Očekuje se vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 826 miliona maraka
BANjALUKA - Republika Srpska očekuje da će poljoprivreda ove godine ostvariti vrijednost od 826 miliona maraka, a ukupno će biti obrađeno 234 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta, rekao je na pres konferenciji nakon sjednice Vlade RS Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kad je u pitanju ratarstvo, rekao je da se očekuje prihod od 337 miliona maraka.
Predstavljajući informaciju o aktivnostima na proljetnoj sjetvi, Pašalić je istakao da je plan da se ove godine različite poljoprivredne kulture zasade na ukupno 233 hiljada hektara, a u ovaj broj uključene su kulture zasijane jesenas i koje se siju proljetos.
Najviše će, kako je rekao, i ove godine biti zasađeno kukuruza, i to na 136 hiljada hektara, od ukupno 142 hiljade hektara koliko otpada na ratarske kulture.
"Kada ove podatke uporedimo s podacima ranijih godina, nemamo značajnijih oscilacija, s tim da se malo mijenja struktura jer se neke kulture smanjuju, a povećava se udio nekih drugih poput industrijskog bilja, što nas raduje jer smo kreirali naše mjere podrške da bismo ubacili industrijsko bilje između kukuruza i pšenice", rekao je Pašalić.
On je dodao da je registrovano povećanje sijanja industrijskog bilja, a ove godine se sjetva soje planira na oko 4,5 hiljade hektara, suncokreta na 700 hektara, uljane repice na 2,5 hiljade i duvana na oko 900 hektara.
"Kada govorimo o povrću, očekujemo oko 18,5 hiljada hektara, što je u rangu višegodišnjeg prosjeka a dominira krompir sa 8.600 hektara", naglasio je Pašalić.
Govoreći o troškovima sjetve, negirao je medijske napise da su oni viši za 50 odsto, ali je priznao da su porasli za oko 20 odsto, a za ovaj rast su, pored povećanja cijena goriva, odgovorni rast cijena različitih oblika đubriva, čije poskupljenje se kreće od tri do 30 odsto. Naglasio je da je cijena sjemena na istom nivou kao i ranije.
"Ove oscilacije ne moraju nužno da se smatraju kao posljedice korone, jer je cijena dizela 2013. godine bila 2,4 feninga. Sada imamo mnogo jeftinije gorivo. Ove oscilacije su nešto što je uobičajeno u ovom sektoru", rekao je Pašalić.
Naglasio je da je najbolja podrška poljoprivrednicima redovno isplaćivanje podsticaja i povrat sredstava za kapitalne investicije, kao i regresirani dizel za koji je, kako je naglasio, obezbijeđeno 5,5 miliona maraka.
Nezavisne novine
Kad je u pitanju ratarstvo, rekao je da se očekuje prihod od 337 miliona maraka.
Predstavljajući informaciju o aktivnostima na proljetnoj sjetvi, Pašalić je istakao da je plan da se ove godine različite poljoprivredne kulture zasade na ukupno 233 hiljada hektara, a u ovaj broj uključene su kulture zasijane jesenas i koje se siju proljetos.
Najviše će, kako je rekao, i ove godine biti zasađeno kukuruza, i to na 136 hiljada hektara, od ukupno 142 hiljade hektara koliko otpada na ratarske kulture.
"Kada ove podatke uporedimo s podacima ranijih godina, nemamo značajnijih oscilacija, s tim da se malo mijenja struktura jer se neke kulture smanjuju, a povećava se udio nekih drugih poput industrijskog bilja, što nas raduje jer smo kreirali naše mjere podrške da bismo ubacili industrijsko bilje između kukuruza i pšenice", rekao je Pašalić.
On je dodao da je registrovano povećanje sijanja industrijskog bilja, a ove godine se sjetva soje planira na oko 4,5 hiljade hektara, suncokreta na 700 hektara, uljane repice na 2,5 hiljade i duvana na oko 900 hektara.
"Kada govorimo o povrću, očekujemo oko 18,5 hiljada hektara, što je u rangu višegodišnjeg prosjeka a dominira krompir sa 8.600 hektara", naglasio je Pašalić.
Govoreći o troškovima sjetve, negirao je medijske napise da su oni viši za 50 odsto, ali je priznao da su porasli za oko 20 odsto, a za ovaj rast su, pored povećanja cijena goriva, odgovorni rast cijena različitih oblika đubriva, čije poskupljenje se kreće od tri do 30 odsto. Naglasio je da je cijena sjemena na istom nivou kao i ranije.
"Ove oscilacije ne moraju nužno da se smatraju kao posljedice korone, jer je cijena dizela 2013. godine bila 2,4 feninga. Sada imamo mnogo jeftinije gorivo. Ove oscilacije su nešto što je uobičajeno u ovom sektoru", rekao je Pašalić.
Naglasio je da je najbolja podrška poljoprivrednicima redovno isplaćivanje podsticaja i povrat sredstava za kapitalne investicije, kao i regresirani dizel za koji je, kako je naglasio, obezbijeđeno 5,5 miliona maraka.
Nezavisne novine
