BRISEL - Ministri spoljnih poslova EU danas su na sastanku o novom bezbjednosnom konceptu EU Strateški kompas pričali i o vojnoj misiji EUFOR u BiH, ali na pres-konferenciji nakon sastanka nije bilo nikakvih informacija o detaljima.

Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, predstavio je Strateški kompas, dokument koji će zvanično biti usvojen narednog marta, a o kojem smo i mi proteklih mjeseci više puta pisali. Borelj je u jednoj rečenici tokom pres-konferencije rekao da je dobra vijest što je produžen mandat misiji EUFOR-a i više o tome tokom nje nije davao informacije.

Proteklih mjeseci dobili smo više informacija da će i misija EU u BiH biti obuhvaćena ovim procesom te da će možda ova misija dobiti i novi mandat. S obzirom na činjenicu da je Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prije nekoliko dana zamalo odbila da da odobrenje da se produži mandat EUFOR-a u BiH, moguće je da će jedna od opcija na stolu biti i novi mandat vojnoj misiji EU u BiH.

Ono što smo dobili prije sastanka zvanično jeste da će ministri spoljnih poslova u sklopu razgovora o EUFOR-u razgovarati i o bezbjednosnoj situaciji u BiH, u svjetlu nedavnih dešavanja i povećane nestabilnosti u zemlji.

"Pod tačkom tekući poslovi, ministri će biti obaviješteni o nedavnim dešavanjima koja se odnose na obnavljanje mandata EUFOR-u i operaciji 'Althea' u BiH, koordinisanom konceptu o vojnom prisustvu na moru, vojnoj mobilnosti i saradnju sa zemljama EU koje nisu u NATO-u", objašnjeno nam je.

Peter Stano, jedan od portparola Evropske komisije, za "Nezavisne" je rekao da operacija EUFOR "Althea" i dalje igra ključnu ulogu u jačanju bezbjednosne i stabilne situacije u BiH, što je osnova za dalji napredak na putu ka EU.

"Kroz tu operaciju EU jeste i ostaće posvećena podršci BiH u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja", rekao nam je on.

Podsjećanja radi, "Nezavisne novine" su krajem prošle godine pisale da je Evropski savjet tada u zaključcima u vezi s EUFOR-om naglasio da do ljeta 2021. godine očekuje odluku o budućnosti misije.

"Savjet s radošću očekuje naredni strateški pregled, najkasnije do sredine 2021. godine, kao bazu za razgovor o budućim zadacima EUFOR-a, načinu na koji će se operacija dalje kretati, a sve to imajući u vidu potrebu za podrškom napretku BiH u evropskim integracijama i uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju na terenu", naglašeno je u zaključku.

Iako Borelj nije govorio detaljnije o EUFOR-u, iz svega onog što je rekao o Strateškom kompasu mogu se izvući neki od zaključaka. Kako je objasnio, EU će u svojim vojnim misijama u inostranstvu, a od kojih je EUFOR jedna od najvažnijih, raditi tijesno sa SAD i NATO-om, čiji je generalni sekretar juče bio prisutan na radnom ručku s ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU. Takođe, Borelj je rekao da će EU imati u pripremi mogućnost da u krizna područja pošalje do 5.000 vojnika, koji će biti specijalizovani u skladu s misijom za koju se šalju. Primjera radi, govorio je o mogućnostima izvlačenja građana iz ugroženih područja, za šta će biti potrebna jedna vrsta vojne operacije, ili o mogućnostima misija odvajanja zaraćenih strana, za šta će biti potrebni drugačiji kapaciteti.

"Ono što smo konstatovali jeste da svjedočimo rastu nestabilnosti, transnacionalnim prijetnjama, i sve će to uticati na našu bezbjednost. Očekujemo više korištenja hibridnih taktika, što je nešto što se može danas vidjeti na granici sa Bjelorusijom", rekao je Borelj.


Nezavisne novine