PUTINOVA VELIKA ZAVRŠNA GODIŠNjA KONFERENCIJA :: Semberija INFO ::

 

PUTINOVA VELIKA ZAVRŠNA GODIŠNjA KONFERENCIJA


Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je održao završnu godišnju pres konferenciju. Podsjetimo, riječ je o najčešće maratonskoj konferenciji na kojoj ruski predsjednik govori o brojnim aktuelnim i budućim pitanjima, a iz njegovog govora može se zaključiti u kom pravcu ide Rusija i kako vidi trenutnu kompleksnu situaciju u svijetu.
Konferencija je  ove godine bila drugačija pošto je Putin odgovarao na pitanja putem video-veze, a pitanja je dobijao od nekoliko informativnih centara umreženih širom zemlje.

Poručio je kako je 2020. godina bila "komplikovana" za Rusiju i brojne druge zemlje, ali smatra da se među negativnim može izdvojiti i pozitivno. Očekivano, većina konferencije i pitanja novinara bilo je posvećeno još uvijek aktuelnoj pandemiji korona virusa. Rusija, iako je u prvom talasu prošla relativno dobro, u drugom je mnogo teže pogođena, a broj mrtvih ovih dana je oko 500 dnevno. To su i dalje poprilično mali brojevi u odnosu na neke druge zemlje.

Putin e istaknuo da se Rusija u proljećnim mjesecima dobro pripremila za nastavak pandemije istakavši da je ona danas treća zemlja na svijetu po broju dnevnih testiranja.

Posebno je pohvalio ruski Gamaleja institut koji je prvi na svijetu kreirao vakcinu za korona virus, Sputnik V. Rekao je da se on još uvijek nije vakcinisao jer, kako kaže, "nije u predloženoj starosnoj grupi", ali učiniće to uskoro.

Prema njegovom mišljenju, masovno vakcinisanje je neophodna kako bi se stvorio tzv. imunitet krda s ciljem pobjede nad pandemijom na globalnom nivou. Naglasio je da ono što Rusiji u ovom trenutku treba su proizvodni kapaciteti kako bi se proizvelo dovoljno vakcina za masovno vakcinisanje stanovništva.

Osim pandemije druga bitna tema na koju se Putin osvrnuo su nedavni predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama i skorašnji prenos vlasti u vašingtonu. Poručio je kako se nada da će Bajdenova administracija promijeniti pristup prema Moskvi i da će se riješiti problemi zbog kojih već godinama pate američko-ruski bilateralni odnosi. Posebno je naglasio kako se nada da će Džo Bajden obnoviti Novi START sporazum o kontroli strateškog naoružanja kako bi se izbjegla opasna nova trka u naoružanju. Pohvalio je Bajdena ističući kako je riječ o osobi s velikim znanjem kako na području domaće tako i spoljne politike.
Govoreći o Donaldu Trampu, Putin je rekao da ne brine za Trampa i njegovu političku budućnost istakavši da je očigledno da Tramp planira da ostane u politici i podsjetio je da je uprkos gubitku na izborima osvojio 47 odsto glasova.
Što se tiče glavne "podteme" američkih predsjedničkih izbora, činjenice da Tramp odbija da prizna poraz, što bi teoretski moglo eskalirati i u još znatno veću političku krizu u SAD-u, Putin se toga nije dotakao dajući time do znanja da o unutarnjim pitanjima SAD-a želi da zadrži posve neutralan stav.
Osvrnuo se na nove optužbe protiv Rusije za hakerske napade na neke od ključnih američkih institucija. Sugerisao je kako iza anonimnih optužbi protiv Rusije zapravo stoje američke obavještajne službe koje medijima dostavljaju ovakve lažne optužbe. Te iste strukture su, tvrdi Putin, i 2016. godine širile informacije o "ruskim hakerima" koji navodno rade za Trampa. Potpuno odbacuje bilo kakvu rusku odgovornost i ističe kako ove informacije služe za dodatno srozavanje odnosa između Moskve i Vašingtona.

Osvrnuo se i na objavu novih informacija u vezi navodnog trovanja Alekseja Navaljnog prema kojima su šef ruskog FSB-a i Putin stajali iza napada. "Sumnjam da iko želi vidjeti Navaljnog mrtva, uključujući i Kremlj. Trovanja i tzv. 'istraga' imaju neku drugu svrhu", rekao je Putin dodavši da smatra da Navaljni aktivno sarađuje s američkim obavještajnim službama i da je to  zabrinjavajuće.
Odgovarajući na pitanje novinara BBC-a o tome je li Rusija miroljubiva sila Putin je rekao da jeste i podsjetio da je ruski vojni budžet daleko manji od američkog. "Rusija takođe nema mrežu vojnih baza širom svijeta", istakao je.
Što se tiče proizvodnje novog naprednog naoružanja Putin ističe kako je to nužnost i da je  takvu politiku Rusiji zapravo nametnuo NATO širenjem prema istoku uprkos ranijem obećanju ruskom vodstvu da neće .
Neke novinare je zanimalo ima li Putin planove za nastavak svoje političke karijere, ukazujući na ruske ustavne promjene koje mu omogućavaju da se ponovo kandidira za predsjednika i 2024. godine, kada mu ističe ovaj mandat. Diplomatski je odgovorio da još uvijek nije odlučio hoće li iskoristiti tu mogućnost.
Istakao je da će se sljedeće godine u Rusiji održati parlamentarni izbori i da se očekuje ulazak brojnih novih stranaka koje do sada nisu nikad bile dio ruskog parlamenta. Takođe smatra da se mogu očekivati spoljna uplitanja, ali navodi kako je Rusija spremna da se odupre takvim napadima.

Što se tiče velikog projekta gasovoda Sjeverni tok 2 rekao je kako će sigurno biti kompletiran, te da će koristiti i Rusiji i Evropskoj uniji. Dodao je i kako se nada da će nova američka administracija promijeniti stav prema ovom projektu i sankcionisanju evropskih saveznika. Istakao je da je projekt skoro gotov, preostalo je još 165 kilometara. "Evropi će više koristiti ruski gas dostavljen putem tog gasovoda nego američki LNG", poručio je Putin.

Važna je njegova izjava koja se tiče ekonomskog razvoja Rusije, a direktno je vezana uz spomenute energetske projekte. Naime, Putin tvrdi kako je Rusija smanjila svoju zavisnost o prodaji nafte i gasa i da ove dvije vitalne grane danas čine svega 30 odsto ruskog budžeta. "Mičemo se s naftne igle", slikovito je to opisao Putin, ali je priznao da će Rusija još dosta morati da raditi po tom pitanju. "Ako je neko do sada Rusiju doživljavao kao kakvu benzinsku pumpu, takve vizije više nisu osnovane. Ipak, naša zavisnost je i dalje visoka i moramo to uzeti u obzir", rekao je Putin.