Izbor meta otkriva namjere Vašingtona :: Semberija INFO ::

 

Izbor meta otkriva namjere Vašingtona


BANjALUKA - Izvršno naređenje američkog predsjednika Džoa Bajdena kojim se proširuju sankcije za pojedince sa zapadnog Balkana, još jedan je od pokušaja i mehanizama pritisaka prije svega na političke predstavnike Srba u regionu, ali i jasna poruka Rusiji i Kini da Vašington neće dozvoliti dalje širenje njihovog uticaja na ovim prostorima.

Kaže ovo za “Glas Srpske” politikolog iz Istočnog Sarajeva Filip Matić, komentarušući uredbu koja je potpisana u Bijeloj kući, a u kojoj se govori o uvođenju dodatnih sankcija protiv vlasti i pojedinaca koji navodno ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bili kog područja ili države na zapadnom Balkanu.

- Bojim se da je ovo još jedno odmjeravanje snaga velikih sila preko leđa balkanskih naroda. Ono što je apsurdno jeste što se sve to sprovodi pod plaštom demokratije i neke navodne brige - istakao je Matić navodeći kako su sve dosadašnje šok terapije Vašingtona završavale pogubno po domocilno stanovništvo.

Zbog svega toga, a posebno imajući sva istorijska iskustva, Matić kaže da mu je zbog toga teško da prihvati obrazloženja američkih zvaničnika.

- Njihova politička agenda nekada je bila zavadi pa vladaj, a sada uništi pa vladaj i onda kolonizuj kroz atlantske integracije - dodao je Matić.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski kaže da ako bude analiziran sadržaj pomenutog Bajdenovog naređenja, može zaključiti da Vašington već ima spreman spisak “nepoželjnih” osoba koje planira da kazni.

- Iz izbora meta ćemo moći vidjeti u kojem pravcu će ići njihova spoljna politika. Ali, čini mi se da su oni sebi ostavili i određeni manevarski prostor da bi na bazi dnevne politike, ali i pokazane kooperativnosti, procenjivali koga će ili ne kazniti. Oni na ovaj način ne odustaju od svoje ranije utvrđene prakse da preko pritisaka utiču na dešavanja na zapadnom Balkanu, a pogotovo kada su u pitanju atlantske integracije - istakao je Sitarski.

Obrazlažući ovu odluku, iz Bijele kuće su istakli da žele “povećati sposobnost” da se djeluje protiv svih onih koji opstruišu ili ugrožavaju primjenu bilo kog sporazuma iz domena regionalne bezbjednosti, mira, saradnje ili uzajamnog priznanja, na teritoriji koju obuhvata bivša SFRJ i Albanija. Novom uredbom obuhvaćen je i Prespanski sporazum iz 2018, ali i Međunarodni mehanizam za krivične sudove, koji je nasljednik Haškog tribunal. Istakli su i da “podrivanje ovih i sličnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše SFRJ, kao i široko rasprostranjene korupcije unutar različitih vlada i institucija, a koje opstruišu punu integraciju u transatlantske institucije, predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti i spoljnoj politici SAD”. Na kraju je konstatovano i da će licima sa ove crne listi biti blokirana sva imovina, ali će i američkim državljanima biti zabranjena saradnja s njima. Sankcionisanima neće biti dozvoljen ni ulazak u SAD niti će moći da dobiju američku vizu. U saopštenju je naglašeno i da će Ministarstvo finansija i Stejt department “nastaviti da osvježavaju listu pojedinaca koji su predmet sankcija prema ovom naređenju”.

Stav Brisela

Povodom uredbe predsjednika SAD o proširenju vanrednih mjera na zapadnom Balkanu, iz Brisela su istakli da EU ima svoje obaveze prema partnerima u regionu, a da sankcije nisu dio trenutne evropske politike na zapadnom Balkanu.

- Razgovor o potencijalnim sankcijama nije na dnevnom redu. Svaka odluka o tome mora da bude donesena jednoglasno od strane svih zemalja članica. U ovom trenutku o tome se ne razgovara - istakao je portparol EU Peter Stano.

​Glas Srpske