozbiljnije se proizvodnjom počeo baviti prije 15 godina.
"Trenutno imam zasađenih 5,5 dunuma jagode, od čega je 4,5 pokriveno. S obzirom na to da nam vrijeme nije korisno, ovaj način uzgoja jagode nama ide u prilog. Imamo manje truleži, manje prskanja, manje hemije", pojašanjava Zejćirović. On dodaje da nije zadovoljan otkupnim cijenama i tvrdi da na to utiče uvozna jagoda.
"Ona kvalitetom ne može biti ko naša, niti zdravstveno kao naša jagoda, ali na to na možemo uticati. Naša sva domaća jagoda je trenutno na domaćem tržištu. Malo jest lošija cijena u odnosu na prošlu godinu, ali imali smo velika poskupljenja gnojiva, zaštite. Ali borimo se, živimo i radimo", ističe ovaj proizvođač.
Od Vlade TK proizvođači imaju poticaj 1,5 KM po kvadratu zaštićenog prostora jagode te im je to veoma značajno. Tako i Šeći Bešiću, koji 18 godina proizvodi jagode. Trenutno ima tri i po dunuma ovog voća pod najlonom te dunum i po na otvorenom.
"Posla ima. Kreneš od sadnje, u julu, kada su najveće vrućine, moraš imati vodu, dovlačiti je ko ima bunar, moraš non-stop navodnjavati. Ako nemaš vode, džaba je, sve se osuši pa moraš ponovo rasadu proizvoditi i saditi", priča Bešić.
On naglašava da se sve manje hemije stavlja zbog visokih cijena, što smanjuje količinu ubrane jagode, ali sa druge strane, daje organski proizvod.
Ova opština ima prijavljeno oko 480 proizvođača, koji su zasadili 70 hektara jagode, a 80% je pod plastenicima. Najmanje 50% stanovništva uzgaja jagode i živi od toga.
"Imamo programe poticaja podržavanja plasteničke proizvodnje, kupovine plastenika. Prvi put ove godine otvaramo javni poziv, gdje ćemo dati podršku kupovini mineralnih đubriva za proizvodnju jagodičastog voća, ali i šljive, trešnje i ostalog voća", pojašnjava Admir Hrustanović, načelnik Čelića.
Kako načelnik priča, u Čeliću se sve dešava prije jagoda ili poslije jagoda. On je posebno zadovoljan što se vraćaju "Dani jagodastog voća", koji egzistiraju od 1980. godine. Nakon desetogodišnje pauze, Čelić će ponovo biti potpuno u znaku jagode 20. i 21. maja.
"Sve to radimo za promociju jagode i da bi proizvođači bolje radili. Dokaz tome je da ćemo imati iz Evrope proizvođače mineralnih đubriva i hemijskih proizvoda koje naši proizvođači koriste za uzgoj jagode", kaže Hrustanović.
On dodaje da su planirana predavanja za proizvođače te niz drugih sadržaja, a sve kako bi se pomoglo proizvođačima da se se što bolje plasiraju na tržište.
Nezavisne novine
Pored izložbenog prostora, planirani su edukativni program, okrugli stolovi i stručne rasprave, promocije i prezentacije.
U Čeliću se proizvodi desetak sorti jagoda, među kojima su aprica, alba, roxana, ali proizvođači najviše uzgajaju clery.
Među njima je i Enver Zejćirović, čija se porodica četiri decenije bavi uzgojom jagoda. Ozbiljnije se proizvodnjom počeo baviti prije 15 godina.
"Trenutno imam zasađenih 5,5 dunuma jagode, od čega je 4,5 pokriveno. S obzirom na to da nam vrijeme nije korisno, ovaj način uzgoja jagode nama ide u prilog. Imamo manje truleži, manje prskanja, manje hemije", pojašanjava Zejćirović. On dodaje da nije zadovoljan otkupnim cijenama i tvrdi da na to utiče uvozna jagoda.
"Ona kvalitetom ne može biti ko naša, niti zdravstveno kao naša jagoda, ali na to na možemo uticati. Naša sva domaća jagoda je trenutno na domaćem tržištu. Malo jest lošija cijena u odnosu na prošlu godinu, ali imali smo velika poskupljenja gnojiva, zaštite. Ali borimo se, živimo i radimo", ističe ovaj proizvođač.
Od Vlade TK proizvođači imaju poticaj 1,5 KM po kvadratu zaštićenog prostora jagode te im je to veoma značajno. Tako i Šeći Bešiću, koji 18 godina proizvodi jagode. Trenutno ima tri i po dunuma ovog voća pod najlonom te dunum i po na otvorenom.
"Posla ima. Kreneš od sadnje, u julu, kada su najveće vrućine, moraš imati vodu, dovlačiti je ko ima bunar, moraš non-stop navodnjavati. Ako nemaš vode, džaba je, sve se osuši pa moraš ponovo rasadu proizvoditi i saditi", priča Bešić.
On naglašava da se sve manje hemije stavlja zbog visokih cijena, što smanjuje količinu ubrane jagode, ali sa druge strane, daje organski proizvod.
Ova opština ima prijavljeno oko 480 proizvođača, koji su zasadili 70 hektara jagode, a 80% je pod plastenicima. Najmanje 50% stanovništva uzgaja jagode i živi od toga.
"Imamo programe poticaja podržavanja plasteničke proizvodnje, kupovine plastenika. Prvi put ove godine otvaramo javni poziv, gdje ćemo dati podršku kupovini mineralnih đubriva za proizvodnju jagodičastog voća, ali i šljive, trešnje i ostalog voća", pojašnjava Admir Hrustanović, načelnik Čelića.
Kako načelnik priča, u Čeliću se sve dešava prije jagoda ili poslije jagoda. On je posebno zadovoljan što se vraćaju "Dani jagodastog voća", koji egzistiraju od 1980. godine. Nakon desetogodišnje pauze, Čelić će ponovo biti potpuno u znaku jagode 20. i 21. maja.
"Sve to radimo za promociju jagode i da bi proizvođači bolje radili. Dokaz tome je da ćemo imati iz Evrope proizvođače mineralnih đubriva i hemijskih proizvoda koje naši proizvođači koriste za uzgoj jagode", kaže Hrustanović.
On dodaje da su planirana predavanja za proizvođače te niz drugih sadržaja, a sve kako bi se pomoglo proizvođačima da se se što bolje plasiraju na tržište.
Nezavisne novine
