Odmjeravanje snaga na Mediteranu
BANjALUKA - Jugoistok Evrope, odnosno zapadni Balkan i Mediteran interesantni su velikim silama, SAD i Rusiji, zbog blizine Bliskog istoka, plovnih puteva, koridora i energenata, odnosno zbog ekonomskih, finansijskih i geopolitičkih interesa.
Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Evroazijskog bezbjednosnog foruma iz Beograda, general u penziji Mitar Kovač, analizirajući pojačanu aktivnost ruskih vojnih brodova razarača i NATO snaga u Sredozemlju, pa i u samom Jadranskom moru. Prema riječima Kovača, sistem bezbjednosti u Evropi je ozbiljno poremećen nakon izbijanja ukrajinske krize. Na vidjelo su izašle sve strategije velikih sila, prije svega SAD, Njemačke i Velike Britanije.
- Pokušavaju se napraviti nove linije podele i utvrditi nove železne zavese. Rusija je jasno stavila do znanja da neće prihvatiti takav sistem koji se gradi nakon pada Berlinskog zida, što se manifestovalo kroz nastavak širenja granica NATO prema istoku. Stoga, na rusko povećano vojno prisustvo na jugoistoku Evrope, posebno u Mediteranu, treba gledati kao na odgovor i poruku NATO-a, koji je bacio oko na Mediteran i zapadni Balkan, pa i na prostor Albanije gde planira izgraditi veliku vojno pomorsku bazu. Rusi se protive tome, baš kao i slanju nemačkih vojnika u BiH - istakao je Kovač.
Upozorava kako su posljednja dešavanja pokazala da NATO po svaku cijenu pokušava “okupirati” balkanske prostore, staviti do znanja da je to njihova zona uticaja, te BiH i Srbiju uvući u ovu vojnu zapadnu alijansu.
- Sve ovo će uticati na političku i bezbedonosnu stabilnost u ovoj našoj regiji. Uostalom i grupa američkih senatora je nedavno otkrila šta im je krajnji cilj, tražeći da NATO pošalje svoje vojnike u BiH ukoliko Rusija u SB UN odbije da produži mandat EUFOR-a - kaže Kovač.
Naučni savjetnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu Dragan Petrović smatra kako je sve ovo proces koji uzima sve više maha kako bi se zauzela što bolja pozicija i u ovom regionu.
- Ukrajina je samo otvorila jednu kutiju u kojoj su svi držali neke svoje planove. Rusija je u međuvremenu ojačala i spremna je da se “bori” za svoje interese širom sveta pa i na ovom području. Odlučili su da otvoreno izađu na crtu Americi i NATO-u. Ukoliko uzmu celokupnu ukrajinsku obalu, znači i Odesu, predstavljaće to za njih veliku pobedu. To bi Rusiji omogućilo da se vrati i na područje Mediterana, što podrazumeva i Jadran. Naravno, do ovih promena neće doći preko noći, ali sigurno je da će njihovo prisustvo u Sredozemlju biti pojačano. Ukoliko zauzmu ušće Dunava, taj proces će sigurno biti ubrzan - kaže za “Glas Srpske” Petrović.
Pojašnjava i kako novo odmjeravnje snaga u Mediteranu nije ništa drugo do borba titana oko geopolitičkog uticaja na strateškim tačkama. Mišljenja je i kako će Rusija, i pored svih zapadnih sankcija, i dalje jačati i pokušavati da proširi svoj uticaj, koji je, kako je istakao, daleko manje maligniji od zapadnog.
- Sve ovo me podseća nekako na otopljavanje leda. Neke sante plivaju okeanom, ali to ne znači da je gotovo s tim procesom. Sa ovim otopljavanjem dolaze i laste, kao vesnici proleća. Ali, kako za koga. Neće svima biti proleće. Srbima ovakav razvoj situacije u neku ruku i odgovara, jer je ruska politika daleko razumnija od one koja nam se nameće od strane Vašingtona i Londona, koji traže uništenje Srpske i odricanje od Kosova - rekao je Petrović.
Viši naučni saradnik na Institutu društvenih nauka i predsjednik Foruma za strateške studije iz Beograda Neven Cvetićanin smatra kako je i ovo samo dio jedne globalne partije pokera u kojoj se stalno podižu ulozi. Kako je istakao, on već duže vrijeme zastupa tezu da će na kraju uslijediti neka nova “Jalta”.
- Ukoliko dođe do “male” Jalte, ona bi se verovatno bavila samo pitanjem bezbednosti u Evropi i određivanjem zona uticaja. U drugom slučaju, pretpostavljam da bi bili uzeti u obzir i širi strateški interesi velikih sila na okeanima i morima. Rusija na ovaj način želi ostati deo priče u preraspodeli zona uticaja - rekao je Cvetićanin.
U proteklih nekoliko sedmicama tri su ruska vojna broda ušla u Jadransko more, a među njima su bili razarač Admiral Tributs, ali i špijunski brod Vasilij Tatiščev. Kako su naknadno objavili pojedini hrvatski portali, u međunarodnim vodama Jadranskog mora primijećene su i ruske podmornice. Načelnik italijanskog Vrhovnog štaba odbrane, admiral Đuzepe Kavo Dragone tom prilikom je rekao da će mediteranske zemlje morati da se priviknu na ruske ratne brodove na Sredozemnom moru. Ruski ratni brodovi navodno su plovili duž italijanske obale sve do Ankone.
Postsovjetska Rusija držala je u Mediteranu, kaže Dragone, sve do 2015. godine samo jedan ratni brod.
- Rusija je uz znatna ulaganja obnovila sirijsku luku Tartus. Dobili su koncesiju na pola vijeka, pretvarajući je u važnu bazu. Prošle godine u Mediteranu bilo je desetak jedinica. Kretale su se južno od Kipra, gdje su ležišta nafte i gasa, i naravno gdje su bile vježbe NATO-a. Sada, s obzirom na ukrajinsku krizu, imaju moćnu postavu, sa čak dvadeset brodova - istakao je ovaj italijanski admiral, navodeći da je Putin 31. jula potpisao dokument u kojem Mediteran naziva strateškim područjem.
Nije dugo trebalo čekati na odgovor druge strane. Juče je izveden prelet dva najveća američka strateška bombardera B-52 iznad Dubrovnika, obala Crne Gore, Tirane i Skoplja.
Radi se o dvije američke “leteće tvrđave” stacionirane u bazi Fairford u Glokerširu u Velikoj Britaniji. Kako je navedeno u saopštenju iz Londona, svrha ove vojne operacije je pokazati američku predanost bezbjednosti NATO saveznika lociranih na jugoistoku Evrope.
Inače, ovi bombarderi su korišćeni i u operaciji “Združeni odgovor”, odnosno NATO kampanji na Kosovu 1999. godine. Oni su naročito bili aktivni u bombardovanju tadašnje granice između SR Jugoslavije i Albanije, gdje su masovno korišćene kasetne bombe.
Ono što B-52 čini “supertvrđavom” je mogućnost nošenja čak dvadeset nuklearnih projektila. Devedesetih je dodata i mogućnost nošenja strateških projektila velikog dometa, sa više nuklearnih bojevih glava po projektilu.
Uobičajene pojave
Stručnjak za bezbjednost, profesor Gordan Akrap iz Hrvatske, komentarišući kretanje ruskih brodova u Jadranu, istakao je da na cijelu ovu vojnu akciju ipak ne bi trebalo gledati tako ozbiljno. Kako je pojasnio, takve slučajeve vidimo često na području Baltika, odnosno Sjevernog mora, i Norveške, a sada to vidimo i u Jadranu.
Glas Srpske
Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Evroazijskog bezbjednosnog foruma iz Beograda, general u penziji Mitar Kovač, analizirajući pojačanu aktivnost ruskih vojnih brodova razarača i NATO snaga u Sredozemlju, pa i u samom Jadranskom moru. Prema riječima Kovača, sistem bezbjednosti u Evropi je ozbiljno poremećen nakon izbijanja ukrajinske krize. Na vidjelo su izašle sve strategije velikih sila, prije svega SAD, Njemačke i Velike Britanije.
- Pokušavaju se napraviti nove linije podele i utvrditi nove železne zavese. Rusija je jasno stavila do znanja da neće prihvatiti takav sistem koji se gradi nakon pada Berlinskog zida, što se manifestovalo kroz nastavak širenja granica NATO prema istoku. Stoga, na rusko povećano vojno prisustvo na jugoistoku Evrope, posebno u Mediteranu, treba gledati kao na odgovor i poruku NATO-a, koji je bacio oko na Mediteran i zapadni Balkan, pa i na prostor Albanije gde planira izgraditi veliku vojno pomorsku bazu. Rusi se protive tome, baš kao i slanju nemačkih vojnika u BiH - istakao je Kovač.
Upozorava kako su posljednja dešavanja pokazala da NATO po svaku cijenu pokušava “okupirati” balkanske prostore, staviti do znanja da je to njihova zona uticaja, te BiH i Srbiju uvući u ovu vojnu zapadnu alijansu.
- Sve ovo će uticati na političku i bezbedonosnu stabilnost u ovoj našoj regiji. Uostalom i grupa američkih senatora je nedavno otkrila šta im je krajnji cilj, tražeći da NATO pošalje svoje vojnike u BiH ukoliko Rusija u SB UN odbije da produži mandat EUFOR-a - kaže Kovač.
Naučni savjetnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu Dragan Petrović smatra kako je sve ovo proces koji uzima sve više maha kako bi se zauzela što bolja pozicija i u ovom regionu.
- Ukrajina je samo otvorila jednu kutiju u kojoj su svi držali neke svoje planove. Rusija je u međuvremenu ojačala i spremna je da se “bori” za svoje interese širom sveta pa i na ovom području. Odlučili su da otvoreno izađu na crtu Americi i NATO-u. Ukoliko uzmu celokupnu ukrajinsku obalu, znači i Odesu, predstavljaće to za njih veliku pobedu. To bi Rusiji omogućilo da se vrati i na područje Mediterana, što podrazumeva i Jadran. Naravno, do ovih promena neće doći preko noći, ali sigurno je da će njihovo prisustvo u Sredozemlju biti pojačano. Ukoliko zauzmu ušće Dunava, taj proces će sigurno biti ubrzan - kaže za “Glas Srpske” Petrović.
Pojašnjava i kako novo odmjeravnje snaga u Mediteranu nije ništa drugo do borba titana oko geopolitičkog uticaja na strateškim tačkama. Mišljenja je i kako će Rusija, i pored svih zapadnih sankcija, i dalje jačati i pokušavati da proširi svoj uticaj, koji je, kako je istakao, daleko manje maligniji od zapadnog.
- Sve ovo me podseća nekako na otopljavanje leda. Neke sante plivaju okeanom, ali to ne znači da je gotovo s tim procesom. Sa ovim otopljavanjem dolaze i laste, kao vesnici proleća. Ali, kako za koga. Neće svima biti proleće. Srbima ovakav razvoj situacije u neku ruku i odgovara, jer je ruska politika daleko razumnija od one koja nam se nameće od strane Vašingtona i Londona, koji traže uništenje Srpske i odricanje od Kosova - rekao je Petrović.
Viši naučni saradnik na Institutu društvenih nauka i predsjednik Foruma za strateške studije iz Beograda Neven Cvetićanin smatra kako je i ovo samo dio jedne globalne partije pokera u kojoj se stalno podižu ulozi. Kako je istakao, on već duže vrijeme zastupa tezu da će na kraju uslijediti neka nova “Jalta”.
- Ukoliko dođe do “male” Jalte, ona bi se verovatno bavila samo pitanjem bezbednosti u Evropi i određivanjem zona uticaja. U drugom slučaju, pretpostavljam da bi bili uzeti u obzir i širi strateški interesi velikih sila na okeanima i morima. Rusija na ovaj način želi ostati deo priče u preraspodeli zona uticaja - rekao je Cvetićanin.
U proteklih nekoliko sedmicama tri su ruska vojna broda ušla u Jadransko more, a među njima su bili razarač Admiral Tributs, ali i špijunski brod Vasilij Tatiščev. Kako su naknadno objavili pojedini hrvatski portali, u međunarodnim vodama Jadranskog mora primijećene su i ruske podmornice. Načelnik italijanskog Vrhovnog štaba odbrane, admiral Đuzepe Kavo Dragone tom prilikom je rekao da će mediteranske zemlje morati da se priviknu na ruske ratne brodove na Sredozemnom moru. Ruski ratni brodovi navodno su plovili duž italijanske obale sve do Ankone.
Postsovjetska Rusija držala je u Mediteranu, kaže Dragone, sve do 2015. godine samo jedan ratni brod.
- Rusija je uz znatna ulaganja obnovila sirijsku luku Tartus. Dobili su koncesiju na pola vijeka, pretvarajući je u važnu bazu. Prošle godine u Mediteranu bilo je desetak jedinica. Kretale su se južno od Kipra, gdje su ležišta nafte i gasa, i naravno gdje su bile vježbe NATO-a. Sada, s obzirom na ukrajinsku krizu, imaju moćnu postavu, sa čak dvadeset brodova - istakao je ovaj italijanski admiral, navodeći da je Putin 31. jula potpisao dokument u kojem Mediteran naziva strateškim područjem.
Nije dugo trebalo čekati na odgovor druge strane. Juče je izveden prelet dva najveća američka strateška bombardera B-52 iznad Dubrovnika, obala Crne Gore, Tirane i Skoplja.
Radi se o dvije američke “leteće tvrđave” stacionirane u bazi Fairford u Glokerširu u Velikoj Britaniji. Kako je navedeno u saopštenju iz Londona, svrha ove vojne operacije je pokazati američku predanost bezbjednosti NATO saveznika lociranih na jugoistoku Evrope.
Inače, ovi bombarderi su korišćeni i u operaciji “Združeni odgovor”, odnosno NATO kampanji na Kosovu 1999. godine. Oni su naročito bili aktivni u bombardovanju tadašnje granice između SR Jugoslavije i Albanije, gdje su masovno korišćene kasetne bombe.
Ono što B-52 čini “supertvrđavom” je mogućnost nošenja čak dvadeset nuklearnih projektila. Devedesetih je dodata i mogućnost nošenja strateških projektila velikog dometa, sa više nuklearnih bojevih glava po projektilu.
Uobičajene pojave
Stručnjak za bezbjednost, profesor Gordan Akrap iz Hrvatske, komentarišući kretanje ruskih brodova u Jadranu, istakao je da na cijelu ovu vojnu akciju ipak ne bi trebalo gledati tako ozbiljno. Kako je pojasnio, takve slučajeve vidimo često na području Baltika, odnosno Sjevernog mora, i Norveške, a sada to vidimo i u Jadranu.
Glas Srpske
