Hrvatska od Nove godine prelazi na evro, kuna će biti uništena
Foto: Ilustracija
Nakon 28 godina, s pravim danom Nove godine hrvatska kuna će biti zamijenjena evrom, a više od 500 miliona komada novčanica i oko 5.200 tona kovanica biće uništeno.
Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna.
To je posljedica inflacije i pokazuje da se gotovina koja je čuvana u slamaricama počela da se troši. Međutim, pala je tražnja zbog promjene u evre, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.
Povlačenje viškova kune počelo je u septembru ove godine, nakon turističke sezone i biće nastavljeno postepeno.
Rok za zamjenu papirnih novčanica je neograničen, dok je rok za zamjenu kovanica tri godine.
Zbog negativnog uticaja na okolinu, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.
Radi se o ogromnoj masi materijala.
"Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 miliona komada, posložile jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta", kažu iz HNB, prenijela je Hina.
Takođe, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodavaća se kao sirovina nakon topljenja.
Kada kunu zamijeni evro u opticaju će biti ista količina novca. Na primjer, broj novčanica od 100 kuna zamijeniće proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 evra.
Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. na Dan državnosti.
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila krajem avgusta 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica.
Za krunu je proveden konkurs i odabrano rješenje, ali je naknadno, u julu 1993., nakon prijedloga deset poslanika sabor je donio odluku da će se hrvatski novac zvati kuna.
Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim istorijskim naslijeđem Pavelićeve NDH, a istoričari da je odluku naložio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.
(Nezavisne)
Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna.
To je posljedica inflacije i pokazuje da se gotovina koja je čuvana u slamaricama počela da se troši. Međutim, pala je tražnja zbog promjene u evre, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.
Povlačenje viškova kune počelo je u septembru ove godine, nakon turističke sezone i biće nastavljeno postepeno.
Rok za zamjenu papirnih novčanica je neograničen, dok je rok za zamjenu kovanica tri godine.
Zbog negativnog uticaja na okolinu, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.
Radi se o ogromnoj masi materijala.
"Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 miliona komada, posložile jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta", kažu iz HNB, prenijela je Hina.
Takođe, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodavaća se kao sirovina nakon topljenja.
Kada kunu zamijeni evro u opticaju će biti ista količina novca. Na primjer, broj novčanica od 100 kuna zamijeniće proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 evra.
Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. na Dan državnosti.
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila krajem avgusta 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica.
Za krunu je proveden konkurs i odabrano rješenje, ali je naknadno, u julu 1993., nakon prijedloga deset poslanika sabor je donio odluku da će se hrvatski novac zvati kuna.
Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim istorijskim naslijeđem Pavelićeve NDH, a istoričari da je odluku naložio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.
(Nezavisne)
