Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma nije neustavan. Vodili smo računa o svemu, ali želimo da očuvamo i promovišemo kulturno nasljeđe Republike Srpske te zbog toga ne očekujem ni blokade Bošnjaka.

Istakla je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić komentarišući prijedlog tog zakona koji je utvrdila Vlada, a koji će biti usvojen i u Srbiji. Na pitanje kako smo kao društvo došli u situaciju da to pitanje moramo urediti zakonom, u pisanom odgovoru je navela da se ovim aktom uređuju zaštita, očuvanje i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u RS kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, odnosno kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

- Njime je uređena i obaveza da se prilikom korišćenja u pravnom prometu koristi standardizovan oblik tog jezika i pisma. Definisan je način društvene brige, utvrđen Savjet za standardizaciju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, te upravni i inspekcijski nadzor. Donošenje zakona obezbjeđuje zaštitu i očuvanje jezika i pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, obezbjeđuje prenošenje budućim generacijama u izvornom obliku i širenje saznanja o značaju, vrijednostima i podstiče pravilno izražavanje, poznavanje i pravilnu upotrebu jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma - kaže Trivićeva.

GLAS: Ustav Srpske kaže da su službena pisma ćirilica i latinica. Da li odredba koja govori o podrazumijevanju obaveze korišćenja standardizovanog oblika jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma predstavlja kršenje Ustava Srpske?

TRIVIĆ: Ustavni osnov za donošenje ovog zakona je sadržan u amandmanu na član 68. Ustava Srpske, kojim je utvrđeno da Srpska uređuje i obezbjeđuje brigu o djeci i omladini, obrazovanju, kulturi i zaštiti kulturnih dobara. Prilikom određivanja naziva zakona vodili smo računa da je Ustavom određeno da je “jezik srpskog naroda” jedan od službenih jezika u Srpskoj, da je ćirilica službeno pismo, što znači da se ne može govoriti da je zakon neustavan. Ne može se govoriti o diskriminirajućim mjerama, već o stimulativnim i podsticajnim s ciljem očuvanja i promovisanja kulturnog nasljeđa Srpske. Odredbe su usaglašene sa Međunarodnom konvencijom o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa, koja utvrđuje da svaka država treba da nastoji da obezbijedi mjere koje će povećati svijest i stimulativno djelovati na očuvanje i zaštitu tog nasljeđa.

GLAS: Zašto se zakon upućuje u proceduru po hitnom postupku, imajući u vidu da je ta mogućnost data u slučajevima kada je riječ o uređenju pitanja usljed nepredviđenih okolnosti i kada bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetu po život, zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija?

TRIVIĆ: Budući da se radi o kulturnom dobru od izuzetnog značaja, neophodno je utvrditi sistem zaštite, očuvanja i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u RS kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, odnosno kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

GLAS: Očekujete li veto, konkretno, Kluba Bošnjaka nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske?

TRIVIĆ: Sadržinske odredbe prijedloga imaju za cilj da definišu jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo kao kulturno dobro od izuzetnog značaja, da te elemente zaštite kao nematerijalno kulturno nasljeđe. Ćirilica je na listi tog nasljeđa Srpske. Moramo da brinemo o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasljeđa, kako čuvanjem zapisa o njima, tako i podsticanjem njegovog prenošenja sa generacije na generaciju. Zato ne očekujem veto Kluba Bošnjaka. Donošenje ovog zakona je samo prvi korak u procesu zaštite i očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma jer ih moramo zakonski definisati kao nematerijalno kulturno nasljeđe i radi jačanja elemenata tog pisma kod njegovog uvrštavanja na UNESKO-o­vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

(GlasSrpske)