Zašto su kriminalne grupe u EU sve nasilnije? :: Semberija INFO ::

 

Zašto su kriminalne grupe u EU sve nasilnije?


U Evropskoj uniji sve je veća zabrinutost zbog nasilja koje organizovane kriminalne grupe sve više koriste.
U izvještaju Agencije Evropske unije za provođenje zakona (Europol), kao jedan od primjera navodi se i otkriće nekoliko brodskih kontejnera u junu 2020. koji su pretvoreni u komore za mučenje.

Nedavni slučajevi u Belgiji, Danskoj, Italiji i Španiji kao i ratovi bandi u Švedskoj, između ostalih, takođe su ukazali na sve veću spremnost organizovanih kriminalnih grupa na ubistva kako bi ostvarili svoje zločinačke ciljeve, navodi Europol u izvještaju “Korištenje nasilja od organizovanih kriminalnih grupa” objavljenom krajem januara 2021.

Europol navodi da će u bliskoj budućnosti organizovani kriminal vjerovatno povećati svoj globalni doseg, postati fluidniji i digitalizovaniji te kao takav otvoreniji za raznolikost i konkurenciju. Zbog toga se ne očekuje smanjenje nasilja povezanog s organizovanim kriminalom u kratkom roku. Nadalje, trenutno nasilje vjerovatno će poslužiti kao plodno tlo za odmazde i osvetu.

“Iako su organizovane kriminalne grupe uvijek bile povezane s nasiljem, Europol primjećuje porast ozbiljnih nasilnih djela. Ovaj se trend vjerovatno neće smanjiti u kratkom roku jer će nasilje napredovati od organizovanog kriminala ka raznolikosti i konkurenciji, postajući sve digitalizovaniji i šireći svoj globalni doseg. Saradnja na regionalnom i međunarodnom nivou od najveće je važnosti za suočavanje s ovom prijetnjom koju predstavlja organizovani kriminal”, kazao je Jari Liuku, šef Europolovog Evropskog centra za organizovani kriminal.

Jedan od zabrinjavajućih aspekata nasilja kom se svjedoči u cijeloj EU je rizik koji ono predstavlja za širu javnost, navodi se. Kao faktori se navode uključivanje mlađih i neiskusnih ubica, dostupnost vatrenog oružja i eksploziva te činjenica da se pucnjava i bombaški napadi često izvode na mjestima koja su pretrpana ljudima i usred bijela dana.

Nasilje na ilegalnim tržištima često je znak rastuće konkurencije, na primjer nad nadzorom unosnih distribucijskih mreža ili određene teritorije. To djelimično objašnjava zašto se većina ubistava i teškog nasilja povezanih s drogama dešava na tržištima kokaina i kanabisa - koja su nedavno privukla nove igrače – dok je manje slučajeva u trgovini heroinom i sintetičkim drogama.

Promjena ravnoteže moći unutar ili između konkurentskih organiziranih kriminalnih grupa, uticaj napora agencija za provođenje zakona ili širi ekonomski pritisci takođe mogu generisati nasilje, navodi se u analizi Europola.

Takođe se navodi kako se organizovane kriminalne grupe oslanjaju na nasilje ili prijetnju nasiljem kako bi ojačale svoj ugled, zadržale svoj tržišni položaj, poput zaštite ruta i druge strateške imovine povezane s njihovim aktivnostima trgovine ljudima, ili kako bi proširile svoj tržišni udio.

Nasilje viđeno u EU često je povezano s važnim tranzitnim tačkama i prelijeva se iz glavnih saobraćajnih čvorišta na ulice okolnih gradova, gdje se odvija borba za distribuciju. Međunarodne organizovane kriminalne grupe uspostavile su uporišta u tim lukama i oko njih, gdje se odvija korupcija i zastrašivanje radnika kritičnih za istovar i skladištenje nedopuštene robe i takmičenje za distribuciju.

Nasilje se koristi i za zaštitu unutrašnjeg poretka i za rješavanje sukoba. Uz to, nasilje mogu koristiti organizacija u cjelini, kao i pojedinci unutar grupa koji teže da prošire vlastiti kriminalni ugled.

Ubistva sve jeftinija

Europol navodi da organizovane kriminalne grupe pribjegavaju nasilju tek nakon što se drugi oblici zastrašivanja pokažu neadekvatnim jer, za razliku od terorista, ne žele privlačiti pažnju policije. Međutim, nasilju se pribjegava i radi slabljenja povjerenja u državne institucije i njen represivni aparat što je posebno slučaj s nasiljem nad osobama koje nisu kriminalci.

Žrtve nasilja mogu biti članovi bande, suparnički članovi bande, nevini građani i oni koji se bave ili izvještavaju o aktivnosti neke bande. To uključuje graničare, policijske, porezne i pravosudne službenike, tužioce, advokate, svjedoke i doušnike, sudske tumače, istraživačke novinare ili radnike na drugim pozicijama koji ne sarađuju.

Zloglasni je primjer ubistva holandskog advokata Derka Viersuma 2019. godine ispred njegove kuće u Amsterdamu. Viersum je branio člana bande koji je postao svjedok u slučaju protiv članova bande koja se bavi dilanjem droga. Nasilje se koristi i kao oblik osvete, na primjer kao odmazda za ubistvo ili napad na saradnika ili člana porodice.

Cijena ubistva razlikuje se po zemljama i zavisno od toga ko ih čini i gdje se počine. Iako ubistva često izvršavaju sami članovi kriminalne grupe, tu su i plaćena ubistva, a njihova cijena se kreće od 10.000 do 100.000 evra. Europol navodi kako se primjećuje da su naručena ubistva jeftinija nego ranije budući da je sve veći broj neiskusnih i mlađih kriminalaca spreman i dostupan za izvršenje ove vrste zločina.

S obzirom na obim prijetnje koju predstavlja organizovani kriminal, izvještaj zaključuje da bi razvoj strategija i alata za njegovu neutralizaciju, posebno na međunarodnom nivou, te unapređenje saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou, trebali i dalje predstavljati prioritet za evropske države.

Agencije / Semberija info