Francuzi danas izlaze na birališta: Neizvjesna trka za Jelisejsku palatu :: Semberija INFO ::

 

Francuzi danas izlaze na birališta: Neizvjesna trka za Jelisejsku palatu


PARIZ - Francuzi danas izlaze na birališta, na prvi krug predsjedničkih izbora. U trci je 12 kandidata – četiri žene i osam muškaraca. Favorit je aktuelni predsjednik Emanuel Makron, ali se njegova prednost prethodnih dana smanjila u korist kandidatkinje krajnje desnice Marin le Pen. S obzirom na to da se ne očekuje apsolutna većina ni za jednog kandidata u prvom krugu, u drugom, 24. aprila, očekuje se repriza dvoboja Makron – Le Pen iz 2017. godine.

Emanuel Makron je u Jelisejsku palatu ušao kao najmlađi predsjednik u istoriji Francuske, sa samo 39 godina. Namjera mu je bila da uzdrma dotadašnji način vođenja politike. Nametnuo se kao borac protiv populizma s velikim ambicijama, koji nije ni lijevo ni desno, podsjeća RTS.

Njegov prvi mandat obilježili su protesti "žutih prsluka" i pandemija virusa korona, a zbog rata u Ukrajini trpejela je i njegova trka za reizbor. Pojavio se na skupovima tek u finišu kampanje, odbivši učešće u debati sa ostalim kandidatima na francuskoj televiziji.

Efekti rata u Ukrajini brzo su izbledjeli i usmjerili pažnju francuske javnosti na njegove posljedice - rast cijena energije koji je gurnuo inflaciju na 4,5 odsto, najviše od sredine osamdesetih godina. To je vješto iskoristila liderka krajnje desnice Marin le Pen.

-Sa cienama gasa, struje i goriva više nema šale. Hitno nam je potrebno rješenje. Kao predsjednica ću tražiti smanjenje poreza na dodatu vrijednost s 20 na 5,5 odsto za sve energetske proizvode - obećala je Le Pen.

U zapećak je gurnula i nepopularnu priču o svojim ranijim kontaktima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Fokus na troškovima života omogućio joj je da preotme dio pristalica još jednog kandidata krajnje desnice - Erika Zemura, koji se u kampanji čvrsto držao antislamskih i antiimgrantskih stavova.

U trci za predsjednika je i veteran radikalne ljevice Žan Lik Melanšon, koji je po anketama na trećem mjestu. Slijedi ga kandidatkinja konzervativnih Republikanaca Valeri Pekres, koja sebe poredi s Margaret Tačer i Angelom Merkel.

Istraživanja, međutim, pokazuju da će se glavna bitka voditi između Makrona i Marin le Pen.

-Dinamika u izbornim anketama ide joj naruku. Znatno je smanjena razlika između nje i Makrona, dijeli ih svega 3,5 procenata. To je za nju izuzetan rezultat, bolji od onog iz 2017. godine kada nije bilo drugog kandidata krajnje desnice Erika Zemura. Ne možemo sa sigurnošću da kažemo ko će biti prvi nakon prvog kruga, iako Makron u ovom trenutku vodi . kaže Frederik Dabi, direktor istraživačke agencije IFOP.

Makron upozorava pristalice da ne uzimaju zdravo za gotovo da će osvojiti drugi mandat.

- Uvijek sam radio na tome da ubijedim ljude u ono što je važno. Ništa nije garantovano, ali nema straha - poručio je Makron.

Direktor Pariskog insituta političkih nauka Mark Lazar smatra da će Makron, ako se u drugom krugu bude nadmetao sa Marin le Pen, i Makron imati vrlo borbenu kampanju.

-Optužiće je za krajnje desni populizam, kao rizik i prijetnju za demokratiju. Posvetiće mnogo više pažnje socijalnim temama, s ciljem da privuče lijevo orjentisane birače - ističe Lazar.

Pravo glasa ima 48,7 miliona Francuza. Analitičari ocjenjuju da bi najveći izazovi ovih izbora mogli da budu izražena apatija i neodlučnost birača.

Glas Srpske