Planiran atentat na Makrona
U Parizu je počelo suđenje članovima ekstremne desničarske grupe, koji su optuženi za zavjeru za pokušaj ubistva francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Oni se terete i za pokušaj državnog udara, piše "Guardian".
Optuženi, kojima, ako budu proglašeni krivim, prijeti maksimalna zatvorska kazna od deset godina, negirali su bilo kakvu krivicu. Suđenje će trajati do 3. februara.
Tužioci navode da su članovi grupe pod nazivom "Les Barjols" planirali da napadnu predsjednika Emanuela Makrona nožem tokom zvanične posjete sjeveroistoku Francuske u novembru 2018. godine.
Detektivi, koji su prisluškivali telefonske razgovore tokom četvorogodišnje istrage, tvrde da su postojali i planovi za ubijanje migranata i napad na džamije, kao i dokazi o antisemitizmu, ali nijedna od navodnih zavjera nije sprovedena.
Advokati odbrane kažu da su prijetnje grupe bile samo razgovor i da nije bilo konkretne ili neposredne prietnje Makronu.
Odsustvo bilo kakvih krivičnih radnji navelo je tužioce da umanje optužbe protiv osumnjičenih 12 muškaraca i žena starosti između 26 i 66 godina na udruživanje radi izvršenja terorističkog akta.
Optuženi, kojima prijeti maksimalna zatvorska kazna od 10 godina ako budu proglašeni krivima, negirali su bilo kakvu krivicu.
Lusil Kolo, advokat odbrane, rekla je da se teza optužbe temelji na "fikciji da će se dogoditi nasilni čin".
"Les Barjols", nacionalistička i antiimigrantska grupa koja koristi nadimak koji su lokalni stanovnici Malija dali vojnicima koji su učestvovali u francuskoj vojnoj operaciji Serval 2013-14, formirana je na Facebooku početkom 2017. godine.
Hapšenja su uslijedila nakon dojave francuskim službama bezbjednosti da ekstremno desničarski aktivista sa sjedištem u oblasti Alpa planira napad na Makrona u novembru 2018. tokom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu u Verdenu na sjeveroistoku Francuske.
Denis Koline, za kojeg se pretpostavlja da je vođa ekstremističke grupe i bivši aktivista desničarskog nacionalnog fronta, sada Nacionalnog okupljanja, uhapšen je 2020. godine.
Tužioci su tvrdili da je grupa, koja se u jednom trenutku imala 5.000 članova, takođe urotila da otme članove parlamenta i zbaci vladu. Neki sastanci su uključivali vježbu gađanja u paravojnom stilu i obuku prve pomoći.
Tokom racija na imanju članova grupe policajci su pronašli vatreno oružje, uključujući pušku M16 i uputstva o pravljenju eksploziva. Policija je navodno pronašla nož u kući člana "Les Barjolsa" Žan-Pjera Bujea (66), koga je uhapsila nekoliko dana prije Makronove posjete.
"On priznaje da je bilo razgovora, ali oni nikada nisu otišli dalje od toga", rekla je Olivija Ronen, advokat Žan-Pjera Bujea, za agenciju "France Press".
Ona je optužila tužilaštvo da neprijateljske opaske Bujea o Makronu nije stavilo "u kontekst vremena", kada je u Francuskoj bio rasprostranjen gnijev zbog rasta cijena goriva koji je doveo do pojave pokreta "žutih prsluka".
"Ono što nam je predstavljeno kao planirani napad na predsjednika Republike su zapravo počeci žutih prsluka", dodala je Ronen.
Jedan član grupe imao je "suprotne stavove o vladi" i davao komentare koji su "ponekad bili ekstremni", rekao je advokat odbrane Gabrijel Dumenil i upitao: "Ali da li to znači da su htjeli da preduzmu akciju i da izvrše atentat na šefa države? Odgovor je ne".
Tužioci će tvrditi da su planovi grupe bili "u potpunosti usmjereni na ozbiljno narušavanje javnog reda putem zastrašivanja i terora" i da su postojali mnogo prije žutih prsluka.
(Nezavisne)
Oni se terete i za pokušaj državnog udara, piše "Guardian".
Optuženi, kojima, ako budu proglašeni krivim, prijeti maksimalna zatvorska kazna od deset godina, negirali su bilo kakvu krivicu. Suđenje će trajati do 3. februara.
Tužioci navode da su članovi grupe pod nazivom "Les Barjols" planirali da napadnu predsjednika Emanuela Makrona nožem tokom zvanične posjete sjeveroistoku Francuske u novembru 2018. godine.
Detektivi, koji su prisluškivali telefonske razgovore tokom četvorogodišnje istrage, tvrde da su postojali i planovi za ubijanje migranata i napad na džamije, kao i dokazi o antisemitizmu, ali nijedna od navodnih zavjera nije sprovedena.
Advokati odbrane kažu da su prijetnje grupe bile samo razgovor i da nije bilo konkretne ili neposredne prietnje Makronu.
Odsustvo bilo kakvih krivičnih radnji navelo je tužioce da umanje optužbe protiv osumnjičenih 12 muškaraca i žena starosti između 26 i 66 godina na udruživanje radi izvršenja terorističkog akta.
Optuženi, kojima prijeti maksimalna zatvorska kazna od 10 godina ako budu proglašeni krivima, negirali su bilo kakvu krivicu.
Lusil Kolo, advokat odbrane, rekla je da se teza optužbe temelji na "fikciji da će se dogoditi nasilni čin".
"Les Barjols", nacionalistička i antiimigrantska grupa koja koristi nadimak koji su lokalni stanovnici Malija dali vojnicima koji su učestvovali u francuskoj vojnoj operaciji Serval 2013-14, formirana je na Facebooku početkom 2017. godine.
Hapšenja su uslijedila nakon dojave francuskim službama bezbjednosti da ekstremno desničarski aktivista sa sjedištem u oblasti Alpa planira napad na Makrona u novembru 2018. tokom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu u Verdenu na sjeveroistoku Francuske.
Denis Koline, za kojeg se pretpostavlja da je vođa ekstremističke grupe i bivši aktivista desničarskog nacionalnog fronta, sada Nacionalnog okupljanja, uhapšen je 2020. godine.
Tužioci su tvrdili da je grupa, koja se u jednom trenutku imala 5.000 članova, takođe urotila da otme članove parlamenta i zbaci vladu. Neki sastanci su uključivali vježbu gađanja u paravojnom stilu i obuku prve pomoći.
Tokom racija na imanju članova grupe policajci su pronašli vatreno oružje, uključujući pušku M16 i uputstva o pravljenju eksploziva. Policija je navodno pronašla nož u kući člana "Les Barjolsa" Žan-Pjera Bujea (66), koga je uhapsila nekoliko dana prije Makronove posjete.
"On priznaje da je bilo razgovora, ali oni nikada nisu otišli dalje od toga", rekla je Olivija Ronen, advokat Žan-Pjera Bujea, za agenciju "France Press".
Ona je optužila tužilaštvo da neprijateljske opaske Bujea o Makronu nije stavilo "u kontekst vremena", kada je u Francuskoj bio rasprostranjen gnijev zbog rasta cijena goriva koji je doveo do pojave pokreta "žutih prsluka".
"Ono što nam je predstavljeno kao planirani napad na predsjednika Republike su zapravo počeci žutih prsluka", dodala je Ronen.
Jedan član grupe imao je "suprotne stavove o vladi" i davao komentare koji su "ponekad bili ekstremni", rekao je advokat odbrane Gabrijel Dumenil i upitao: "Ali da li to znači da su htjeli da preduzmu akciju i da izvrše atentat na šefa države? Odgovor je ne".
Tužioci će tvrditi da su planovi grupe bili "u potpunosti usmjereni na ozbiljno narušavanje javnog reda putem zastrašivanja i terora" i da su postojali mnogo prije žutih prsluka.
(Nezavisne)
