Ovog proljeća je izvoz zlata porastao prema cijeni skoro 11 puta – za 986 odsto, odnosno na 4,2 milijardi dolara, dok se prema tonaži obim povećao više nego osam puta, do 68,7 tona. Prihod od prodaje zlata van granica Rusije moguće je uporediti sa prihodom od izvoza prirodnog gasa (njegov izvoz se za tri mjeseca ovog proljeća smanjio za 56 odsto, do 4,2 milijardi dolara). To je u vezi sa cijenom zlata i sa tim što je Banka Rusije prestala da kupuje ovaj plemeniti metal, tako da su glavna mjesta trgovine bila strana tržišta - navodi se u istraživanju u koje je imao uvid Sputnjik.

Prema dinamici rasta izvoza plemenitih metala i dragog kamenja, zlato je zauzelo prvo mjesto.

Za zlatom su vještačko ili rekonstruisano drago kamenje (zabilježen je rast za 93 odsto u vrednosti), platina, drugi predmeti od plemenitih metala (za 20 odsto, radi se o predmetima za tehničku ili laboratorijsku upotrebu, a takođe o biserima i dragom kamenju koje se koristi kao ukras prilikom izrade raznih predmeta, na primjer prilikom izrade tašni) i srebro.

Izvoz platine porastao je za 26 odsto – na 1,64 milijardi dolara, izvoz dijamanata se smanjio za 73 odsto, na 300 miliona dolara, dok je izvoz srebra porastao za 18 odsto, do 73,6 miliona dolara.

Tržišni udio plemenitih metala, dragog kamenja i njihovih proizvoda, prema analizi za tri mjeseca ovog proljeća, iznosi osam odsto i u inostranstvu je prodato za 6,2 milijardi dolara. Izvoz ovih kategorija povećao se nešto više od dva puta u poređenju sa prošlom godinom, kada je izvoz plemenitih metala u proljeće 2019. godine bio 2,9 milijardi dolara, a udio u ukupnom izvozu bio je tri odsto.

U proljeće 2020. godine iz Rusije je izvezeno 1,18 hiljada tona dragocjjenog tereta, godinu dana ranije – 1,24 hiljada tona. Osnovni tržišni udio u toj proizvodnoj kategoriji zauzima zlato (66 odsto u vrijednosti), zatim platina (26 odsto), dijamanti (pet odsto) i srebro (jedan odsto). Sve ostale stavke izvoza dragocjenosti čine dva odsto.

(sputniknews.com)