Amerika Evropi prodaje maglu
SARAJEVO - Stavljanje Gasprombanke, putem koje su kupci do sada plaćali ruski gas, na američku crnu listu dodatno će pogoršati ionako tešku situaciju u Evropi, koja bi mogla da se suoči sa novom i mnogo većom energetskom krizom.
Kaže ovo za "Glas Srpske" ekspert za tržište gasa Vojislav Vuletić navodeći da će ova odluka odlazeće administracije Džozefa Bajdena ugroziti snabdjevenost i to u vrijeme kada se postojeće evropske rezerve gasa tope zbog hladne zime. Dodatni problem će predstavljati i istek ugovora o tranzitu gasa između Ukrajine i Rusije. Radi se o jednoj od dvije rute kojima se ruski gas i dalje doprema u Evropu. Dogovor se završava 31. decembra, baš kada se potreba za grijanjem u Evropi približava vrhuncu.
Vuletić navodi da će najnovije američke sankcije dovesti do osjetnog rasta cijena ovog energenta. Na holandskoj berzi TTF cijena prirodnog gasa je već skočila na rekordan nivo u ovoj godini - 48 evra. Početkom ovog mjeseca cijena se kretala oko 40 evra, što znači da je u samo dvadesetak dana došlo do rasta od 20 odsto. Primjera radi, cijena gasa na ovoj berzi u aprilu ove godine iznosila je samo 24 evra. Vuletić smatra da će nove cijene gasa negativno i lančano uticati i na napore za ekonomski oporavak evrozone. Kako je istakao, odlazeća američka administracija je iz samo njoj znanih razloga odlučila da promijeni svoj raniji stav - da neće uvoditi sankcije ruskoj banci koju evropske zemlje koriste za plaćanje ruskog gasa. Kako je tada pojašnjeno, na taj korak se nisu odlučili da ne bi izazvali previranja na globalnim tržištima robe.
- Očigledno da im nije stalo do dobrobiti Evrope, koja je zbog njihovih odluka već na kolenima. Da li ove sankcije mogu pogoditi Rusiju? Ne mogu. Oni su i do sada pokazali da imaju spremne odgovore na sve vrste pritisaka, pa i ovakve vrste. Oni će samo preusmeriti svoj gas na druga tržišta. Deo toga će naći načina da pod drugim etiketama, i po višim cenama stigne do evropskih potrošača, jer drugih alternativnih izvora snabdevanja jednostavno nema. Potrebe Evrope ne može podmiriti ni Azerbejdžan. Na kraju će sve ovo uticati i na evropsku konkurentnost, koja sve više gubi globalnu bitku, što, uostalom, možemo videti na primeru nemačke autoindustrije - kaže Vuletić.
Navodi i da Rusija teoretski može da dozvoli plaćanje gasa preko drugih banaka mijenjajući svoj dekret iz 2022. godine, ali ostaje da se vidi da li je ona i voljna da uradi tako nešto. Kao zanimljive činjenice navodi i da ovim američkim sankcijama nisu obuhvaćene novčane transakcije vezane za isporuke ruskih energenata putem gasovoda "Sahalin-2", preko kojeg Japan obezbjeđuje svoju energetsku sigurnost. Kao drugu navodi to što ova odluka dolazi u vrijeme kada se evropsko tržište pokušava oporaviti od teških energetskih šokova doživljenih prije dvije godine.
Iako su sadašnje cijene ispod rekorda iz 2022, one su, kako kaže Vuletić, dovoljno visoke da prodube krizu troškova života i povećaju pritisak na evropsku privredu, koja već ima mnogobrojne glavobolje. Glava je zaboljela i nadležne u "BH-gasu", odnosno "Energoinvestu". Kako su saopštili nadležni, i ovaj slučaj ukazuje da BiH treba što prije da se riješi zavisnosti od ruskog gasa i krene sa realizacijom projekta Južne interkonekcije. Vuletić ističe da, koliko god su iluzorne priče da će ove sankcije baciti Rusiju na koljena, te da je moguće naći alternativne izvore snabdijevanja, isto tako je neutemeljena i priča o pomenutom gasovodu kojim bi BiH trebalo da se spoji sa gasnim terminalom na Krku, na koji se doprema, prije svega, američki tečni gas.
- Oslanjati se na ovaj gas, ravno je ekonomskom samoubistvu. Kao prvo, radi se o daleko skupljem gasu, nego što je to ruski. Drugo, ti koji zagovaraju ovaj projekat zaboravljaju da su SAD još polovinom ove godine donijele odluku da prepolove svoje isporuke za Evropu. Globalna ponuda je mala, što znači da Evropa mora da se takmiči sa Azijom. A to onda znači i plaćanje viših cena kako bi se trgovci podstakli da pošalju specijalizovana plovila na evropske obale. Na kraju će obični ljudi platiti najvišu cenu svih tih suludih odluka i geopolitičkih igara - poručio je Vuletić.
Druga etiketa
Evropske zemlje sklapaju sve više ugovora o snabdijevanju gasom sa Azerbejdžanom, što može biti od koristi Rusiji, piše zabrinuto "Politiko". List podsjeća da je predsjednica EK Ursula fon der Lajen potpisala još 2022. memorandum o razumijevanju sa tom južnokavkaskom zemljom za proširenje izvoza gasa. "Politiko", međutim, ukazuje da je Baku, da bi povećao svoj izvoz u Evropu, morao dramatično da poveća uvoz fosilnih goriva iz Rusije. Pojedini stručnjaci sumnjaju da Azerbejdžan jednostavno preprodaje ruski gas, ali Baku uvjerava da to nije slučaj.
(Glas Srpske)
Kaže ovo za "Glas Srpske" ekspert za tržište gasa Vojislav Vuletić navodeći da će ova odluka odlazeće administracije Džozefa Bajdena ugroziti snabdjevenost i to u vrijeme kada se postojeće evropske rezerve gasa tope zbog hladne zime. Dodatni problem će predstavljati i istek ugovora o tranzitu gasa između Ukrajine i Rusije. Radi se o jednoj od dvije rute kojima se ruski gas i dalje doprema u Evropu. Dogovor se završava 31. decembra, baš kada se potreba za grijanjem u Evropi približava vrhuncu.
Vuletić navodi da će najnovije američke sankcije dovesti do osjetnog rasta cijena ovog energenta. Na holandskoj berzi TTF cijena prirodnog gasa je već skočila na rekordan nivo u ovoj godini - 48 evra. Početkom ovog mjeseca cijena se kretala oko 40 evra, što znači da je u samo dvadesetak dana došlo do rasta od 20 odsto. Primjera radi, cijena gasa na ovoj berzi u aprilu ove godine iznosila je samo 24 evra. Vuletić smatra da će nove cijene gasa negativno i lančano uticati i na napore za ekonomski oporavak evrozone. Kako je istakao, odlazeća američka administracija je iz samo njoj znanih razloga odlučila da promijeni svoj raniji stav - da neće uvoditi sankcije ruskoj banci koju evropske zemlje koriste za plaćanje ruskog gasa. Kako je tada pojašnjeno, na taj korak se nisu odlučili da ne bi izazvali previranja na globalnim tržištima robe.
- Očigledno da im nije stalo do dobrobiti Evrope, koja je zbog njihovih odluka već na kolenima. Da li ove sankcije mogu pogoditi Rusiju? Ne mogu. Oni su i do sada pokazali da imaju spremne odgovore na sve vrste pritisaka, pa i ovakve vrste. Oni će samo preusmeriti svoj gas na druga tržišta. Deo toga će naći načina da pod drugim etiketama, i po višim cenama stigne do evropskih potrošača, jer drugih alternativnih izvora snabdevanja jednostavno nema. Potrebe Evrope ne može podmiriti ni Azerbejdžan. Na kraju će sve ovo uticati i na evropsku konkurentnost, koja sve više gubi globalnu bitku, što, uostalom, možemo videti na primeru nemačke autoindustrije - kaže Vuletić.
Navodi i da Rusija teoretski može da dozvoli plaćanje gasa preko drugih banaka mijenjajući svoj dekret iz 2022. godine, ali ostaje da se vidi da li je ona i voljna da uradi tako nešto. Kao zanimljive činjenice navodi i da ovim američkim sankcijama nisu obuhvaćene novčane transakcije vezane za isporuke ruskih energenata putem gasovoda "Sahalin-2", preko kojeg Japan obezbjeđuje svoju energetsku sigurnost. Kao drugu navodi to što ova odluka dolazi u vrijeme kada se evropsko tržište pokušava oporaviti od teških energetskih šokova doživljenih prije dvije godine.
Iako su sadašnje cijene ispod rekorda iz 2022, one su, kako kaže Vuletić, dovoljno visoke da prodube krizu troškova života i povećaju pritisak na evropsku privredu, koja već ima mnogobrojne glavobolje. Glava je zaboljela i nadležne u "BH-gasu", odnosno "Energoinvestu". Kako su saopštili nadležni, i ovaj slučaj ukazuje da BiH treba što prije da se riješi zavisnosti od ruskog gasa i krene sa realizacijom projekta Južne interkonekcije. Vuletić ističe da, koliko god su iluzorne priče da će ove sankcije baciti Rusiju na koljena, te da je moguće naći alternativne izvore snabdijevanja, isto tako je neutemeljena i priča o pomenutom gasovodu kojim bi BiH trebalo da se spoji sa gasnim terminalom na Krku, na koji se doprema, prije svega, američki tečni gas.
- Oslanjati se na ovaj gas, ravno je ekonomskom samoubistvu. Kao prvo, radi se o daleko skupljem gasu, nego što je to ruski. Drugo, ti koji zagovaraju ovaj projekat zaboravljaju da su SAD još polovinom ove godine donijele odluku da prepolove svoje isporuke za Evropu. Globalna ponuda je mala, što znači da Evropa mora da se takmiči sa Azijom. A to onda znači i plaćanje viših cena kako bi se trgovci podstakli da pošalju specijalizovana plovila na evropske obale. Na kraju će obični ljudi platiti najvišu cenu svih tih suludih odluka i geopolitičkih igara - poručio je Vuletić.
Druga etiketa
Evropske zemlje sklapaju sve više ugovora o snabdijevanju gasom sa Azerbejdžanom, što može biti od koristi Rusiji, piše zabrinuto "Politiko". List podsjeća da je predsjednica EK Ursula fon der Lajen potpisala još 2022. memorandum o razumijevanju sa tom južnokavkaskom zemljom za proširenje izvoza gasa. "Politiko", međutim, ukazuje da je Baku, da bi povećao svoj izvoz u Evropu, morao dramatično da poveća uvoz fosilnih goriva iz Rusije. Pojedini stručnjaci sumnjaju da Azerbejdžan jednostavno preprodaje ruski gas, ali Baku uvjerava da to nije slučaj.
(Glas Srpske)
