NIKO NE MOŽE DA LEGITIMIZUJE ETNIČKO ČIŠĆENjE
Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je danas da niko ne može da legitimizuje zločinačku akciju "Oluja" vojno-policijskih snaga Hrvatske iz 1995. godine, napominjući da je riječ o etničkom čišćenju Srba iz Hrvatske.
Niko ne može da legitimizuje tu akciju, ko god da bude tamo i šta kod da kaže - rekla je Brnabićeva, komentarišući najavljeni odlazak predstavnika Samostalne demokratske srpske stranke Borisa Miloševića u Knin na obilježavanje 25. godina od "Oluje".
Brnabićeva je rekla da prisustvo Miloševića tom skupu u Kninu ne može da podrži, ali da neće ni da ga osuđuje.
Ne bih da osuđujem čovjeka, sigurna sam da ni njemu nije lako - rekla je Brnabićeva za TV Pink.
Ona je naglasila da akcija "Oluja" predstavlja etničko čišćenje Srba iz Hrvatske i da je to rekao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
U Sremskoj Rači večeras će biti obilježen Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije "Oluja", a pomenu će prisustvovati Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik i premijer Srbije Aleksandar Vučić i Ana Brnabić.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila. Oko tri četvrtine stradalih bilo je starije od 60 godina, a među žrtvama je 551 žena.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
(RTRS)
Niko ne može da legitimizuje tu akciju, ko god da bude tamo i šta kod da kaže - rekla je Brnabićeva, komentarišući najavljeni odlazak predstavnika Samostalne demokratske srpske stranke Borisa Miloševića u Knin na obilježavanje 25. godina od "Oluje".
Brnabićeva je rekla da prisustvo Miloševića tom skupu u Kninu ne može da podrži, ali da neće ni da ga osuđuje.
Ne bih da osuđujem čovjeka, sigurna sam da ni njemu nije lako - rekla je Brnabićeva za TV Pink.
Ona je naglasila da akcija "Oluja" predstavlja etničko čišćenje Srba iz Hrvatske i da je to rekao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
U Sremskoj Rači večeras će biti obilježen Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije "Oluja", a pomenu će prisustvovati Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik i premijer Srbije Aleksandar Vučić i Ana Brnabić.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila. Oko tri četvrtine stradalih bilo je starije od 60 godina, a među žrtvama je 551 žena.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
(RTRS)
