OSTACI PESTICIDA I U SVINjSKOJ MASTI
Pesticidi u hrani su ponovo aktuelna tema u evropskim medijima od kada je Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) objavila poslednji godišnji izvještaj o stanju na tržištu. Ovaj dokument daje detaljne informacije o ostacima pesticida koji se nalazi u hrani na tržištu Evropske unije.
Kako je EFSA saopštila od ukupno 96.302 uzorka, prikupljenih u 2019. godini, u 96,1 odsto slučajeva utvrđeno je da su te količine bile u zakonski dozvoljenim granicama, dok je kod 3,9 procenata uzoraka premašena maksimalna količina ostataka.
Istovremeno je takođe urađena i analiza određenih grupa namirnica.
U okviru programa koji koordinira i finansira EU (EUCP), uzeto je 12.579 uzoraka, a u ovom slučaju dva odsto bilo je iznad dozvoljene granice. Istraživači su nasumično uzeli uzorke 12 prehrambenih proizvoda i na tom spisku našle su se: jabuke, kupus, salata, breskve, spanać, jagode, paradajz, zob, ječam, crno i belo grožđe za proizvodnju vina, kao i kravlje mlijeko i svinjska mast.
Iako stručnjaci kažu da je moguće da se ostaci pesticida nađu svuda, pa i u svinjskoj masti i da ovo nije novost, oni objašnjavaju da pesticidi koji su rastvorljivi u mastima mogu da budu detektovani u ovom proizvodu, samo je pitanje o kom pesticidu je riječ. Jer se iz ovoga može zaključiti da su se ostaci tu našli kroz unijetu hranu, sredstva za čišćenje štala ili kroz lijekove koji se koriste u veterinarstvu. Iz izveštaja EFSA vidi se da je riječ o insekticidu pirimifos-metil.
Prof. Sanja Lazić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, navodi da je prekoračenje ostataka pesticida pronađeno u samo dva uzorka svinjske masti i da ono nije zabrinjavajuće. Inače, od uzoraka životinjskog porijekla EFSA kontroliše samo svinjsku mast i kravlje mlijeko, kaže Sanja Lazić i dodaje da Evropska agencija za bezbjednost hrane ovakva istraživanja sprovodi i zbog toga da bi utvrdila da li postoje ostaci zabranjenih pesticida ili onih koji se više ne primjenjuju.
Smatra da su ova istraživanja važna jer utiču na svijest proizvođača, a to se može vidjeti i po tome što se u određenim kategorijama namirnica smanjuju količine ostataka pesticida.
Iako 53 odsto uzoraka nije imalo mjerljive ostatke pesticida u 45 procenata pronađen je jedan ili više ostataka različitih sredstava za zaštitu, ali su oni, kako se navodi, bili u dozvoljenoj granici.
U odnosu na isto istraživanje iz 2016. godine došlo je do nekih promjena. Tako je kod nekih proizvoda poput breskve, zelene salate, jabuke ili paradajza zabilježeno smanjenje količine ostataka pesticida, dok je kod drugih taj nivo povećan.
Više ostataka pesticida nađeno je kod jagoda i to za 1,5 odsto.
Ovo voće ponovo je u centru pažnje jer su jagode, i po nedavnom izvještaju američke radne grupe za zaštitu životne sredine, bile u vrhu liste „prljavih” poljoprivrednih proizvoda.
Prema objašnjenju stručnjaka, one su u fazi zrelosti jako osjetljive, plod brzo raste i sazrijeva i mora se često tretirati posebno protiv truležnica. Pokožica jagode i inače je prijemčiva za pesticide.
Iz EFSA je saopšteno da je i kod kupusa zabilježen rast od 0,8 odsto, dok su kod grožđa pronađene veće količine ostataka pesticida za 0,5, a kod svinjske masti za 0,2 odsto.
Ni ove godine, kao i u prethodnom istraživanju, u kravljem mlijeku nije bilo prekoračenja ostataka pesticida. Iz EFSA navode kako se ovaj program kontrole zasniva na analizi rizika i cilja proizvode za koje se sumnja da sadrže ostatke pesticida ili je to i ustanovljeno u nekim od prethodnih istraživanja.
– Ovakvi podaci ukazuju da namirnice koje su kontrolisane 2019. godine ne ugrožavaju ozbiljnije zdravlje potrošača. Međutim, predložen je niz preporuka kako da se ova oblast drži pod kontrolom – saopšteno je iz EFSA.
Cilj evropske prehrambene strategije jeste da se do 2030. godine čak 25 odsto poljoprivrednog zemljišta organski obrađuje. Cilj je da se do ove godine i znatno smanji upotreba pesticida i đubriva u proizvodnji hrane.
Ovo je već izazvalo nezadovoljstvo kod poljoprivrednika u nekim od članica EU koji se oslanjaju na pesticide u proizvodnji. Krajem prošle godine Evroaktiv je objavio kako bugarski poljoprivrednici očekuju slabije prinose, rod lošijeg kvaliteta, ali i niže prihode kao rezultat nove zelene politike EU.
Oni sumnjaju u to da će Evropska komisija moći da ponudi bio-zamjene za hemikalije koje su podjednako efikasne protiv štetočina i koji mogu da osiguraju dosadašnje prinose.
Kako je EFSA saopštila od ukupno 96.302 uzorka, prikupljenih u 2019. godini, u 96,1 odsto slučajeva utvrđeno je da su te količine bile u zakonski dozvoljenim granicama, dok je kod 3,9 procenata uzoraka premašena maksimalna količina ostataka.
Istovremeno je takođe urađena i analiza određenih grupa namirnica.
U okviru programa koji koordinira i finansira EU (EUCP), uzeto je 12.579 uzoraka, a u ovom slučaju dva odsto bilo je iznad dozvoljene granice. Istraživači su nasumično uzeli uzorke 12 prehrambenih proizvoda i na tom spisku našle su se: jabuke, kupus, salata, breskve, spanać, jagode, paradajz, zob, ječam, crno i belo grožđe za proizvodnju vina, kao i kravlje mlijeko i svinjska mast.
Iako stručnjaci kažu da je moguće da se ostaci pesticida nađu svuda, pa i u svinjskoj masti i da ovo nije novost, oni objašnjavaju da pesticidi koji su rastvorljivi u mastima mogu da budu detektovani u ovom proizvodu, samo je pitanje o kom pesticidu je riječ. Jer se iz ovoga može zaključiti da su se ostaci tu našli kroz unijetu hranu, sredstva za čišćenje štala ili kroz lijekove koji se koriste u veterinarstvu. Iz izveštaja EFSA vidi se da je riječ o insekticidu pirimifos-metil.
Prof. Sanja Lazić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, navodi da je prekoračenje ostataka pesticida pronađeno u samo dva uzorka svinjske masti i da ono nije zabrinjavajuće. Inače, od uzoraka životinjskog porijekla EFSA kontroliše samo svinjsku mast i kravlje mlijeko, kaže Sanja Lazić i dodaje da Evropska agencija za bezbjednost hrane ovakva istraživanja sprovodi i zbog toga da bi utvrdila da li postoje ostaci zabranjenih pesticida ili onih koji se više ne primjenjuju.
Smatra da su ova istraživanja važna jer utiču na svijest proizvođača, a to se može vidjeti i po tome što se u određenim kategorijama namirnica smanjuju količine ostataka pesticida.
Iako 53 odsto uzoraka nije imalo mjerljive ostatke pesticida u 45 procenata pronađen je jedan ili više ostataka različitih sredstava za zaštitu, ali su oni, kako se navodi, bili u dozvoljenoj granici.
U odnosu na isto istraživanje iz 2016. godine došlo je do nekih promjena. Tako je kod nekih proizvoda poput breskve, zelene salate, jabuke ili paradajza zabilježeno smanjenje količine ostataka pesticida, dok je kod drugih taj nivo povećan.
Više ostataka pesticida nađeno je kod jagoda i to za 1,5 odsto.
Ovo voće ponovo je u centru pažnje jer su jagode, i po nedavnom izvještaju američke radne grupe za zaštitu životne sredine, bile u vrhu liste „prljavih” poljoprivrednih proizvoda.
Prema objašnjenju stručnjaka, one su u fazi zrelosti jako osjetljive, plod brzo raste i sazrijeva i mora se često tretirati posebno protiv truležnica. Pokožica jagode i inače je prijemčiva za pesticide.
Iz EFSA je saopšteno da je i kod kupusa zabilježen rast od 0,8 odsto, dok su kod grožđa pronađene veće količine ostataka pesticida za 0,5, a kod svinjske masti za 0,2 odsto.
Ni ove godine, kao i u prethodnom istraživanju, u kravljem mlijeku nije bilo prekoračenja ostataka pesticida. Iz EFSA navode kako se ovaj program kontrole zasniva na analizi rizika i cilja proizvode za koje se sumnja da sadrže ostatke pesticida ili je to i ustanovljeno u nekim od prethodnih istraživanja.
– Ovakvi podaci ukazuju da namirnice koje su kontrolisane 2019. godine ne ugrožavaju ozbiljnije zdravlje potrošača. Međutim, predložen je niz preporuka kako da se ova oblast drži pod kontrolom – saopšteno je iz EFSA.
Cilj evropske prehrambene strategije jeste da se do 2030. godine čak 25 odsto poljoprivrednog zemljišta organski obrađuje. Cilj je da se do ove godine i znatno smanji upotreba pesticida i đubriva u proizvodnji hrane.
Ovo je već izazvalo nezadovoljstvo kod poljoprivrednika u nekim od članica EU koji se oslanjaju na pesticide u proizvodnji. Krajem prošle godine Evroaktiv je objavio kako bugarski poljoprivrednici očekuju slabije prinose, rod lošijeg kvaliteta, ali i niže prihode kao rezultat nove zelene politike EU.
Oni sumnjaju u to da će Evropska komisija moći da ponudi bio-zamjene za hemikalije koje su podjednako efikasne protiv štetočina i koji mogu da osiguraju dosadašnje prinose.
