PRAVO NA SLOBODAN DAN: U BIJELjINI NEDJELjOM ODMARAJU I KUKAJU, U BANjALUCI ĆUTE I RADE :: Semberija INFO ::

 

PRAVO NA SLOBODAN DAN: U BIJELjINI NEDJELjOM ODMARAJU I KUKAJU, U BANjALUCI ĆUTE I RADE


Foto
Zabrana rada nedjeljom jedna je od vrućih sindikalno-političkih tema, a kako se bliži oktobar debata o tome je sve glasnija. Za sindikalce neradna nedjelja je pitanje radničkih prava, za političare zgodan predizborni poklič, a za trgovački lobi prijetnja poslovanju.

U Republici Srpskoj inicijativu za zabranu rada nedjeljom još krajem 2018. godine pokrenuo je Sindikat trgovine, turizma i ugostiteljstva  RS. Predsjednik ovog sindikata, Goran Savanović, podsjeća da je anketa među trgovcima, sindikalcima i radnicima pokazala da čak 95 odsto ispitanika, na obje strane „fronta“, smatra da nedjeljom trgovine treba da budu zatvorene.
 
Pritisak lobija

Ipak, uspjeh inicijative je polovičan. Savanović tvrdi da je u 50 odsto lokalnih zajednica u RS rad nedjeljom zabranjen ili ograničen, dok se polovina Srpske i dalje drži stare prakse. Zapelo je već na početku.
 
– Pokušali smo izdejstvovati da se kroz izmjene Zakona o trgovini zabrani rad nedjeljom u cijeloj RS. Ali, ispostavilo da takav prijedlog ne bi prošao u Narodnoj skupštini RS, zbog međusobnog neslaganja  u partijama na vlasti i zbog pritiska  lobija trgovaca – kaže Savanović za Srpskainfo i dodaje da je situacija slična i danas.
 
Iako je na lokalnim izborima 2016. bio kandidat SNSD, Savanović tvrdi da nema nikakvog uticaja u Dodikovoj stranci, pa ne bi mogao po toj liniji progurati zabranu rada nedjeljom na nivou RS.
 
Pošto nije moglo frontalno, Sindikat je inicijativu pokušao progurati u lokalnim zajednicama, uz podršku Saveza opština i gradova RS. Preporuku Saveza da se trgovine nedjeljom zatvore neki su prihvatili, a neki – prećutali.
 
Tako je u dva najveća grada RS praksa dijametralno suprotna, kao da nisu u istoj državi. U Bijeljini je zabranjen rad svim prodavnicama, čak ni na benzinskim pumpama se nedjeljom ne može kupiti ništa osim goriva, dok su u Banjaluci radnje otvorene i do 10 naveče, a tržni centri su nedjeljom krcati.
 
Smanjiti apetite
 
Rad nedjeljom je zabranjen i u Mrkonjić Gradu i nekim drugim manjim opštinama, ali u gradovima u kojim se obrće najviše novca prodavnice rade punom parom. Tako je u Laktašima, Doboju, Trebinju, Gradiški, kao i u drugim opštinama na granici s Hrvatskom, osim Broda, gdje trgovine nedjeljom rade do 13 sati.
 
I u Prijedoru i Sokocu je rad nedjeljom ograničen do 13 časova, a takvu su praksu prihvatile još neke lokalne zajednice.
 
Savanović posebno ističe da je Višegrad, iako je turističko mjesto, prvi zabranio rad nedjeljom. Tvrdi da je to najbolji dokaz da oni koji žive od turizma i trgovine neće propasti ako radnici nedjeljom odmaraju.
 
– Nije problem ako u svakom gradu rade po jedan ili dva dragstora i dežurna cvjećara i prodavnica pogrebne opreme, ali kakva je potreba da se na taj dan prodaju haljine ili parfemi?! Moramo izvršiti pritisak na trgovce, da smanje apetite, ali i na građane, da se naviknu da nedjelja nije dan za šoping – kaže Savanović.
 
Iako ona nije zakonom propisana kao neradni dan, Savanović smatra da je bitno da radnici budu slobodni baš nedjeljom.
 
– Vrijednost nedjelje i drugog dana nije isti. Nedjeljom djeca ne idu u škole i vrtiće, pa roditelji mogu da im spreme doručak, provedu dan s njima, a oni koji su vjernici mogu otići u crkvu – kaže Savanović i dodaje da je za zabranu rada nedjeljom dobio podršku banjalučkog episkopa Jefrema.
 
Profit veći od kazne

Međutim, trgovci ne haju mnogo za vladičanske blagoslove i svetu nedjelju, pa čak ni za zakonom propisane praznike. Nezvanično, mnogi od njih kažu da su spremni da plate kaznu zbog kršenja zabrana, jer je profit veći od kazne. Uz to, neki tvrde da su i lokalne zajednice koje zabranjuju rad nedjeljom na gubitku, jer, navodno, vikend turisti iz Srbije, otkako je u Bijeljini zabranjen rad nedjeljom, idu u šoping u susjedne opštine, pa čak i u Tuzlu.
 
Iz Privredne komore RS poručuju da je zahtjev za zabranu rada nedjeljom populistička priča, koja bi nanijela štetu značajnom dijelu privrede, pogotovo u pograničnim mjestima i u Banjaluci, gdje vikend turizam podrazumijeva i šoping.
 
– Prve procjene pokazuju da bi samo u Banjaluci, ako bi se ova mjera usvojila, oko 600 radnika ostalo bez posla – tvrdi Vladimir Blagojević, portparol PK RS.
 
Slična je situacija i u Federaciji BiH; sindikalci se bore za neradnu nedjelju, poslovni lobi prijeti otkazima.
 
Rad nedjeljom je zabranjen u Livnu, Kreševu, Kiseljaku, Sanskom Mostu, Mostaru, Novom Travniku i još nekim malim opštinama, ali ne i u Sarajevu.
 
Mizerne plate

Mersiha Ferhatović-Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, ipak ocjenjuje da je u pitanju pozitivan trend u cijeloj BiH, koji, kako kaže, pokazuje hrabrost radnika da se bore za svoja prava i odlučnost lokalnih vlasti da se bave životnim pitanjima koja dosad nisu bila dominantna na političkoj agendi.  
 
– U velikom broju opština u FBiH, ali i u RS, imamo i potpisane memorandume o saradnji. I u nekim velikim domaćim trgovačkim kompanijama, u kojima imamo članstvo,  poslodavci su spremni da se ovo pitanje rješava sistemski, što je i stav sindikata – kaže ona za Srpskainfo.
 
Pitanje je, međutim, da li bi zatvaranje radnji, čak i ako se to rješenje prihvati u cijeloj BiH, automatski značilo da radnici nedjeljom ne rade. Poslodavci koji i radnim danima krše zakon, mogli bi, na primjer, primorati radnike da iza zatvorenih vrata slažu robu, čiste radnje ili rade neke druge poslove, koje ne stižu tokom radne sedmice!
 
U oba entiteta sindikalci priznaju da je ključni problem, u stvari, to što u trgovačkim radnjama radi premalo osoblja, koje je  mizerno plaćeno i često primorano da radi prekovremeno.
 
Uz to, inspekcije ne rade svoj posao, a poseban problem je mali broj inspektora. Tako Republika Srpska ima oko 280.000 radnika i 32 inspektora rada.
 
– To je stvarno veliki problem, ali i s tim se može izaći na kraj ako se radnici, zajedno sa inspektorima i sindikatima, suprotstave poslodavcima koji krše zakon. Tamo gdje je rad nedjeljom zabranjen treba da stisnu petlju i kažu: nećemo da radimo, to nije po propisima i tačka. A mi smo tu da pomognemo – poručuje Goran Savanović.
 
Šta je obećao Stanivuković

Zabrana rada nedjeljom bilo je jedno od ključnih predizbornih obećanja gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Ipak, ispostavilo se da je Banjaluka tvrd orah, što zbog pritiska trgovačkog lobija, što zbog rata gradonačelnika i gradske skupštinske većine, koju predvodi SNSD.
 
Stanivuković, međutim, poručuje da ne odustaje od neradne nedjelje i da je odluka o zabrani rada u trgovinama već spremna za skupštinsku proceduru.
 
– U toku su neke dodatne konsultacije, kako ne bismo napravili neki propust. Na primjer, treba da utanačimo da li će i kako raditi prodavnice na benzinskim pumpama, te kako ćemo definisati  rad dragstora – kaže Stanivuković za Srpskainfo.
 
Dodaje da postoje pritisci, jer nekim trgovinama ne odgovara neradna nedjelja, ali da će on istrajati i ispuniti što je obećao.


SINDIKALCI TRAŽE 500 ODSTO

U Sindikatu trgovine RS se zalažu za to da radnici, koji u trgovini ipak rade nedjeljom, za to budu dodatno plaćeni i to 150 odsto, a u izuzetnim slučajevima čak 500 odsto od redovne dnevnice. Po uzoru na Sloveniju, zahtijevaju da radnik može raditi samo jednu nedjelju mjesečno, odnosno maksimum 16 nedjelja godišnje.
 
U Privrednoj komori RS smatraju da bi vjerovatno bilo radnika koji su voljni da rade nedeljom, ako bi to bilo dobro plaćeno.

(Srpska Info)