Putevi u Srpskoj odnijeli 82 života :: Semberija INFO ::

 

Putevi u Srpskoj odnijeli 82 života


Paprene kazne za prekršaje u saobraćaju koje su na snazi duže od godinu nisu urodile plodom, o čemu svjedoči podatak da su na putevima širom Republike Srpske za sedam i po mjeseci ugašena 82 života, što je za 18 više nego u istom periodu lani.
Strah od visokih kazni nije natjerao vozače u RS da se rjeđe druže sa “čašicom” i popuste papučicu gasa, pa je crni niz iz prošle godine nastavljen i u ovoj. Među poginulima za samo sedam mjeseci ove godine je 19 mlađih od 30 godina, a statistika ništa bolja nije ni u avgustu.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS, od početka godine do 23. avgusta evidentirane su 6.433 saobraćajne nesreće, dok je u istom periodu lani bilo oko 500 saobraćajki manje.
- Od ukupnog broja poginulih u ovoj godini 29 su bili vozači, 13 motociklisti, pet biciklisti i 16 pješaka - naveli su u MUP-u i dodali da su u saobraćajnim nesrećama od početka godine teže povrijeđena 372 lica.
Statistika pokazuje da je za sedam i po mjeseci lani na putevima poginulo 64, a teže povrijeđeno 411 osoba.
U MUP-u ističu da su najkritičnije saobraćajnice, jer se na njima dogodilo najviše nesreća u ovoj godini, dionica puta od Klašnica do Prnjavora, zatim od Otoke do Novog Grada i dio magistralnog puta od Nove Topole do Klašnica.
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović ističe da kazne same ne mogu riješiti problem i da bez preventivnih kampanja ni udar po džepu nema efekta.
- Statistika je, nažalost, neumoljiva, posebno u julu i avgustu, kada je i frekvencija saobraćaja na putevima u RS najveća. Više od 80 odsto nesreća u ova dva mjeseca desilo se na suvom kolovozu i uglavnom tokom dana. Neopreznost vozača, prekomjerna brzina i preticanje bili su najčešći uzrok saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom - rekao je Radović.
Ističe da je krajnje vrijeme da se pokrene inicijativa za donošenje novog zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.
- Zakon koji se primjenjuje je mijenjan više puta i sve to samo stvara zbrku, teško se iko može snaći u tim propisima. Mislim da i mi možemo primijeniti neka dobra rješenja iz regiona. U Sloveniji je, primjera radi, za vozače koji za kazne duguju više od 20.000 maraka, a takvih ima i kod nas, predviđeno oduzimanje vozila, dok je Srbija napravila iskorak da se za najteže prekršaje, kao što su vožnja pod uticajem alkohola i prekoračenje brzine, ide u zatvor - rekao je Radović.
On je podsjetio da Srpska na sve načine pokušava da poboljša bezbjednost u saobraćaju, te da je u toku nabavka stacionarnih radara i dva presretača koji će “loviti” nesavjesne vozače koji jurcaju drumovima.
Predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS Milenko Jaćimović ističe da je crna statistika već godinama neumoljiva, posebno u ljetnim mjesecima.
Vozači precjenjuju svoje mogućnosti, pa misle da ako je lijepo vrijeme mogu voziti cijeli dan, a umor ih stigne kad-tad. U ljetnim mjesecima povećava se i konzumiranje lijekova za alergije, a mnogi vozači ne čitaju upozorenja da nakon konzumiranja tih lijekova ne bi trebalo da sjedaju za volan - rekao je Jaćimović.
 
Zakonski propisi

Novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH stupio je na snagu 15. februara 2017. godine, a među odredbama koje je donio najviše pažnje privukle su visoke kazne za pojedine prekršaje. Tako je kazna za izazivanje saobraćajne nesreće od 1.000 do 5.000 KM, za vožnju sa više od 1,5 promila alkohola u krvi od 400 do 1.000, a isto toliko i za prevoz djeteta mlađeg od 12 godina na mjestu suvozača, kao i za prekoračenje brzine za 30 kilometara na sat. Za nevezivanje sigurnosnog pojasa tokom vožnje kazna je od 100 do 300 KM, a istu cijenu platiće i vozač koji za vrijeme vožnje koristi mobilni telefon.