Sajam knjiga – jednačina sa najmanje dvije nepoznate :: Semberija INFO ::

 

Sajam knjiga – jednačina sa najmanje dvije nepoznate


Hoće li „Knjiga na trgu” prerasti u stalnu manifestaciju ili će ostati samo kao vid premošćavanja problema nastalih tokom pandemije?

Proljećno izdanje festivala na otvorenom „Knjiga na trgu” potvrdilo je ono što je učesnicima i posjetiocima ove manifestacije bilo jasno već poslije njenog izdanja iz oktobra prošle godine. Beogradu i književnoj publici potreban je takav program, i to ne samo u okolnostima pandemije u kojima su događaji na otvorenom bezbijedniji od događaja u zatvorenim prostorima, kaže Gojko Božović, glavni urednik „Arhipelaga”, sumirajući upravo završeno proljećno izdanje ove manifestacije, održano proteklog vikenda.

Navodeći da je ovaj festival važan i čitaocima, i izdavačima, i piscima (posebno čitaocima jer povećava javnu vidljivost i dostupnost knjiga, čime se za njih proširuje mogućnost izbora koji više nije sveden na usko polje trendova), on ističe da je neophodno da „Knjiga na trgu” postane stalni dio gradske kulturne ponude s najmanje tri godišnja izdanja na otvorenom prostoru Trga republike u Beogradu.

– Knjige koje su vrlo često nedovoljno vidljive u medijima, knjižarama, čak i kulturnim institucijama i uopšte u javnosti, našle su se, zahvaljujući festivalu „Knjiga na trgu”, u samom centru zbivanja. Ruski formalisti svojevremeno su govorili kako margina svakako vremenom dođe u centar. Koliko god ponekad izgledalo da su se knjige našle na margini savremenih tokova, „Knjiga na trgu” pokazala je da su se vratile u centar. Vidljive i dostupne, kao što i treba da budu – dodaje Božović.

Udruženje profesionalnih izdavača Srbije (UPIS), organizator ove manifestacije, svakako će se snažno založiti za njen dalji razvoj u najboljem interesu naše savremene kulture, ističe Božović, a ovo potvrđuje i Zoran Hamović, predsjednik UPIS-a i glavni urednik kuće „Klio”, navodeći da su svi radi da organizuju i ljetnje izdanje ove manifestacije. Postoji potencijal, zainteresovanost i izvjesna budućnost, a u udruženju čine sve što mogu.
Prema Hamovićevim riječima, „Knjiga na trgu” ovaj put je bila jača od oblaka i kiše, a dvadeset i dva izdavača zadovoljno su napustila Trg republike sa željom da se ovaj susret sa čitaocima na otvorenom brzo ponovi.

– Izdavači su i ovaj put pokazali veliki entuzijazam i želju da se na ovoj manifestaciji susretnu pristojne knjige i pristojni čitaoci koji su osujećeni u knjižarama kojima upravljaju algoritmi podražavanja i usmjeravanja na raznovrsnost istovetnosti, odnosno konfekcijski kvalitet knjiga. Izašli smo iz tih divnih susreta i razgovora sa čitaocima veoma ohrabreni i zadovoljni jer prostor za komunikaciju zatrpan je neželjenim i nepotrebnim informacijama, pa je pristojan svijet dezorijentisan i zastrašen. „Knjiga na trgu” afirmiše knjige koje donose plemenite ideje i afirmiše dostojanstvo čitanja i čitalaca – kaže naš sagovornik.

Međutim, da li će „Knjiga na trgu” postati i tradicionalna manifestacija, to zavisi od usaglašenosti mnogih činilaca koji garantuju održivost, ističe on.
– To Beogradu nedostaje i mislim da manifestacija „Knjiga na trgu” može posle pandemije da dobije festivalski karakter. Mi smo to planirali i vjerujemo da su proljećni i ljetnji susreti na trgu izvrsna najava za jesenji događaj pod kupolama Beogradskog sajma – kaže Hamović.

Nadajući se da će efekti pandemije biti savladani do oktobra, on naglašava da bi izdavači svakako voljeli da se knjige i čitaoci vrate u hale Beogradskog sajma.
– Dobro je što smo mogli da izvučemo korisne zaključke i pouke koje je donijela pandemija. Potrebno je analizirati rješenja do kojih su došli u pandemijskoj situaciji strani sajmovi. Siguran sam da se i kod nas intenzivno razmišlja o pripremi i unapređenju organizacije Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu. Prebacivanje odgovornosti na izlagače i prizemna komercijalizacija više nisu poželjna rješenja. U tome svakako treba pomoći upravi sajma koja je prošla kroz težak period. Uvjeren sam da i gradska uprava i Ministarstvo kulture imaju razloga da ovoj manifestaciji daju podršku za novi zamah – zaključuje Hamović.

Do uobičajenog termina Sajma knjiga u Beogradu nije ostalo mnogo vremena, kada je riječ o pripremi i organizaciji, ali je ostalo prilično vremena ako imamo u vidu kako se epidemijska situacija menjala u proteklim mjesecima, kaže, Gojko Božović.
– Sajam knjiga je potreban izdavačima i kulturnoj javnosti. Prošle godine njegovo održavanje nije bilo moguće zbog pandemije, a da li će biti moguće ove godine, to zavisi od epidemijske situacije. Veliki broj posjetilaca bio bi zdravstveni rizik u pandemijskom kontekstu, dok bi mali ili ograničen broj posjetilaca bio veliki ekonomski rizik za izdavače. To je, dakle, jednačina s najmanje dvije nepoznate, a rješenje mora biti u interesu svih učesnika – zaključuje i Gojko Božović.