Svaki četvrti građanin Austrije stranog porijekla
BEČ- Svaki četvrti stanovnik Austrije, odnosno 2,24 miliona, ima strano porijeklo, pokazuje „Izvještaj o integraciji“, prema kojem su Srbi "potisnuti" na treću poziciju po broju kao etnička zajednica, iza Nijemaca i Rumuna.
Od 2015. posebno je porastao broj Sirijaca, Avganistanaca, ali i Rumuna, Bugara i Mađara.
U izvještaju se ističe da su glavni izazovi na tržištu rada i u zdravstvu.
U vezi više od 30.000 zahtjeva za azil, podnetih ove godine, kao i oko 80.000 registrovanih izbeglica iz Ukrajine, ministarka za integraciju Ruzane Rab rekla je da se radi o “ogromnom izazovu”.
Ukazala je da je država povećala ponude integracije u svim sektorima, i da, na primjer, ima više kurseva njemačkog nego što je ikada nuđen.
Buduće težište biće tržište rada, najavila je ona, ukazujući da su prije svega Ukrajinci, zbog visokog nivoa obrazovanosti, „neka vrsta nade“.
Na drugoj strani ukazano je na prezentaciji izvještaja potrebni su ciljani programi integracije Sirijaca, Avganistanaca, posebno žena tog porijekla, na tržište rada.
Statistički podaci iz Izvještaja pokazuju da se udeo stranaca među zaposlenima prošle godine povećao sa 21,2 na 22,3 odsto, a udio žena među stranom radnom snagom sa 40 odsto je jasno ispod ukupnog prosjeka od 46 procenata.
Izvještaj pokazuje i da migranti slabije koriste zdravstvene usluge predostrožnosti od ostatka stanovništva, kao što su zubari ili mamografije.
Isto tako navedeno je da je stopa vakcinisanosti protiv korone kod Austrijanaca 73 odsto, a kod stranih sugrađana svega 56 procenata.
Dodaje se i da među strancima postoje različite stope vakcinisanosti – kod Iranaca ona je 76 odsto, a kod Rusa i Rumuna svega 37, odnosno 38 procenata.
Slična situacija je i kod drugih vakcina.
Tako su muškarci bez stranog porijekla za oko 81 odsto vakcinisani protiv tetanusa, a žena 76 odsto.
Na drugoj strani stopa vakcinisanosti protiv tetanusa stanovnika Austrije porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije je samo 57 odsto, a Turaka i 52 procenata.
Izvještaj pokazuje i da su Rumuni sve značajnija etnička zajednica u Austriji.
Poslije Nijemaca (218.347) oni su najveća grupa stranih državljana sa 140.454 pripadnika.
Time su državljani Rumunije ispred srpskih kojih, prema Statističkom zavodu, ima 121.643.
Na četvrtom mjestu su turski državljani sa 117.944, na petom Bosanci (97.676).
Sljedeću veću etničku grupu čine Hrvati (96.759), pa Mađari (94.595).
Zanimljivo je da se već na osmom mjestu etničkih zajednica nalaze Sirijci sa 70.901.
Tanjug / Glas Srpske
Od 2015. posebno je porastao broj Sirijaca, Avganistanaca, ali i Rumuna, Bugara i Mađara.
U izvještaju se ističe da su glavni izazovi na tržištu rada i u zdravstvu.
U vezi više od 30.000 zahtjeva za azil, podnetih ove godine, kao i oko 80.000 registrovanih izbeglica iz Ukrajine, ministarka za integraciju Ruzane Rab rekla je da se radi o “ogromnom izazovu”.
Ukazala je da je država povećala ponude integracije u svim sektorima, i da, na primjer, ima više kurseva njemačkog nego što je ikada nuđen.
Buduće težište biće tržište rada, najavila je ona, ukazujući da su prije svega Ukrajinci, zbog visokog nivoa obrazovanosti, „neka vrsta nade“.
Na drugoj strani ukazano je na prezentaciji izvještaja potrebni su ciljani programi integracije Sirijaca, Avganistanaca, posebno žena tog porijekla, na tržište rada.
Statistički podaci iz Izvještaja pokazuju da se udeo stranaca među zaposlenima prošle godine povećao sa 21,2 na 22,3 odsto, a udio žena među stranom radnom snagom sa 40 odsto je jasno ispod ukupnog prosjeka od 46 procenata.
Izvještaj pokazuje i da migranti slabije koriste zdravstvene usluge predostrožnosti od ostatka stanovništva, kao što su zubari ili mamografije.
Isto tako navedeno je da je stopa vakcinisanosti protiv korone kod Austrijanaca 73 odsto, a kod stranih sugrađana svega 56 procenata.
Dodaje se i da među strancima postoje različite stope vakcinisanosti – kod Iranaca ona je 76 odsto, a kod Rusa i Rumuna svega 37, odnosno 38 procenata.
Slična situacija je i kod drugih vakcina.
Tako su muškarci bez stranog porijekla za oko 81 odsto vakcinisani protiv tetanusa, a žena 76 odsto.
Na drugoj strani stopa vakcinisanosti protiv tetanusa stanovnika Austrije porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije je samo 57 odsto, a Turaka i 52 procenata.
Izvještaj pokazuje i da su Rumuni sve značajnija etnička zajednica u Austriji.
Poslije Nijemaca (218.347) oni su najveća grupa stranih državljana sa 140.454 pripadnika.
Time su državljani Rumunije ispred srpskih kojih, prema Statističkom zavodu, ima 121.643.
Na četvrtom mjestu su turski državljani sa 117.944, na petom Bosanci (97.676).
Sljedeću veću etničku grupu čine Hrvati (96.759), pa Mađari (94.595).
Zanimljivo je da se već na osmom mjestu etničkih zajednica nalaze Sirijci sa 70.901.
Tanjug / Glas Srpske
