Danas je Svjetski dan pčela: Iako je njihov dan, ni danas ne mogu iz košnica
Danas je Svjetski dan pčela, a obilježavanje ovog dana podiže svijest o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti. Prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018. godine. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u avgustu.
UN je ovaj datum odabrao po datumu rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta. Svrha dana pčela je prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosistem.
Tema Svjetskog dana pčela 2021. je ,,Angažovane pčele: Izgradite bolje za pčele". Ovom temom Ujedinjene nacije usredotočile su se na prijetnje koje kovid-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je, takođe, pozvao na svijest o pčelarstvu i važnosti pčelinjih proizvoda. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto--, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.
- Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje u središnjoj BiH zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje, osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. Isto tako voćari, ratari, povrtlari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani istom tom neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze'', ističe rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić.
Na našim prostorima jako važna biljka za pčele i med je cvijet bagrema. Imajući u vidu kišan period i manje sunca i bagrem je kasnije počeo da cjeta.
- Ne samo što je bagrem počeo kasnije da cvjeta, nego i kiša ometa pčele da pokupe slatki nektar za med. Jasno je da je sunce ključno i za cvjetanje i sočnost bagremova cvijeta, a i za rad pčela, ali, nažalost, sunca je sada baš malo. To će, sigurno mnogo smanjiti i količinu bagremovog meda. Pitanje je kakva će nam biti ova godina'', zabrinuti su i semberski pčelari.
Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine. Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.
Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata bez kojih nema opstanka svim živim bićima na našoj planeti'', kažu iz INZ-a.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO organizovaće danas virtuelni događaj zbog pandemije kovid-19. Na svijetu postoji gotovo 20000 različitih vrsta pčela. Pčele žive u kolonijama. U svakoj koloniji postoje tri vrste pčela, matica, radilica i trut. I radnica i matica su ženke, ali samo matica može se razmnožavati. Svi trutovi su mužjaci. Zadaci radničke pčele su čišćenje košnice, prikupljanje polena i nektara za ishranu kolonije i briga o potomstvu. Trut se pari samo s kraljicom. Posao kraljice je da nosi samo jaja.
Medonosna pčela najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planetu nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokalizovanja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog homo sapiensa.
INZ
UN je ovaj datum odabrao po datumu rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta. Svrha dana pčela je prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosistem.
Tema Svjetskog dana pčela 2021. je ,,Angažovane pčele: Izgradite bolje za pčele". Ovom temom Ujedinjene nacije usredotočile su se na prijetnje koje kovid-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je, takođe, pozvao na svijest o pčelarstvu i važnosti pčelinjih proizvoda. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto--, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.
- Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje u središnjoj BiH zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje, osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. Isto tako voćari, ratari, povrtlari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani istom tom neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze'', ističe rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić.
Na našim prostorima jako važna biljka za pčele i med je cvijet bagrema. Imajući u vidu kišan period i manje sunca i bagrem je kasnije počeo da cjeta.
- Ne samo što je bagrem počeo kasnije da cvjeta, nego i kiša ometa pčele da pokupe slatki nektar za med. Jasno je da je sunce ključno i za cvjetanje i sočnost bagremova cvijeta, a i za rad pčela, ali, nažalost, sunca je sada baš malo. To će, sigurno mnogo smanjiti i količinu bagremovog meda. Pitanje je kakva će nam biti ova godina'', zabrinuti su i semberski pčelari.
Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine. Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.
Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata bez kojih nema opstanka svim živim bićima na našoj planeti'', kažu iz INZ-a.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO organizovaće danas virtuelni događaj zbog pandemije kovid-19. Na svijetu postoji gotovo 20000 različitih vrsta pčela. Pčele žive u kolonijama. U svakoj koloniji postoje tri vrste pčela, matica, radilica i trut. I radnica i matica su ženke, ali samo matica može se razmnožavati. Svi trutovi su mužjaci. Zadaci radničke pčele su čišćenje košnice, prikupljanje polena i nektara za ishranu kolonije i briga o potomstvu. Trut se pari samo s kraljicom. Posao kraljice je da nosi samo jaja.
Medonosna pčela najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planetu nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokalizovanja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog homo sapiensa.
INZ
