Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske: Prvi saziv je povlačio iznuđene poteze, to i mi sada radimo :: Semberija INFO ::

 

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske: Prvi saziv je povlačio iznuđene poteze, to i mi sada radimo


Parlament Srpske imao je mnogo istorijskih sjednica, počev od prvog saziva tokom kojeg su dominirale pa sve do danas. Iako su neki skloni da tvrde da su i sada u pripremi sjednice koje će biti označene kao istorijske, ne bih ovo vrijeme proglasio specifičnim, jer Republika Srpska povlači iznuđene poteze, a to aktuelni saziv parlamenta čini sličnim prvom, jer i ti poslanici su bili prinuđeni da djeluju tako kako su djelovali, što je za najvažniju posljedicu imalo, kako osnivanje Skupštine tako i same Republike Srpske.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas” povodom 30. godišnjica formiranja Narodne skupštine RS aktuelni predsjednik parlamenta Nedeljko Čubrilović.

- Sve što radimo je iznuđeno, jer se nalazimo u situaciji u koju su nas dovele razne intervencije, što OHR-a, što Ustavnog suda BiH, uz neviđen pritisak dijela međunarodne zajednice. Pogledajte jedan paradoks. Srpska u manjoj mjeri ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH u odnosu na FBiH, ali nigdje nećete čuti riječi osude na račun vlasti tog entiteta. Pa u FBiH se ne poštuje ni konstitutivnost naroda. Sada kada Srpska ima realan problem zbog nametnutih zakona, uz svojevrsni okidač u vidu tzv. “Inckovog zakona”, prinuđeni smo da nešto preduzmemo, ali sve što radimo ostaje u okviru Dejtonskog sporazuma, dakle međunarodnog akta, koje ta ista međunarodna zajednica ne poštuje. Mi dolazimo na metu kritika, jer poštujemo Ustav i zakone - kaže Čubrilović.

GLAS: Smatrate li da ovo nisu istorijske sjednice?

ČUBRILOVIĆ: Nije ovo nikakav novi početak niti kraj, već djelovanje i borba za poziciju Srpske unutar BiH. To nije mimo Dejtona. Evo konkretno, Srpska ima pravo da ima svoju agenciju za lijekove. Ne sporimo pravo FBiH da reguliše tu oblast, ali mi smo bili prinuđeni da riješimo pitanje nabavke kiseonika za naše zdravstvene ustanove, što je i urađeno na posljednjoj sjednici.

GLAS: I to je u suštini prva nadležnost koja je bila prenesena na nivo BiH, a sada bi trebalo da bude vraćena Srpskoj. Kako će izgledati proces vraćanja ostalih nadležnosti?

ČUBRILOVIĆ: Imam nagovještaj da će u parlament doći prijedlozi određenih zakona u vezi sa vraćanjem nadležnosti koje su prenosom na nivo BiH praktično izgubile funkcionalnost. Dakle, ovdje je na sceni pokušaj da vratimo funkcionalan sistem, ne zato što mi hoćemo da zadiremo u tuđa prava, već zato da afirmišemo svoja

GLAS: Imate li viziju kako bi sve to trebalo da izgleda, imajući u vidu da za vraćanje nadležnosti nije dovoljno tek tako donijeti određene zakone?

ČUBRILOVIĆ: Naravno da nije jednostavno. Svjesni smo situacije i da je za te procese potrebno određeno vrijeme. Od predlagača zavisi u kojoj formi će ići realizacija. Naš pravni tim će to sve pogledati, ali opredjeljenje je da se ide u tom pravcu, da bi Srpska postala potpuno funkcionalna.

GLAS: Osnivanjem vojske Srpska bi postala funkcionalnija?

ČUBRILOVIĆ: Ne znači da će doći do osnivanja vojske, iako to Dejton dozvoljava.

GLAS: Povlačenje saglasnosti na formiranje Oružanih snaga BiH ne znači osnivanje vojske?

ČUBRILOVIĆ: Ne. Možda predlagači zakona to drugačije vide, ali ja govorim iz svog ugla.

GLAS: Uz vojsku najviše pažnje privlači najava povlačenja saglasnosti na osnivanje VSTS-a i OBA. Da li će Srpska dobiti svoj VSTS i obavještajnu službu.

ČUBRILOVIĆ: Vjerujem da resorno ministarstvo ima plan i za priču o obavještajnoj službi. Kad je riječ o VSTS-u, Srpska nikada nije ukinula svoj, on samo nije u funkciji. Za sve ovo što govorimo postoji ustavni osnov. Niko ne pominje razdruživanje. Niko o tome nije govorio na zvaničnim sastancima. Da li to neka stranka ima u programu, da li bi narod to želio, to je druga priča.

GLAS: Iz Sarajeva sve to nazivaju državnim udarom.

ČUBRILOVIĆ: To je njihova priča. Oni žele haos, u njemu odlično funkcionišu. Niko ovdje ne priželjkuje haos, niti to jeste državni udar.

GLAS: Jasno je da ustavni osnov za vraćanje nadležnosti postoji, ali ima li Srpska ikakvu podršku sa strane za te poteze ili sve radi sama?

ČUBRILOVIĆ: Naravno da ima određenu vrstu podrške i naravno da niko ne ide grlom u jagode u ovim situacijama, ali ovdje ne vidim razlog da Ustav ne bude primjenjivan. I o tome niko ne treba da brine. Više je zabrinjavajuća retorika ekstremista, bošnjačkih političara, evroparlamentaraca... Mene su strane diplomate pitale da li donosimo odluku o razdruživanju.

GLAS: Šta ste im rekli?

ČUBRILOVIĆ: Naravno da niko o tome nije govorio. Šta da im kažem. To je notorna neistina.

GLAS: Sa koje strane svijeta dolaze te diplomate.

ČUBRILOVIĆ: Sa zapada.

GLAS: Istok razumije šta se dešava?

ČUBRILOVIĆ: Nisam imao takvo pitanje sa istoka.

GLAS: Kako ocjenjujete komentare da je na sceni prebacivanje odgovornosti na parlament i Vas lično?

ČUBRILOVIĆ: Zna se ko predlaže zakon, NSRS daje konačnu ocjenu. Ako se posmatra procedura, nema govora o prebacivanju odgovornosti. Ne može to da usvoji Vlada ili član Predsjedništva.

GLAS: Jedan dio poslanika nije došao na posljednju sjednicu. Mogli su se čuti komentari da su se uplašili.

ČUBRILOVIĆ: Imam informacije da su neki pod temperaturom. Nemam saznanja da je nešto drugo u pitanju.

GLAS: Kako sa distance od 30 godina gledate na ulogu prvog saziva parlamenta?

ČUBRILOVIĆ: Ne treba predimenzionirati stvari, ali moramo reći da je tu bilo i vizionarstva, ali i iznuđenih poteza. Srpski poslanici su se organizovali tek kad su bili preglasani u parlamentu tadašnje Republike BiH, da ne bi doživjeli sudbinu Srba iz drugih republika. Oni su izabrali dobar put i to vizionarstvo je tu vidljivo.

GLAS: Da li je “iznuđeno” ključna riječ koja povezuje prvi i aktuelni saziv?

ČUBRILOVIĆ: Moram se složiti s vama. Međunarodna zajednica nas dovodi u situaciju da vučemo iznuđene poteze.

GLAS: Početkom devedesetih za to nije bila zaslužna samo međunarodna zajednica, već i unutrašnjih faktori.

ČUBRILOVIĆ: I danas je tako. Sistem ne funkcioniše, iako je postojalo veliko povjerenje kada su neke nadležnosti prenesene.

GLAS: OHR je svojevremeno smijenio predsjednika parlamenta, očekujete li slične poteze danas?

ČUBRILOVIĆ: Imamo prijetnje te vrste, ali ako imate cilj, morate imati na umu i posljedice. Prijetnje i same sankcije ne dovode do boljih rješenja, ostavljaju državnu zajednicu u većem haosu.

GLAS: Šta ako, hipotetički, Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje, smijeni Vas?

ČUBRILOVIĆ: Naravno da bi tada institucije zauzele stav. Ta odluka bi bila teško sprovodiva. Bojim se da neki stranci žive u devedesetim, isto kao i dio bošnjačke elite. Simptomatično je da politički predstavnici Bošnjaka pričaju isto kao predstavnici opozicije u RS. To ne može biti baš slučajno.

GLAS: Opozicija tvrdi da je sve stihijski, bez plana i da na kraju vodi ugrožavanju pozicije Srpske.

ČUBRILOVIĆ: Vuku se iznuđeni potezi, jer ovako više ne može. Ne možete ljude ostavljati bez kiseonika zbog toga što ne radi institucija kojoj ste dali saglasnost za osnivanje. Cilj je funkcionalnost.

GLAS: Pod kojim uslovima bi Srpska odustala od priče o vraćanju nadležnosti. Da li je to povlačenje “Inckovog zakona”?

ČUBRILOVIĆ: Očigledno je da tamo niko ne želi da govori o povlačenju tog zakona. Ali prije svega moralo bi biti riješeno pitanje OHR-a, da Šmit dođe u poziciju da ga prihvatimo pa da on onda povuče taj zakon.

Razgovori

GLAS: Da li će ikada doći do razgovora sa drugom stranom?

ČUBRILOVIĆ: Nisu ljudi koji vode Republiku Srpsku nerazumni. Imali smo formiran tim za pregovore, ali u Sarajevu niko ne želi razgovor. Mogu i da delegiraju teme, ali moramo pričati bez prisustva međunarodne zajednice.


Glas Srpske