Fenomen Nikole Tesle u pop kulturi: Ultimativni heroj svih štrebera :: Semberija INFO ::

 

Fenomen Nikole Tesle u pop kulturi: Ultimativni heroj svih štrebera


Nikola Tesla prisutan je već decenijama u pop kulturi na mnogo različitih načina, iako njegov značaj nije ni blizu uticaja nekih drugih naučnih imena, koja su kroz umjetničke prikaze svojom slavom u velikoj mjeri prevazišla svoj uticaj tokom života i karijere.

Autora knjige “Tesla: pronalazač modernog”, američkog pisca Ričarda Mansona takođe je zanimao ovaj nesklad između djela i popularnosti čuvenog naučnika.

- Sam  Tesla poznat je kao genijalni osobenjak, čak i vizionar. Lari Pejdž, osnivač “Gugla”, hvali Teslu kao “heroja”. Kompanija i automobili Ilona Maska nose Teslino ime. Preduzetnici kao što su Pejdž i Mask, milijarderi i vrhunski pronalazači, navode Teslu kao čovjeka koji je pokrenuo novo doba elektriciteta, radija i robotike. Smatraju ga pronalazačem nad pronalazačima, nekom vrstom legende i vizionara modernog doba. Teslini elektromotori pokreću kućne aparate i fabrike, i opšte je prihvaćeno mišljenje da je on čovjek koji je u velikoj mjeri naučno “izmislio” 20. i 21. vijek pa zašto je onda Tomas Edison slavniji od njega? Zašto Guljelma Markonija javnost smatra tvorcem radija, iako je Vrhovni sud SAD presudio da Teslin patent prvi opisuje sistem bežičnog prenosa signala na velike daljine. Da li je Tesla potcijenjeni genije ili je platio mjeru sopstvenog imidža? Da li je njegovo lično osobenjaštvo zasjenilo njegovu genijalnost – zapitao se Manson u svoj knjizi

I stvarno se mora postaviti pitanje da li je Manson u pravu. Da li je recimo moć Holivuda, vješt marketing ili dobar odnos sa autorima pop kulture, odgovoran za to što danas, recimo Stiv Džobs ili Bil Gejts važe za velike naučne umove, iako u principu, nisu ništa konkretno izumjeli, već su tuđe izume upakovali, a potom prodali, mora se priznati, na stvarno impresivan način. 

Globalna ikona

Objektivno gledano, to je u velikoj mjeri istina, jer Teslin asketski pogled na svijet i odbacivanje materijalnog u korist intelektualnog i duhovnog bogatstva, nije pretjerano dobra preporuka za Holivud, koji više voli klasične “američki san priče” o usponu od ničeg do slave i bogatstva, sve sa srećnim krajem i veličanja normi liberalnog kapitalizma i demokratije “Made in USA”, od strane glavnog protagoniste.

Usamljenički život bez porodice, uz brojne lične opsesije i za širu javnost prilično čudno ponašanje, gubljenje patenata u korist konkurenata i manjak praktičnog smisla za biznis, nisu baš preporuka za građenja klasičnih biografskih priča u filmskoj umjetnosti. Istina, Tesla je imao brojna filmska pojavljivanja, ali su se ona više uklapala u bizarnije odjeljke pop kulture od horora preko stripa do SF-a, koja nisu blizu masovnog ukusa najšire publike.

Zanimljivo je da većina biografa ističe da je Tesla bio ljubitelj filma. Odlazio je u bioskop, nekada bi gledao i tri predstave, a jedan od njegovih omiljenih filmova je bio upravo čuveni horor “Frankenštajnova mlada”, navodno jer je njemu bila bliska ideja da čovjek može da napravi sam sebi ženu od elektriciteta. 

Filozof, esejista i zaljubljenik u film Nikola Tanasić o odnosu prema Tesli kao fenomenu kaže da treba razlikovati Teslu kao pop-kulturni fenomen i kao fenomen istorije nauke.

- Kao fenomen istorije nauke, Tesla je jedan velikan ljudske misli, on izaziva fascinaciju na isti način kako to čine Galilej, Njutn, Ajnštajn. On je figura koja će uvek privlačiti sve ljude koji su zainteresovani za nauku i tehnološki razvoj, bez obzira na to da li su to Turci, Ukrajinci, Japanci ili Kinezi. Možemo da vidimo koliko orijentalnih turista iz istočnjačkih zemalja vole da posećuju “Muzej Nikole Tesle” i koliko im je to zanimljivo.  S druge strane, kao pop-kulturni fenomen imamo Teslu koji je sebe gradio kao figuru superzvezde, kao nekoga ko je štrčao, kako je privlačio pažnju, kako se oblačio. On je u isto vreme bio i šarmer i gospodin, veoma se dobro snalazio u socijalnim prilikama, ali je imao i te svoje bubice preko kojih je demonstrirao da ne drži preterano do njihovog mišljenja i u tom smislu je zaista jedna pop-kulturna ikona - smatra Tanasić.

Poznati pisac, scenarista i prevodilac Goran Skrobonja koji je Teslin rad iskoristio za stvaranje romana alternativne fantastike “Čovek koji je ubio Teslu” i “Sva Teslina djeca”, kaže da je Tesla veliki fenomen.

- On je fenomen, ne samo na filmu, nego u svim vidovima popularne kulture, film je naravno najprominentniji, ali ga ima i u knjigama i u stripovima.  Postoji društvena igra “Rat struja”, gde imate ulogu Tesle ili Edisona, tako da je očigledno da ono što je Tesla postigao za svog života jeste toliko veliko, sveobuhvatno i bitno za čovečanstvo kao celinu, da on ostaje fenomen koji neće nestati - kaže Skrobonja.

Sa Skrobonjinim stavom slaže se i Tanasić koji definitivno tvrdi da je Tesla ikona globalne pop kulture.

- Tesla kao ikona globalne kulture je neko ko je pravi gromobran za teorije zavere, paranormalne teorije i maštarije, i nije iznenađujuće što se on prosto pojavljuje kao figura, kao naučnofantastični brend u različitim delima fikcije koja nemaju nikakve pretenzije da budu biografski i istorijski relevantna. I to nas ne treba da iznenadi, jer pogotovo američka filmografija, koja tu dominira, nema tu vrstu pijeteta prema istorijskim ličnostima. To je filmografija koja snimi Linkolna kao lovca na vampire, pa zašto jedan od tih vampira ne bi mogao da bude i Tesla - kaže Tanasić.

Božović i Bouvi 

Film “Tajna Nikole Tesle” u režiji Krste Papića, jedini je biografski film snimljen u jugoslovenskoj kinematografiji. Teslu je igrao mladi Petar Božović i njegova odlična rola je i danas svakako jedna od najvažnijih i najboljih portreta Tesle na filmu. Kasnije je po filmu snimljena i manje uspjela serija u kojoj Teslu igra Rade Šerbedžija. Sam film je pokušao da u klasičnom biografskom maniru uhvati vezu između Tesle kao naučnika i njegovog upliva na narodnu i nacionalnu mitologiju, posebno na prostoru Balkana u 20. vijeku, ali je sam film naravno bio ograničen budžetom i društvenim uređenjem vremena u kojem je snimljen. Zanimljivo je da je Džej Pi Morgana, jednog od Teslin mecena, igrao veliki Orson Vels, a sam Božović je mnogo kasnije u jednom intervjuu priznao da ovu rolu izdvaja kao jednu od najvažnijih u karijeri.

- Uvijek ističem kao posebno moje igranje Nikole Tesle. Film u kome sam igrao sa strancima, Amerikancima, kao što su Orson Vels i Denis Patrik... Ali, nije stvar bila u tome, nego u uživljavanju u taj lik. Ja sam se, što kažu neki moji prijatelji, izmijenio iznutra, počeo sam da živim tim životom. Niti sam izlazio s ekipom noću niti sam pio. Ništa! Počeo sam da razmišljam tako, a onda sam shvatio da su moje vijuge male za takvog genija. Odlučio sam da ne robujem jednoj ulozi i nisam dozvolio da mi ona promijeni život. Nisam to sebi dozvolio. Ipak, moj omiljeni reditelj s kojim sam dosta filmova snimio Živko Nikolić mi je jednom prilikom rekao da je to najbolja uloga na našem filmu - naveo je velikan našeg glumišta.

U  holivudskoj industriji možda najbolji prikaz Tesle dao je Kristofer Nolan, jedan od najvećih reditelja današnjice, koji je u svom odličnom filmu “Prestiž” iskoristio Teslu kao sporednog lika koji pomaže jednom od mađioničara da izvede komplikovan trik. Teslu u ovom filmu igra Dejvid Bouvi i legendarni muzičar, koji je vješto iskoristio sopstveni status pop fenomena, dosta sličan Teslinom, da napravi vrlo uvjerljiv prikaz svog lika kao čovjeka i naučnika ispred svog vremena.

Konflikt Tesle, Edisona i Vestinghausa tema je filma “Rat struja” koji je izašao 2017, ali nije odmakao dalje od opšteprihvaćenog prikaza Tesle kao evropskog čudaka, koji ne shvata važnost poslovnog dijela posla i koji zbog toga u ovom ostvarenju čak kopa kanale da bi preživio.

Holivud

Teslin rad i ime korišćeni su u Diznijevom SF filmu “Tomorrowland”, koji se bavi zemljom koja na našoj planeti postoji u nekom paralelnom svijetu, a funkcija joj je da bude utočište koje će promijeniti sudbinu čovječanstva putem nauke i otkrića Teslinog genija. Koliko je to ovom svijetu pomoglo govori podatak da je ovaj film režisera Breda Birda, jedna od najvećih katastrofa na kino blagajnama u istoriji Diznija. Prošle godine izašao je film “Tesla”, u kojem ga igra Itan Houk i koji je naučnika više predstavljao u realnijoj slici, ali ni on nije blizu kvalitetnog biografskog filma kakav Teslin lik i djelo zaslužuju, jer je prosto rečeno, loš, konfuzan i vrlo eksperimentalan film u žanrovskom smislu, uz ne baš uspjelo kombinovanje dokumentarnih, igranih pa čak i vodviljskih elementa u režiserskom rukopisu.

Pored poznatih filmova, Tesla se pojavljuje i u velikom broju serija. Od jedne od najpoznatijih kanadskih serija “Merdokove misterije” u kojoj se detektiv Merdok obraća za pomoć Tesli, koji u tom trenutku radi u Torontu na uvođenju naizmjenične struje. Zatim se pojavljuje u popularnoj seriji “Doktor Hu”, gdje u epizodi pod naslovom “Teslina noć terora”, genijalnog naučnika igra hrvatski glumac Goran Višnjić. U seriji “Sanctuary” izmišljena verzija Tesle transformisana je u polu-vampira kao rezultat injekcije vampirske krvi, dok je jednoj epizodi HBO-ove serije “Funny or Die”, nazvane “Pijana istorija”, jedan od likova u alkoholisanom stanju priča priču o životu Nikole Tesle i susretima sa Edisonom. Teslu  je glumio je Džon Rajli, dok je Edisona tumačio Krispin Glover. Ovo naravno nisu jedina pojavljivanja Tesle na televiziji, iako se niko od njih nije pretjerano proslavio, što govori dovoljno kakve su ostale TV-verzije prikaza srpskog genija.


Priznanja

Pomenuti Teslin biograf Ričard Manson u svojoj knjizi naziva srpskog naučnika “herojem svih štrebera”, što nije daleko od istine, jer njegova razmišljanja, ponašanje i samo djelo, djeluje kao preteča gikovske filozofije, po kojoj je opsesivna posvećenost nauci, važnija od privatnog života i društvenog uticaja u stvarnom životu.

Refleksija pop kulture na lik i djelo donekle odgovara toj filozofiji štreberskog pogleda na svijet, ali ona svakako nije presudna, što je Tesla ostao u sjeni nekih drugih naučnih imena, kada je u pitanju umjetnički tretman njegovog života.

Jednostavno, rečeno, i to se na neki način uklapa u njegovu životnu sudbinu, da bude izvan svih opštepopularnih društvenih tokova, u usamljeničkoj misiji stvaranja djela koje prevazilazi standarde svog i mnogih budućih vremena.

Dobra vijest je da se i ova situacija polako mijenja u korist srpskog genija. Amerika je nedavno Teslu stavila na poštansku marku, otvoren je i muzej u njegovoj laboratoriji na Long Islandu, širom svijeta snimaju se kvalitetni dokumentarni filmovi o njegovom životu i djelu, izdate su desetine ozbiljnih knjiga, koje se objektivno bave njegovim radom, a ne pseudonaučnim teorijama zavjere, pitanje je i dana kada će dobiti dostojan biografski film  u ozbiljnoj produkciji i od strane velikog autorskog filma.

Ukratko, vrijeme je da i globalna pop kultura shvati da je heroj svih štrebera, u stvari heroj svih nas, makar kao čovjek, koji je svojim radom postavio temelje moderne civilizacije, ne tražeći od iste ništa, pa čak ni davno zasluženo priznanje.

Tesla u pjesmi

Nikola Tesla dosta je bolje prošao u muzičkoj nego u filmskoj pop kulturi. O njemu je napisana odlična numera “Tesla” američkog benda “ Thei Might Be Giants “, koji se pojavljuje na njihovom albumu “Nanoboots” iz 2013. Po njemu je nazvan američki hard rok bend “Tesla”, čiji su se članovi nekoliko puta pozivali na njegov život i djela, poput debitantskog albuma ““Mechanical Resonance” “ (1986), drugog albuma “The Great Radio controversy” (1989) i pjesme “Edison's Medicine” sa njihovog albuma “Pshihotic Supper” iz 1991. Pjesma “Tesla Girls” bila je singl odličnog engleskog elektro pop benda “Orchestra Maneuvers in the Dark” iz 1984.

​Glas Srpske