Održani „Dani polja strnih žita“ u Bijeljini
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, danas su u Bijeljini održani „Dani polja strnih žita“. Posjetioci su obišli oglede na imanju Ilije Lazića u Velinom selu, gdje je zasijano 28 sorti pšenice i četiri sorte tritikalea, te oglede sa šest sorti ječma, 27 sorti pšenice i pet sorti tritekalea na parcelama PD „Semberija“ Novo selo.
Dragan Zarić, rukovodilac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi - Poslovna jedinica Bijeljina, pri Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istakao je da su sortimenti koji su prikazani na lokalitetima u Velinom Selu i PD „Semberija“ isti, te da imaju dva koncepta zaštite i obrade zemljišta.
- Sortimenti koji su prikazani na lokalitetima u Velinom Selu i PD „Semberija“ su potpuno isti, te je jedina razlika u zaštiti i obradi zemljišta. Zaštitu na lokalitetu u Velinom Selu rade naše kolege iz „Agro marketa“ i urađena je klasična obrada zemljišta. Na PD „Semberija“ zaštitu su radile kolege iz „Syngente“ i urađena je redukovana obrada zemljišta“, pojasnio je Zarić i dodao da je na oko 14.000 hektara u Semberiji zasijana pšenica.
Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS, rekao da je ove godine zasijano 44.000 hektara pšenice, što je za 24 do 26 odsto više nego prošle godine, te da se očekuje prosječan rod od 550 kilograma po dunumu, a prema njegovim riječima određene količine pšenice mogle bi biti izvezene u Tursku.
- Dobio sam već neke zamjerke, zbog prognoziranja cijene pšenice. To naravno nije moja lična prognoza, to je sve ono što u ovom trenutku dobijamo kao relevantne informacije kada je u pitanju ono što predstavlja reper kada je u pitanju cijena pšenice na evropskom tržištu, a to se naravno odražava i na nas. Ove godine se nadam da će sa našim podsticajem od 500 konvertibilnih maraka po hektru, regresom dizela i svim onim mjerama koje imamo naši poljoprivredni proizvođači ipak na kraju biti rentabilni. Vlada će učiniti sve što je u njenoj moći kada je u pitanju stabilizacija na tržištu i neke mjere koje bi mogle da štite domaću proizvodnju i koje bi trebale da spriječe prekomjeran uvoz. Sadašnji pokazatelji su veoma nepovoljni i govore da bi to trebalo biti, odnosno predviđa se nekih realnih 35 feninga po kilogramu, iako po statistici koju mi vodimo u ministarstvu možemo reći da je to negdje oko 50 feninga kada razgovaramo sa nekim realnim okruženjem i realnim ulaznim parametrima. U ovom momentu ne možemo dati neku realnu prognozu, ali sigurno je da neće biti kao prošle godine“, istakao je Minić.
Ilija Lazić, poljoprivredni proizvođač iz Velinog Sela, na čijim su parcelama zasijana ogledna polja, kazao je da povećana vlaga koja je prouzrokovana usled svakodnevnih padavina još uvijek ne šteti zasijanim kulturama iz razloga jer je izvršena adekvatna zaštita usjeva, te smatra da će rod biti solidan, te da ih cijena jedino brine.
- Na parceli gdje je ogledno polje tri puta je rađena zaštita, a na ostalima dva puta i to je dalo rezultate. Pod pšenicom imam zasijana 22 hektara i trenutno sam zadovoljan. Još je rano govoriti o prinosu, ali na ovoj parceli mislim da će biti dobar. Na drugim parcelama pojavila se bolest žuta rđa koja nije bila od 2014. godine, za nju nije bilo nekog efikasnog preparata, ali smo kombinovanjem više njih uspjeli doći do poboljšanja i ozdravljenja usjeva. Cijena nas brine, ali za nas bi neka zadovoljavajuća cijena bila pedesetak konvertibilnih maraka da bi se mogli pokriti troškovi i da ostane malo zarade. Imam i podsticaj, to nam takođe mnogo znači“, rekao je Lazić.
Milorad Vujević, poljoprivredni proizvođač iz Amajlija, istakao je da su ove godine povećani troškovi za preparate za zaštitu pšenice.
- S obzirom kakva je godina bilo je oboljenja i radili smo dva tretmana, a trenutno razmišljam da odradim i treći za zaštitu lista, da bi se moglo spasiti što se može spasiti. Kakva je godina, ništa ne možemo očekivati, jer ogromna je vlaga u zemljištu i da sada temperature naglo skoče na 30 ili 35 stepeni celzijusa pšenica bi bila sva kao „obarena“. Ovogodišnji rod sigurno će biti manji, a prošle godine, iako je bila sušna, imao sam 900 kilograma po dunumu“, rekao je Vujević.
Semberija info - S. Ristanović
Dragan Zarić, rukovodilac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi - Poslovna jedinica Bijeljina, pri Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istakao je da su sortimenti koji su prikazani na lokalitetima u Velinom Selu i PD „Semberija“ isti, te da imaju dva koncepta zaštite i obrade zemljišta.
- Sortimenti koji su prikazani na lokalitetima u Velinom Selu i PD „Semberija“ su potpuno isti, te je jedina razlika u zaštiti i obradi zemljišta. Zaštitu na lokalitetu u Velinom Selu rade naše kolege iz „Agro marketa“ i urađena je klasična obrada zemljišta. Na PD „Semberija“ zaštitu su radile kolege iz „Syngente“ i urađena je redukovana obrada zemljišta“, pojasnio je Zarić i dodao da je na oko 14.000 hektara u Semberiji zasijana pšenica.
Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS, rekao da je ove godine zasijano 44.000 hektara pšenice, što je za 24 do 26 odsto više nego prošle godine, te da se očekuje prosječan rod od 550 kilograma po dunumu, a prema njegovim riječima određene količine pšenice mogle bi biti izvezene u Tursku.
- Dobio sam već neke zamjerke, zbog prognoziranja cijene pšenice. To naravno nije moja lična prognoza, to je sve ono što u ovom trenutku dobijamo kao relevantne informacije kada je u pitanju ono što predstavlja reper kada je u pitanju cijena pšenice na evropskom tržištu, a to se naravno odražava i na nas. Ove godine se nadam da će sa našim podsticajem od 500 konvertibilnih maraka po hektru, regresom dizela i svim onim mjerama koje imamo naši poljoprivredni proizvođači ipak na kraju biti rentabilni. Vlada će učiniti sve što je u njenoj moći kada je u pitanju stabilizacija na tržištu i neke mjere koje bi mogle da štite domaću proizvodnju i koje bi trebale da spriječe prekomjeran uvoz. Sadašnji pokazatelji su veoma nepovoljni i govore da bi to trebalo biti, odnosno predviđa se nekih realnih 35 feninga po kilogramu, iako po statistici koju mi vodimo u ministarstvu možemo reći da je to negdje oko 50 feninga kada razgovaramo sa nekim realnim okruženjem i realnim ulaznim parametrima. U ovom momentu ne možemo dati neku realnu prognozu, ali sigurno je da neće biti kao prošle godine“, istakao je Minić.
Ilija Lazić, poljoprivredni proizvođač iz Velinog Sela, na čijim su parcelama zasijana ogledna polja, kazao je da povećana vlaga koja je prouzrokovana usled svakodnevnih padavina još uvijek ne šteti zasijanim kulturama iz razloga jer je izvršena adekvatna zaštita usjeva, te smatra da će rod biti solidan, te da ih cijena jedino brine.
- Na parceli gdje je ogledno polje tri puta je rađena zaštita, a na ostalima dva puta i to je dalo rezultate. Pod pšenicom imam zasijana 22 hektara i trenutno sam zadovoljan. Još je rano govoriti o prinosu, ali na ovoj parceli mislim da će biti dobar. Na drugim parcelama pojavila se bolest žuta rđa koja nije bila od 2014. godine, za nju nije bilo nekog efikasnog preparata, ali smo kombinovanjem više njih uspjeli doći do poboljšanja i ozdravljenja usjeva. Cijena nas brine, ali za nas bi neka zadovoljavajuća cijena bila pedesetak konvertibilnih maraka da bi se mogli pokriti troškovi i da ostane malo zarade. Imam i podsticaj, to nam takođe mnogo znači“, rekao je Lazić.
Milorad Vujević, poljoprivredni proizvođač iz Amajlija, istakao je da su ove godine povećani troškovi za preparate za zaštitu pšenice.
- S obzirom kakva je godina bilo je oboljenja i radili smo dva tretmana, a trenutno razmišljam da odradim i treći za zaštitu lista, da bi se moglo spasiti što se može spasiti. Kakva je godina, ništa ne možemo očekivati, jer ogromna je vlaga u zemljištu i da sada temperature naglo skoče na 30 ili 35 stepeni celzijusa pšenica bi bila sva kao „obarena“. Ovogodišnji rod sigurno će biti manji, a prošle godine, iako je bila sušna, imao sam 900 kilograma po dunumu“, rekao je Vujević.
Semberija info - S. Ristanović
