Obućari i tekstilci šiju gubitke
BANjALUKA - Dodatni pad potražnje za domaćim proizvodima, nestašica materijala i konstantan rast troškova ne prestaju da zadaju glavobolju tekstilnoj i obućarskoj industriji u Srpskoj iako su u firmama očekivali da će, nakon lošeg starta, druga polovina godine donijeti stabilizaciju.
Obućarska i tekstilna industrija u Srpskoj su, prema riječima privrednika, pred slomom, jer se pored smanjene potražnje bore i sa nestašicom sirovine, koja je stizala iz evropskih fabrika koje su stavile ključ u bravu.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja tekstila, kože i obuće RS Marinko Umičević istakao je za “Glas Srpske” da je potražnja za domaćim proizvodima znatno smanjena.
- Situacija je, malo je reći, zastrašujuća. Gotovo da nemamo novih narudžbi. Potražnja je u odnosu na prije pola godine pala za još sigurno 30 odsto. S druge strane, Evropska unija je donijela odluku da industrija obuće više nije perspektivna i ne može računati na podsticaje, zbog čega se fabrike masovno zatvaraju - kazao je Umičević.
Dodao je da i ono malo narudžbi inostranih kupaca što imaju, ne mogu da ispoštuju, jer nemaju dovoljno repromaterijala, odnosno đonove, šnale i drugu robu neophodnu za proizvodnju, jer su fabrike iz kojih je sirovina stizala zatvorene.
U industriji tekstila je, prema njegovim riječima, još gora situacija.
- Bez obzira na sve, moramo biti optimistični, tražiti izlaz i rješenje, jer smo puno uložili da bismo dostigli ovako zavidan nivo rada, tehnološki, ali i u svakom drugom pogledu. Međutim, to nećemo moći sami, bez podrške društva i vlasti, zbog čega ćemo u narednim danima tražiti sastanak sa predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem - kazao je Umičević.
Da je poslovanje otežano i da ih kriza iscrpljuje, saglasan je i vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević. Prema njegovim riječima, stabilizacija privrednih tokova se odvija jako sporo.
- Očekivao sam da će u drugoj polovini ove godine biti nekog poboljšanja, međutim, bio sam u zabludi da će se određeni broj firmi vratiti na tržište. Značajan broj naših partnera početkom ove godine otišao je u azijske zemlje, prije svega u Vijetnam i Kambodžu. Sa sobom su odnijeli poslove i ugovore - kazao je Pazurević.
Dodao je da su prošle godine u ovom periodu imali oko 800 radnika, dok je trenutno u njegovoj firmi zaposleno 730 ljudi.
I u porodičnoj firmi “Svetislav teks” u Gradišci, koja postoji više decenija, tvrde da ne pamte gori period.
Direktor Slaviša Pećanac kazao je da su inače radili za poznate italijanske i hrvatske firme sa kojima su veze gotovo popucale zbog turbulencija na tržištu.
- I našim partnerima ponestaje posla, zbog čega su narudžbe prorijeđene. S druge strane, mi smo zaposlenima morali dizati platu, zbog čega ćemo, vjerovatno, nastaviti sa otpuštanjem - kazao je Pećanac dodajući da u svojoj ponudi imaju trikotažni program, odnosno pamučne i dječije stvari.
Prilagođavanje
Vlasnik firme “Forte fleks” iz Gradiške Dejan Bjelobrk kazao je da problemima u tekstilnoj industriji nema nikad kraja te da je potražnja za njihovim proizvodima, između ostalog dušecima, pala za 30 odsto.
- Međutim, prilagođavamo se situaciji. Dovoljno smo veliki da možemo uraditi ozbiljnu količinu robe, a u isto vrijeme i mali da imamo gdje nadomjestiti taj pad potražnje - kazao je Bjelobrk.
Izvor: Glas Srpske
Obućarska i tekstilna industrija u Srpskoj su, prema riječima privrednika, pred slomom, jer se pored smanjene potražnje bore i sa nestašicom sirovine, koja je stizala iz evropskih fabrika koje su stavile ključ u bravu.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja tekstila, kože i obuće RS Marinko Umičević istakao je za “Glas Srpske” da je potražnja za domaćim proizvodima znatno smanjena.
- Situacija je, malo je reći, zastrašujuća. Gotovo da nemamo novih narudžbi. Potražnja je u odnosu na prije pola godine pala za još sigurno 30 odsto. S druge strane, Evropska unija je donijela odluku da industrija obuće više nije perspektivna i ne može računati na podsticaje, zbog čega se fabrike masovno zatvaraju - kazao je Umičević.
Dodao je da i ono malo narudžbi inostranih kupaca što imaju, ne mogu da ispoštuju, jer nemaju dovoljno repromaterijala, odnosno đonove, šnale i drugu robu neophodnu za proizvodnju, jer su fabrike iz kojih je sirovina stizala zatvorene.
U industriji tekstila je, prema njegovim riječima, još gora situacija.
- Bez obzira na sve, moramo biti optimistični, tražiti izlaz i rješenje, jer smo puno uložili da bismo dostigli ovako zavidan nivo rada, tehnološki, ali i u svakom drugom pogledu. Međutim, to nećemo moći sami, bez podrške društva i vlasti, zbog čega ćemo u narednim danima tražiti sastanak sa predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem - kazao je Umičević.
Da je poslovanje otežano i da ih kriza iscrpljuje, saglasan je i vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević. Prema njegovim riječima, stabilizacija privrednih tokova se odvija jako sporo.
- Očekivao sam da će u drugoj polovini ove godine biti nekog poboljšanja, međutim, bio sam u zabludi da će se određeni broj firmi vratiti na tržište. Značajan broj naših partnera početkom ove godine otišao je u azijske zemlje, prije svega u Vijetnam i Kambodžu. Sa sobom su odnijeli poslove i ugovore - kazao je Pazurević.
Dodao je da su prošle godine u ovom periodu imali oko 800 radnika, dok je trenutno u njegovoj firmi zaposleno 730 ljudi.
I u porodičnoj firmi “Svetislav teks” u Gradišci, koja postoji više decenija, tvrde da ne pamte gori period.
Direktor Slaviša Pećanac kazao je da su inače radili za poznate italijanske i hrvatske firme sa kojima su veze gotovo popucale zbog turbulencija na tržištu.
- I našim partnerima ponestaje posla, zbog čega su narudžbe prorijeđene. S druge strane, mi smo zaposlenima morali dizati platu, zbog čega ćemo, vjerovatno, nastaviti sa otpuštanjem - kazao je Pećanac dodajući da u svojoj ponudi imaju trikotažni program, odnosno pamučne i dječije stvari.
Prilagođavanje
Vlasnik firme “Forte fleks” iz Gradiške Dejan Bjelobrk kazao je da problemima u tekstilnoj industriji nema nikad kraja te da je potražnja za njihovim proizvodima, između ostalog dušecima, pala za 30 odsto.
- Međutim, prilagođavamo se situaciji. Dovoljno smo veliki da možemo uraditi ozbiljnu količinu robe, a u isto vrijeme i mali da imamo gdje nadomjestiti taj pad potražnje - kazao je Bjelobrk.
Izvor: Glas Srpske