Čovječanstvo je došlo pred prag novog doba, a već se nazire da dani koji su pred nama po mnogo čemu neće ličiti na one koje smo ispratili. Poplave, požari, suše ruše rekorde, a stručnjaci upozoravaju da se vrijeme mijenja i da pod znak pitanja mogu doći brojne stvari - od proizvodnje, transporta pa sve do količina pitke vode na planeti.

Najgora suša u Evropi, ali slično je bilo i u ostatku svijeta, proteklih je mjeseci bila u žiži javnosti, i još je, dok su usljed istorijski niskih vodostaja mnogih rijeka “isplivali” davno potopljeni brodovi i uklesane riječi na stijenama iz nekih prošlih vremena klimatskih katastrofa.

Sve to je već otvorilo mnoga pitanja na koja ni struka još nema odgovore.

Upozorenja

Iz Ujedinjenih nacija su nedavno upozorili da bi suše do 2050. godine mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije navodeći da su od 2000. učestalost i trajanje sušnih perioda porasli za čak 29 odsto.

U tom izvještaju je podvučeno i da je najmanje 11,7 miliona ljudi umrlo od posljedica suše u proteklom vijeku. Najgore je prošla Afrika u kojoj su samo u protekle dvije decenije zabilježena čak 134 sušna perioda, dok je Evropa preživjela 45 suša u posljednjoj deceniji. Pojedine statistike su pokazale da suše pogađaju gotovo svakog petog stanovnika, kao i to da je u Americi šteta prouzrokovana sušom na poljoprivrednim proizvodima dostigla 250 milijardi dolara u prošlom vijeku.

U Indiji je suša bruto domaći proizvod smanjila za dva do pet odsto, a u Australiji poljoprivrednu proizvodnju za 18 odsto. Naučnici upozoravaju da su Somalija, Zimbabve, Mauritanija i Južna Afrika među zemljama sa najvećim rizikom od suše, ali vedrijih prognoza nemaju ni za ostatak svijeta.

Trenutne procjene ukazuju da veći dio planete neće ostati pošteđen, a to je, u neku ruku, potvrdilo i ovo ljeto koje je na izmaku. Velika suša je tokom godine pogodila Sjevernu Ameriku, Evropu, Mediteran i Kinu, ali i druge regione Južne Amerike, Azije i dijelove Australije.

Pojedini naučnici su se usudili da “potpišu” da je riječ o najvećoj suši u posljednjih 500 godina. Zvanični podaci otkrivaju kako su u Americi 23 godine suše i male količine oticanja dovele do istorijski niskog nivoa vode u dva najveća rezervoara, jezerima Mid i Pauel na rijeci Kolorado, na koje se oslanja oko 40 miliona ljudi i koriste vodu za piće, uključujući i za poljoprivredu i rekreaciju.

Nivo vode u jezeru Mid je, prema navodima svjetskih medija, najniži od završetka Huver brane tridesetih godina prošlog vijeka. Jezero koje se povlači otkriva stvari skrivene pod vodom decenijama. Ljudi pronalaze smeće, čamce, avione iz doba Drugog svjetskog rata, ali i ljudska tijela. Toplo vrijeme bez kiše pretvorilo je mnoge rijeke u potoke ili lokve, pa su tako u državnom parku u Teksasu nakon povlačenja vode iz korita Paluhu otkriveni tragovi dinosaurusa stari 113 miliona godina.

I Kina je cijelo ljeto rušila toplotne rekorde. Ekstremne temperature i male količine padavina dovele su do dugotrajne suše. Jangce, najduža rijeka u Kini i treća po dužini na svijetu, nestaje, a taj riječni sliv je dom za 450 miliona ljudi i trećinu kineskih usjeva.

Najveće slatkovodno jezero u Kini, Pojang, takođe je pred nestankom. Sada zauzima, prema pojedinim navodima, manje od 25 odsto inače normalne veličine. Pogled iz aviona pokazuje da se voda u jezeru smanjila u oblik koji neki od lokalnih stanovnika zovu “drvo smrti”.

U Njemačkoj je nedostatak padavina značio da je njena glavna brodska arterija Rajna pala na tako nizak nivo da se može prevesti manje tereta, što je dovelo do kašnjenja i većih troškova. Rajna teče kroz industrijsko srce Njemačke, od švajcarskih Alpa do Sjevernog mora noseći sve, od žitarica do hemikalija i uglja.

Usred energetske krize suša vrši pritisak i na snabdijevanje strujom jer je, na primjer, proizvodnja hidroenergije u Španiji pala za 44 odsto. Voda je potrebna i za hlađenje nuklearnih elektrana, tako da su, kako su objavili pojedini tamošnji mediji, neke francuske nuklearne elektrane morale smanjiti proizvodnju jer su nivoi rijeka bili preniski, a voda topla da bi rashladila elektrane.

Pogled na Dunav

Da situacija kada je riječ o suši nije bezazlena ni u našem regionu, jasno potvrđuju izvještaji nadležnih. Vodostaj Save je veoma nizak, odnosno za čak dva i po do tri metra je bio niži od uobičajenog za to doba godine. Ni vodostaj Drave u Hrvatskoj nije bio na zavidnom nivou, pa su “isplovili čamci”, a da suša nije zaobišla ni region, najbolje možda svjedoče slike s Dunava. Prema fotografijama, obale podsjećaju na duge pješčane plaže, u sredini rijeke na nekim mjestima su “rođeni” pješčani sprudovi, a ponovo su očima javnosti postali vidljivi ratni njemački brodovi koji su bili decenijama pod vodom. Vađenje više od 20 brodova je najavljeno za jesen, ali će najprije biti utvrđeno šta se od eksploziva nalazi na njima.

I tako, dok se Evropa muči sa istorijskim toplotnim talasima i njihovim posljedicama, nisu dobre ni nove analize Svjetske organizacije za zaštitu prirode. Procjene su da bi se 17 odsto stanovništva Starog kontinenta i 13 odsto njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim, pa čak i ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine.

Situaciju na globalnom nivou prate i u Republičkom hidrometeoroškom zavodu jer niske vrijednosti bilježe i domaće rijeke.

Viši stručni saradnik za vodni bilans u toj republičkoj instituciji Saša Marić podvlači da je suša ove godine posebno zahvatila evropski kontinent.

- Najvidljiviji dokaz svega su rijeka Rajna u Njemačkoj i Po u Italiji od čijeg vodosnabdijevanja zavisi veliki dio Evrope - naveo je Marić.

Kada je riječ o teritoriji Srpske, Marić je naglasio da je sušni period prisutan još od početka godine.

- Mart je bio izuzetno sušan, april oko normale, a u Hercegovini iznad toga, dok je u maju nastavljena suša. Nedostatak padavina prisutan je bio u skoro svim predjelima, posebno u Semberiji - kazao je Marić.

Koliko je bilo toplo, najbolje se, kaže, može vidjeti po broju tropskih dana u junu i julu ove godine.

- U mnogim predjelima bilo je skoro duplo više dana sa temperaturom iznad 30 stepeni u odnosu na prosjek - kazao je Marić.

Dodao je da su zbog svega vodostaji većine rijeka u Srpskoj niski, pa je na Savi u Gradišci i rijeci Vrbanji uzvodno od Banjaluke dosegao istorijski minimum tokom ove godine.

- Trenutni vodostaji donjih tokova većih rijeka stagniraju, posebno Save, dok je u gornjim tokovima moguć porast vodostaja usljed promjene vremenskih parametara - naveo je Marić.

Naglasio je da sve to može ostaviti posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, ali i poremećeno vodosnabdijevanje u samom sistemu.

Sličan stav ima i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci i jedini klimatolog u BiH Goran Trbić. Glavni razlog smanjenja nivoa rijeka, kako širom svijeta tako i u Srpskoj, su klimatske promjene.

- Ova godina je bila ekstremno topla uz smanjenu količinu padavina. Nema padavina, temperature rastu pa je logično da je došlo do suša i smanjenja nivoa rijeka. Ono što nije dobro je što su se slične stvari dešavale i prije desetak godina. Suše se posljednjih godina često ponavljaju - rekao je Trbić.

Moglo se, kaže, i očekivati da ćemo imati ekstremnu sušu jer je zima bila sa malo snijega, a proljeće praćeno manjom količinom padavina. Sve se na kraju odrazilo i na nizak vodostaj rijeka.

Trbić je naglasio da, ako ne dođe do stabilizacije u staklenoj bašti, i dalje možemo očekivati rast temperature i smanjenje padavina, a samim tim i veće posljedice koje iza sebe ostavlja suša.

- Direktne posljedice klimatskih promjena su u sektoru poljoprivrede i vodnih resursa. Imaćemo probleme sa pitkom vodom za stanovništvo. Sigurno ćemo morati bolje i racionalnije da se bavimo resursima pitke vode - podvukao je Trbić.

Naglasio je da u obzir treba uzeti i poljoprivredna područja koja su obuhvaćena navodnjavanjem.

- Urađeni su određeni pomaci u tom sistemu i povećane površine pod sistemom navodnjavanja. S druge strane, bez navodnjavanja biće teško baviti se intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom već u ovo vrijeme, a kamoli u budućnosti - naglasio je Trbić i zaključio da ćemo svakako u budućnosti morati da vodimo računa o racionalnijoj upotrebi pitke, a zatim i tehničke vode.

Evropska opservatorija za sušu je izračunala da su upozorenja za sušu poslata za čak 45 odsto površine kontinenta do sredine jula, a 15 je već pod crvenom uzbunom. Zbog toga je ranije ove godine Evropska komisija upozorila da nekolicini regija prijeti kritična situacija. Vanredna situacija proglašena je u pet italijanskih regiona, a manjak vode je doveo do višestrukih ograničavanja potrošnje vode u pojedinim opštinama. Slične mjere su, kako je objavila Evropska komisija, preduzete i u Francuskoj.

Brojni stručnjaci, ipak, ne kriju da je, u stvari, ljudski faktor u cijeloj ovoj priči doprinio promjeni klime svojim lošim navikama. Naglašavaju da stanovnici moraju da mijenjaju navike i da spasavaju planetu umjesto da joj iz dana u dan skraćuju život, a time i sebi.

Isparavanje

Uprkos brojnim negativnim posljedicama, suša ima i neke neočekivane “pozitivne posljedice” u pojedinim dijelovima Evrope. U Francuskoj koja, prema analizama, doživljava najgoru sušu do sada, visoke temperature su ubrzale isparavanje slane vode, što je dovelo do toga da će proizvođači soli u regiji Guerande imati rekordnu proizvodnju.


Glas Srpske