Da li će političari konačno čuti glas naučnika :: Semberija INFO ::

 

Da li će političari konačno čuti glas naučnika


Potpuno zaustavljanje ilegalne sječe i krčenja šume do 2030. godine predstavlja prvi veliki dogovor klimatskog samita Ujedinjenih nacija (COP26) u Glazgovu, koji je okupio većinu lidera najmoćnijih zemalja.

Dvonedjeljni samit u najvećem gradu Škotske, koji je počeo 31. oktobra, smatra se ključnom prilikom da se klimatske promjene stave pod kontrolu. Pored zaustavljanja ilegalne “deforestizacije”, što je stručni naziv za ono što naš narod zove “gola sječa”, planira se i unapređenje i jačanje proizvodnje hibridnih i električnih vozila, zatim primjena posebnih mjera za smanjenje emisije štetnih gasova, posebno u poljoprivredi, potom investicije u nove željezničke pruge, kao i smanjenje drumskog saobraćaja.

Kada je riječ o zaustavljanju deforestizacije, stručnjaci su to pozdravili, ali su upozorili da dogovor sa Pariskog klimatskog samita prije pet godina nije uspio da uspori krčenje šuma. Ovaj put optimizam ulijeva ponašanja brazilske delegacije, koja je predstavila plan po kojem do 2028. godine to treba u potpunosti da bude zaustavljeno u ovoj zemlji, na čijoj teritoriji je amazonska prašuma koja u bukvalnom značenju predstavlja pluća planete. Brazilski ministar životne sredine Žoakim Leita precizirao je da plan predviđa da se ilegalna deforestizacija od 2022. smanjuje za 15 odsto svake godine do 2024, zatim za 40 odsto tokom 2025. i 2026, za 50 odsto 2027, da bi bila potpuno iskorijenjena 2028. godine, a cilj je da se do 2030. godine ponovo pošumi 18 miliona hektara.

Razočarenje iz Indije

Klimatolog i profesor na Odsjeku za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu Vladimir Đurđević kaže za naš list da je još rano da se govori o konačnim rezultatima klimatskog samita u Škotskoj, iz prostog razloga što on još traje (do 12. novembra). On ipak ističe da je jako dobro što su neke zemlje čvrsto ponovile i potvrdile svoju opredijeljenost da ispune ono što je definisano prije pet godina Pariskim sporazumom.

- S druge strane, imamo neke zemlje koje su bile malo rezervisane. Verovatno najveće razočarenje predstavlja izjava indijskog premijera, koji je rekao da će Indija postati karbonski neutralna, odnosno da neće više emitovati štetne gasove, ali do 2070. godine. Kad se gledaju ciljevi Pariskog sporazuma, to je na krajnjoj granici, pa i prekasno u odnosu na tada proklamovani cilj koji kaže da bi sve zemlje trebalo da svedu emisiju štetnih gasova na nulu između 2050. i 2060. godine - kaže Đurđević.

Kada je riječ o ciljevima Pariskog sporazuma, učesnici samita u Glazgovu su se složili da su u principu neki ispunjeni, a neki nisu. Jedna od neispunjenih stvari je da sve zemlje nisu podnijele planove za smanjenje emisije štetnih gasova, a druga stvar je fond od 100 milijardi dolara koji je svake godine trebalo da bude dostupan nerazvijenim zemljama kako bi se prilagodile izmijenjenim klimatskim uslovima i uspješnije prošle kroz energetsku tranziciju, što takođe nije ispunjeno. Samit u Glazgovu predstavlja još jedan vapaj nauke upućen političarima, a svjetskoj javnosti ostaje da se nada da oni na taj vapaj neće odgovoriti onako kako je svojevremeno odgovorio bivši američki predsjednik Ronald Regan. Anegdotu o tome našem listu ispričao je klimatolog Đorđević, a ona kaže da su Regana naučnici jednom prilikom upozorili na opasnost od klimatskih promjena. Kada ih je upitao kada će do njih doći i kada su mu rekli za tri decenije, poručio im je da mu se ponovo obrate za 29 godina. Tih 29 godina je prošlo prije otprilike deset godina, a na pitanje šta bi sada naučnici rekli Reganu, Đorđević kaže da bi naučnici najviše voljeli da se možemo vratiti deset godina unazad i ponašati se kao da smo naučili nešto iz grešaka koje smo počinili i koje trenutno činimo.

- Klimatske promene su postale evidentne u smislu da ekstremni događaji prave ogromnu materijalnu štetu, ali i odnose ljudske živote. U Nemačkoj i zemljama Beneluksa poslednjih godina smo imali više od 200 stradalih u poplavama. Ta anegdota sa Reganom je poruka naučnika da su političari bili upozoreni na sve što se danas dešava - kaže Đurđević.

Na pitanje o deforestizaciji, odnosno smanjenju ilegalne sječe šume i da li je to moguće suzbiti na našem podneblju, Đurđević odgovara da je za proteklih pet godina bilo pozitivnih pomaka, ali da ne ohrabruje činjenica da prethodni dogovor “uopšte nije uspeo da uspori krčenje šuma”.

- Kada je reč o deforestizaciji, veliki pritisak je na Brazil, jer se od te zemlje očekuje da smanjuje emisije štetnih gasova i da sačuva amazonsku prašumu u što većem obimu, jer je ta prašuma veliki “ponor” ugljen-dioksida. Nije samo pitanje koliko emitujete, već i koliko priroda uspeva da apsorbuje, a što imate više šume, više ćete uspeti da apsorbujete. Brazil je od dolaska aktuelnog predsednika Bolsonara na vlast malo olabavio regulativu u vezi s tim koliko šume sme da se seče. Ti zaključci u vezi sa deforestizacijom su određen pritisak na Brazil da se vrati na neke prakse prije Bolsonara, jer su raniji zakoni mnogo strože zabranjivali krčenje prašume i u tom smislu raduju poruke brazilskog ministra životne sredine. Međutim, istakao bih da je stavljanje akcenta na zaustavljanje ilegalne deforestizacije značajno i u jednom drugom smislu. Naime, tu meru je najlakše dogovoriti, jer je priča o ugljen-dioksidu prilično apstraktna, ugljen-dioksid je nevidljiv, dok je ljudima već na prvu loptu jasno da je sečenje šume nešto što je nepoželjno - zaključuje Đurđević.

Napredak

Kada je riječ o porukama samita o smanjenju emisije metana, on smatra da je to pitanje manje problematično.

- To je s jedne strane uvođenje jedne dodatne teme i skretanje pažnje sa činjenica da, kada je u pitanju upotreba fosilnih goriva, nismo na željenoj trajektoriji. S druge strane, to je najava da kada budu rešeni problemi sa ugljen-dioksidom,  sledeće ozbiljno pitanje biće emisija metana - poručuje Đurđević.

Dekan banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta Goran Trbić, koji je jedan od najpriznatijih klimatologa u BiH, kaže da on lično ne očekuje da će u Glazgovu doći do nekog novog, obavezujućeg klimatskog sporazuma, ali vjeruje da će sigurno doći do napretka u pregovorima.

- I ove godine održava se redovna godišnja konferencija država članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime (UNFCCC). Ona je trebalo da bude održana prošle godine, ali je odgođena zbog pandemije virusa korona. Suorganizatori konferencije su Velika Britanija i Italija, jer su u Milanu krajem septembra održani pripremni sastanci - objašnjava Grbić.

Prema njegovim riječima, od država učesnica se očekuje da se zauzme jasan stav i ponude konkretna rješenja u borbi protiv klimatskih promjena, što se dominantno odnosi na preuzete obaveze smanjenja gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i mehanizam finansiranja ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene.

- U avgustu ove godine na sastanku Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) usvojen je dokument “Naučna osnova klimatskih promjena”, u kome je naglašeno da smo veoma blizu prelaska tzv. crvenog praga od 1,5 stepeni Celzijusa. To se odnosi na globalno povećanje temperature u odnosu na predindustrijski period (1961-1990). Već danas imamo prosječno globalno povećanje temperature od 1,1 stepen i previđanja su da ćemo do famoznog praga od 1,5 doći do kraja ove dekade, dakle do 2030. godine, ukoliko se značajnije ne smanje emisije GHG - objašnjava Trbić.

On dodaje da je postalo jasno da su obaveze preuzete u Pariškom klimatskom sporazumu nedovoljne i da se na osnovu njih ne može očekivati usporavanje porasta emisija GHG.

- BiH je uradila svoj drugi izvještaj o dobrovoljnom smanjenju GHG, odnosno izvještaj o nacionalno utvrđenom doprinosu (NDC). Prvi je urađen tokom 2015. godine i bio je sastavni dio globalnih ambicija u Pariskom klimatskom sporazumu. Ambicije iskazane u NDC-u su dosta značajne i iznose oko 33 odsto u odnosu na emisije iz 1990. godine - objašnjava Trbić, koji je jedan od autora NDC-a, kao i izvještaja BiH koji će biti predstavljan i u Glazgovu.

Kada je riječ o dosadašnjim rezultatima ovogodišnje konferencije koja je još u toku, on kaže da se već nakon prvih dana vide i određeni pomaci u pregovorima.

- To se, prije svega, odnosi na obećanje SAD da će smanjiti svoje emisije metana za 30 odsto. Pored toga, mnoge zemlje su se založile za smanjenje sječe i uništavanje šuma. To je posebno bitno zato što šume vrše tzv. ponore GHG i u tom smislu je izuzetno značaj stav brazilske delegacije, jer Brazil gazduje amazonskom prašumom, koja u bukvalnom smislu predstavlja “pluća planete” - kaže Trbić.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović kaže da je jako važno da klimatske promjene pretvorimo u razvojnu šansu, te da tradicionalne energente, ugalj i naftu, zamijenimo obnovljivim (voda, sunce i vjetar).

- Prelaskom na obnovljive ekološke izvore energije okrenućemo se, u pravom smislu tzv. zelenoj ekonomiji i procesu dekarbonizacije i time dati značajan doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Sa druge strane, stvorićemo dosta izvjesniju i bolju budućnost za svoju djecu i svoje potomke - zaključuje Todorović.

On ističe da je veoma značajno što je tzv. fokalna tačka u BiH za pitanje klimatskih promjena u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, što pokazuje i ko je u BiH otišao najdalje kada je riječ o tom pitanju.

- Sektori koji su pod uticajem klimatskih promjena u BiH su poljoprivreda, vodni resursi, šumarstvo, energetika, turizam, biodiverzitet i osjetljivi ekosistemi, te zdravlje ljudi. Najugroženiji sektori su poljoprivreda i upravljanje vodnim resursima, dok se najveći uticaji ogledaju u rizicima od suša, poplava i požara. Suša je u proteklom periodu bila jedna od najznačajnijih prijetnji BiH, koja je prouzrokovala velike ekonomske, ekološke i društvene troškove. Ekstremno visoke temperature i toplotni stres su neki od najvećih problema u poljoprivredi. Taj problem je naročito prisutan u posljednje dvije decenije, pri čemu je najintenzivniji uticaj u voćarskoj, povrtarskoj i vinogradarskoj proizvodnji - ističe Todorović.

Prognozirane promjene u količinama padavina i temperaturi vazduha, nastavlja on, negativno će uticati na sadašnji sistem upravljanja vodnim resursima.

- Mogu se očekivati promjene u pogledu vremena pojavljivanja, učestalosti i intenziteta ekstremnih događaja - suša i poplava, a najbolja potvrda su bujične poplave koje sada dok mi razgovaramo (petak) divljaju na Palama. Sve to govori da se upozorenja naučnika moraju shvatiti krajnje ozbiljno, jer je crvena linija odavno pređena - zaključuje Todorović.

Gutereš i Bajden

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je na opasnost od klimatskih promjena.

- Kopamo svoje grobove. Planeta se mijenja pred našim očima - od dubokih okeana do planinskih vrhova, od glečera koji se tope do neumoljivih ekstremnih vremenskih neprilika - rekao je Gutereš.

Američki predsjednik Džo Bajden poručio je da je njegova administracija objavila strategiju koja predviđa da SAD do 2050. godine koriste isključivo čiste izvore energije, kao što su sunce i vjetar.

Bezos

Američki milijarder Džef Bezos obećao je da će dati dvije milijarde dolara za borbu protiv klimatskih promjena, unapređenje ekološke pravde i ekonomskih mogućnosti.

- Moramo sačuvati ono što još imamo, moramo obnoviti ono što smo izgubili i moramo uzgajati ono šo nam je potrebno da bismo živjeli bez uništavanja planete za buduće generacije - izjavio je Bezos u Glazgovu u trenutku kada su svjetski lideri istakli da je neophodno da privatni sektor odigra veću ulogu u klimatskim akcijama.


Glas Srpske