Najbolja zemlja na svijetu za djecu
Danska je najbolje mjesto na svijetu za podizanje djece i to nije subjektivan stav, već zvanično priznanje, bar kada je riječ o rang listi za 2022. godinu organizacije ,,U.S. News & World Report’’.
Lokalno stanovništvo ka- že da je ovakva reputacija Danske stečena zahvaljujući visokom stepenu institucionalne podrške koja podrazumijeva zdravstvenu zaštitu, brigu o djeci i obrazovanje koje finansira vlada, kao i kulturnim vrijednostima koje su povezane sa povjerenjem u društvo i zajednicu. Važan faktor igra način života koji karakteriše udobnost, sigurnost i vrijeme provedeno sa voljenima.
Danski pristup se izgleda isplatio - većina danske djece živi u blagostanju. -Imamo društvo koje sveukupno pruža pravu podršku porodicama. Kada mogu da se opustim u saznanju da će moje dijete biti zbrinuto, da ima mogućnosti da provede odličan dan, mogu da se fokusiram na svoj posao i uradim nešto za nekog drugog’’, kaže jedan roditelj.
Šta podrška sistema zapravo podrazumijeva? Buduće mame imaju besplatan pristup ljekarima i babicama, a novopečeni roditelji (i majke i očevi) imaju pravo na 24 nedjelje plaćenog odsustva, kao i na pet kućnih posjeta medicinske sestre u prvoj godini života svog djeteta. Bebama od šest mjeseci, pa naviše zagarantovana je mjesto u dnevnom boravku, koje je subvencionisano u velikom procentu, a kada djeca porastu školarina im je besplatna i mogu da dobiju i stipendiju dok se školuju.
- Država, zaista, preuzima odgovornost za djecu. To ni-je samo porodična stvar, već se smatra kolektivnom odgovornošću. Prve tri do četiri godine imaju ogroman uticaj na ostatak života djece. Ako im pomognete, direktno pomažete i generacijama koje dolaze’’, kaže Dita Vinter-Lindkvist sa danskog Instituta za pedagogiju i obrazovanje na Univerzitetu Orhus.
Ono što Danci, takođe, ističu kao prednost odrastanja u ovoj zemlji jesu načela koja usvajaju još u vrtiću, a koja su poznata kao Janteov zakon ili Zakon grada Jantea. Ovo je teorija koja u svojoj srži ima prihvatanje prosjeka, odnosno kolektivno blagostanje iznad individualnih postignuća.
Većini sa strane ova teorija djeluje možda, čak, i okrutno, ali su se Danci srodili sa njom - ne preispituju je i ona je utkana u njihov genetski kod. Janteov zakon ima 10 ,,pravila’’ koja su formulisana u knjizi ,,En flykting korsar sitt spår’’ iz 1933. pisca Aksela Sandemosea, koji je odrastao u danskom gradiću Nikobing Mors upravo uz ta načela, tada još nepisana. U knjizi je svom gradiću nadjenuo ime Jante, pa otud i Janteov zakon. Sandemose je bio prilično kritički nastrojen prema čitavoj ideologiji, ali to ne mijenja činjenicu da je ista svakodnevna praksa u Danskoj.
A evo i Janteovog zakona po tačkama:
1. Nemoj misliti da si neko i nešto.
2. Nemoj misliti da si dobar kao mi.
3. Nemoj misliti da si pametniji od nas.
4. Nemoj da umisliš da si bolji od nas.
5. Nemoj misliti da znaš više od nas.
6. Nemoj misliti da si finiji od nas.
7. Nemoj misliti da vrijediš nečemu.
8. Ne bi trebalo da se smiješ nama.
9. Nemoj misliti da je nekoga briga za tebe.
10. Nemoj misliti da nas možeš naučiti nečemu.
Lokalno stanovništvo ka- že da je ovakva reputacija Danske stečena zahvaljujući visokom stepenu institucionalne podrške koja podrazumijeva zdravstvenu zaštitu, brigu o djeci i obrazovanje koje finansira vlada, kao i kulturnim vrijednostima koje su povezane sa povjerenjem u društvo i zajednicu. Važan faktor igra način života koji karakteriše udobnost, sigurnost i vrijeme provedeno sa voljenima.
Danski pristup se izgleda isplatio - većina danske djece živi u blagostanju. -Imamo društvo koje sveukupno pruža pravu podršku porodicama. Kada mogu da se opustim u saznanju da će moje dijete biti zbrinuto, da ima mogućnosti da provede odličan dan, mogu da se fokusiram na svoj posao i uradim nešto za nekog drugog’’, kaže jedan roditelj.
Šta podrška sistema zapravo podrazumijeva? Buduće mame imaju besplatan pristup ljekarima i babicama, a novopečeni roditelji (i majke i očevi) imaju pravo na 24 nedjelje plaćenog odsustva, kao i na pet kućnih posjeta medicinske sestre u prvoj godini života svog djeteta. Bebama od šest mjeseci, pa naviše zagarantovana je mjesto u dnevnom boravku, koje je subvencionisano u velikom procentu, a kada djeca porastu školarina im je besplatna i mogu da dobiju i stipendiju dok se školuju.
- Država, zaista, preuzima odgovornost za djecu. To ni-je samo porodična stvar, već se smatra kolektivnom odgovornošću. Prve tri do četiri godine imaju ogroman uticaj na ostatak života djece. Ako im pomognete, direktno pomažete i generacijama koje dolaze’’, kaže Dita Vinter-Lindkvist sa danskog Instituta za pedagogiju i obrazovanje na Univerzitetu Orhus.
Ono što Danci, takođe, ističu kao prednost odrastanja u ovoj zemlji jesu načela koja usvajaju još u vrtiću, a koja su poznata kao Janteov zakon ili Zakon grada Jantea. Ovo je teorija koja u svojoj srži ima prihvatanje prosjeka, odnosno kolektivno blagostanje iznad individualnih postignuća.
Većini sa strane ova teorija djeluje možda, čak, i okrutno, ali su se Danci srodili sa njom - ne preispituju je i ona je utkana u njihov genetski kod. Janteov zakon ima 10 ,,pravila’’ koja su formulisana u knjizi ,,En flykting korsar sitt spår’’ iz 1933. pisca Aksela Sandemosea, koji je odrastao u danskom gradiću Nikobing Mors upravo uz ta načela, tada još nepisana. U knjizi je svom gradiću nadjenuo ime Jante, pa otud i Janteov zakon. Sandemose je bio prilično kritički nastrojen prema čitavoj ideologiji, ali to ne mijenja činjenicu da je ista svakodnevna praksa u Danskoj.
A evo i Janteovog zakona po tačkama:
1. Nemoj misliti da si neko i nešto.
2. Nemoj misliti da si dobar kao mi.
3. Nemoj misliti da si pametniji od nas.
4. Nemoj da umisliš da si bolji od nas.
5. Nemoj misliti da znaš više od nas.
6. Nemoj misliti da si finiji od nas.
7. Nemoj misliti da vrijediš nečemu.
8. Ne bi trebalo da se smiješ nama.
9. Nemoj misliti da je nekoga briga za tebe.
10. Nemoj misliti da nas možeš naučiti nečemu.
