POLJOPRIVREDNA GAZDINSTAVA OD PONEDJELJKA MOGU DA PREUZIMAJU REGRESIRANI DIZEL
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je juče da su lokalnim zajednicama upućeni spiskovi 9.418 poljoprivrednih gazdinstava koja od ponedjeljka mogu da preuzimaju regresirani dizel.
"Mi ćemo svakih sedam ili 15 dana ažurirati te spiskove. Proizvođači mogu da kupe 100 litara dizela po hektaru po cijeni koja je za 60 feninga po litru niža od tržišne. Ovaj podsticaj mogu da koriste i proizvođači koji nisu prijavili doprinose i platili protivgradnu naknadu za 2019. godinu jer smo odlučili da odgodimo izvršavanje te obaveze. To važi i za podsticaj za proizvodnju pšenice koji iznosi 300 KM po hektaru i premiju za mlijeko", naglasio je Pašalić.
On je dodao da je neophodno podsticati poljoprivrednike da zbog novonastale situacije povećaju obim sjetve, navodeći da su zbog toga obezbijeđene i dodatne podsticajne mjere i sredstva.
"Prva mjera je dodatni regres za nabavku domaćeg sjemena koji iznosi 50 odsto cijene sjemena. Obezbijedili smo dodatnih dva miliona KM za nabavku sjetvenih paketa povrća za oko 9.000 manjih gazdinstava. Dodatna mjera je 500.000 KM za sufinansiranje sjetve soje u iznosu od 50 odsto tih troškova", rekao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, donesena je i odluka da podsticaji budu omogućeni i za 5.373 gazdinstva koja su imala dugove i zbog toga bila isključena iz sistema podsticaja.
"Obezbijedili smo 60 miliona KM iz sredstava IRB-a za povoljne kredite za finansiranje poljoprivredne proizvodnje i sedam miliona KM iz Partner fonda, a sada razgovaramo da li je moguće i smanjenje kamata", kaže Pašalić.
On je dodao da je uputio dopis svim lokalnim zajednicama da kreiraju svoje mjere kako bi bila omasovljena sjetva, te da je iz većine stigao pozitivan odgovor.
Pašalić je istakao da podaci iz poljoprivrednih apoteka pokazuju da će biti veći obim proljećne sjetve, te da proizvođači nemaju problema prilikom nabavke repromaterijala, ali da je problem zabrana kretanja licima starijim od 65 godina.
On je naglasio da je zadovoljavajuće stanje zaliha mesa, pšenice, mlijeka i prerađevina od voća i povrća.
"Nabavićemo 15.000 tona pšenice, 10.000 tona kukuruza i 5.000 tona soje. To nam je dovoljno za ovu godinu i tu ne bismo trebali imati problema", istakao je Pašalić.
Na olakšice, dodao je on, mogu računati i drvoprerađivači jer je veliki broj njih vezan za tržište Evropske unije i sada imaju problem sa izvozom.
"Omogućili smo im da, uz dobro obrazloženje, drvne sortimente plaćaju odgođeno na 30 dana, a do sada su morali da plaćaju avansno", rekao je Pašalić.
"Mi ćemo svakih sedam ili 15 dana ažurirati te spiskove. Proizvođači mogu da kupe 100 litara dizela po hektaru po cijeni koja je za 60 feninga po litru niža od tržišne. Ovaj podsticaj mogu da koriste i proizvođači koji nisu prijavili doprinose i platili protivgradnu naknadu za 2019. godinu jer smo odlučili da odgodimo izvršavanje te obaveze. To važi i za podsticaj za proizvodnju pšenice koji iznosi 300 KM po hektaru i premiju za mlijeko", naglasio je Pašalić.
On je dodao da je neophodno podsticati poljoprivrednike da zbog novonastale situacije povećaju obim sjetve, navodeći da su zbog toga obezbijeđene i dodatne podsticajne mjere i sredstva.
"Prva mjera je dodatni regres za nabavku domaćeg sjemena koji iznosi 50 odsto cijene sjemena. Obezbijedili smo dodatnih dva miliona KM za nabavku sjetvenih paketa povrća za oko 9.000 manjih gazdinstava. Dodatna mjera je 500.000 KM za sufinansiranje sjetve soje u iznosu od 50 odsto tih troškova", rekao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, donesena je i odluka da podsticaji budu omogućeni i za 5.373 gazdinstva koja su imala dugove i zbog toga bila isključena iz sistema podsticaja.
"Obezbijedili smo 60 miliona KM iz sredstava IRB-a za povoljne kredite za finansiranje poljoprivredne proizvodnje i sedam miliona KM iz Partner fonda, a sada razgovaramo da li je moguće i smanjenje kamata", kaže Pašalić.
On je dodao da je uputio dopis svim lokalnim zajednicama da kreiraju svoje mjere kako bi bila omasovljena sjetva, te da je iz većine stigao pozitivan odgovor.
Pašalić je istakao da podaci iz poljoprivrednih apoteka pokazuju da će biti veći obim proljećne sjetve, te da proizvođači nemaju problema prilikom nabavke repromaterijala, ali da je problem zabrana kretanja licima starijim od 65 godina.
On je naglasio da je zadovoljavajuće stanje zaliha mesa, pšenice, mlijeka i prerađevina od voća i povrća.
"Nabavićemo 15.000 tona pšenice, 10.000 tona kukuruza i 5.000 tona soje. To nam je dovoljno za ovu godinu i tu ne bismo trebali imati problema", istakao je Pašalić.
Na olakšice, dodao je on, mogu računati i drvoprerađivači jer je veliki broj njih vezan za tržište Evropske unije i sada imaju problem sa izvozom.
"Omogućili smo im da, uz dobro obrazloženje, drvne sortimente plaćaju odgođeno na 30 dana, a do sada su morali da plaćaju avansno", rekao je Pašalić.
