SVIJET I DALjE NA PUTU PORASTA GLOBALNIH TEMPERATURA OD TRI STEPENA CELZIJUSA :: Semberija INFO ::

 

SVIJET I DALjE NA PUTU PORASTA GLOBALNIH TEMPERATURA OD TRI STEPENA CELZIJUSA


Čovječanstvo je i dalje na putu da do kraja vijeka zagrije Zemlju više od tri stepena Celzijusa uprkos ovogodišnjem padu emisije stakleničkih gasova zbog pandemije i obećanjima zemalja da će smanjiti zagađenje, upozorio je UN.

U ovogodišnjoj analizi emisija stakleničkih gasova, Ekološki program UN-a (UNEP) utvrdio je da će sedampostotni pad emisije ugljenika u 2020. imati zanemariv uticaj na zagrijavanje bez brzog i sveobuhvatnog odstupanja od fosilnih goriva.

Izviještaj o emisiji tih gasova analizira jaz između koraka koje je potrebno učiniti na osnovu Pariskog klimatskog sporazuma i smanjenja emisija stakleničkih gasova koje u ovom trenutku sprovode države.
Prema tom izvještaju "zeleni oporavak" od pandemije uz što manje štetnih izvora energije kojim bi se ubrzano kretalo prema održivoj emisiji stakleničkih gasova, mogao bi smanjiti te emisije za 25 odsto do 2030.
To bi svijet dovelo bliže nivoima potrebnim za ograničavanje zagrijavanja na dva stepena Celzijusa, kao što je predviđeno Pariskim klimatskim sporazumom.

Zemlja je uz temperaturu koja je porasla samo nešto više od stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period već iskusila snažnije i češće suše, požare i superoluje koje su smrtonosnije zbog porasta nivoa mora.
"Očigledno je svijet bio zatvoren (zbog pandemije). U tom periodu uočili smo sedam postotni pad emisija", kazala je izvršna direktorka UNEP-a Inger Andersen.
"Ali znamo isto tako da zatvaranje svijeta nije rješenje, kao ni to da 1 900 000 djece ne ide u škole".
Ona kaže da izvještaj pokazuje da zeleni oporavak od pandemije može "uveliko smanjiti emisije stakleničkih gasova i pomoći u usporavanju klimatskih promjena".

UNEP je prošle godine objavio da emisije stakleničkih gasova moraju pasti 7,6 odsto godišnje do 2030. kako bi se postigao ambiciozniji cilj od porasta zatopljenja do 1,5 stepeni Celzijusa prema Pariskom klimatskom sporzumu.
U 2020. emisije su postignute u tom rasponu, ali cijena za to bila je bez presedana - dramatičan pad industrijske proizvodnje i pad prometa i putovanja.

Stručnjaci strahuju da je nagli skok emisija stakleničkih plinova u 2021. gotovo neizbježan - prošle sedmice UN je objavio da zemlje u ovoj deceniji planiraju povećati proizvodnju fosilnih goriva dva odsto godišnje.
Kako bi se porast temperatura ograničio na 1,5 stepeni Celzijusa, proizvodnja nafte, gasa i ugljena morala bi umjesto toga pasti šest odsto godišnje.

Prema izvještaju UNEP-a, emisije stakleničkih gasova u 2019. godini, za koju se naučnici nadaju da će predstavljati vrhunac u godišnjoj proizvodnji zagađujućih emisija ugljenika, iznosile su 59,1 gigatona ekvivalenta CO2.
To predstavlja porast od 2,6 odsto u poređenju s 2018. godinom i uveliko je rezultat povećanog broja šumskih požara, navodi UNEP.
Smanjenje prometa, industrijskih aktivnosti i proizvodnje struje zbog pandemije rezultiraće sedampostotnim smanjenjem zagađenja u poređenju s prethodnom godinom.
No to bi rezultiralo padom globalnog zagrijavanja od samo 0,01 stepeni Celzijusa do 2050.

Sistematski zeleni oporavak od pandemije
UNEP poručuje da bi sistematski zeleni oporavak od pandemije imao kao rezultat emisije stakleničkih gasova od 44 GT u 2030. u poređenju sa 59 GT, koliko se sad predviđa, što bi čovječanstvu dalo 66 odsto šanse da se porast temeprature zadrži na manje od dva stepena Celzijusa.

To bi zahtijevalo masovni prelazak na obnovljive izvore energije, direktnu podršku infrastrukture i tehnologije koja najmanje proizvodi emisiju ugljenika, smanjenje subvencija za fosilna goriva i zaustavljanje izgradnje novih termoelektrana na ugalj, te masovnog krčenja šuma, poručuje UNEP.

Nasuprot tome, već se sada čini da zemlje u oporavku od pandemije planiraju podršku industrijama koje zagađuju i samo četvrtina iz kruga G20 zemalja obavezala se na podsticanje mjera koje smanjuju emisije ugljenika.
U izvještaju se ističe i da je najbogatijih jedan posto svijeta odgovorno za dvostruku količinu zagađenja u odnosu na najsiromašnjiih 50 posto čovječanstva.
UNEP kaže da najbogatiji moraju smanjiti svoj ugljenični otisak 30 puta kako bi ostvarili ciljeve iz Pariskog klimatskog sporazuma.

"Tu se radi o energetskoj efikasnosti i o tome kako jedemo i šta bacamo", kaže Andersen. "Tih jedan posto mora se pokrenuti zbog visokog zagađenja koje proizvodi".