MIRJANA ORAŠANIN UPOZORAVA
Prolaze prilike za investicije u Republiku Srpsku
Skoro neopaženo prošla vijest je o najavi EU zvaničnika da se za zemlje Zapadnog Balkana priprema ,,Maršalov plan" u vrijednosti od 30 milijardi evra. Umjesto priče od investicijama i standardu, partije na vlasti godinama odvlače pažnju javnosti od suštinskih pitanja od kojih je jedna kvalitet života'', istakla je Mirjana Orašanin, članica Glavnog odbora SDS.
„Da li se neko iz vlasti oglasio kako će ta sredstva EU, ako ih uopšte dobijemo, biti investirana u razvojne projekte? Kada će predstavnici Vlade RS građanima dati odgovor na pitanje kada će se živjeti bolje posebno ako znamo da nam cijene divljaju, a plate gube vrijednost?“, upitala je Orašanin.
Ona je rekla da rad u javnom interesu predstavlja guranje kamena uz brdo, kako kažu Sizifov posao, dok je s druge strane propast laka, kao spuštanje niz brdo.
„Ponovo ulazimo u izbornu godinu kada najbolje prolaze teške teme koje otvaraju stare rane građanima koji više od svega žele normalan i pristojan život i nadu da će budućnost biti bolja“, sugerisala je Orašanin.
Članica Glavnog odbora SDS ističe da naše društvo nije uređeno i da se u periodu između dva izborna ciklusa rijetko se ko od političara iz vlasti, dotakne ekonomskih tema.
„Kvalitet života predstavlja željeni ishod servisnih usluga u obrazovanju, zdravstvu, socijalnim uslugama... U uređenom društvu se vodi računa i o zagađenosti vazduha, neplanskoj sječi šume, kao i penzionom sistemu“, poručila je Orašanin.
„Sredstva iz programa „Maršalov plan za Zapadni Balkan“ bi trebalo da budu namijenjena jačanju regionalnih integracija tržišta, za ekonomski i investicioni oporavak, ulaganje u projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, kao što su putna infrastruktura, energetika, digitalizacija, zaštita životne sredine“, pojasnila je Mirjana Orašanin.
Međutim, kaže ona, naša vlast većinom razmišlja o krpanju rupa u budžetu i realizaciji sporednih projekata u lokalnim zajednicima u kojima su vladajuće partije na vlasti.
„Nije dobro to što nas po lošem pominju u izvještaju Evropske komisije, objavljenom 19. oktobra. Navodi se da je Bosna i Hercegovina, što podrazumijeva i Republiku Srpsku, posljednja na rang listi zemalja koje imaju evropsku perspektivu, ali i dalje nemaju status kandidata za članstvo u EU. Neki će reći da u EU ima dosta problema, ali život u nekoj od zemalja EU priželjkuje svaki od pola miliona stanovnika koji su u proteklih sedam godina odselili i iz ove lijepe zemlje i neuređenog društva“, zaključila je Orašanin.
Skoro neopaženo prošla vijest je o najavi EU zvaničnika da se za zemlje Zapadnog Balkana priprema ,,Maršalov plan" u vrijednosti od 30 milijardi evra. Umjesto priče od investicijama i standardu, partije na vlasti godinama odvlače pažnju javnosti od suštinskih pitanja od kojih je jedna kvalitet života'', istakla je Mirjana Orašanin, članica Glavnog odbora SDS.
„Da li se neko iz vlasti oglasio kako će ta sredstva EU, ako ih uopšte dobijemo, biti investirana u razvojne projekte? Kada će predstavnici Vlade RS građanima dati odgovor na pitanje kada će se živjeti bolje posebno ako znamo da nam cijene divljaju, a plate gube vrijednost?“, upitala je Orašanin.
Ona je rekla da rad u javnom interesu predstavlja guranje kamena uz brdo, kako kažu Sizifov posao, dok je s druge strane propast laka, kao spuštanje niz brdo.
„Ponovo ulazimo u izbornu godinu kada najbolje prolaze teške teme koje otvaraju stare rane građanima koji više od svega žele normalan i pristojan život i nadu da će budućnost biti bolja“, sugerisala je Orašanin.
Članica Glavnog odbora SDS ističe da naše društvo nije uređeno i da se u periodu između dva izborna ciklusa rijetko se ko od političara iz vlasti, dotakne ekonomskih tema.
„Kvalitet života predstavlja željeni ishod servisnih usluga u obrazovanju, zdravstvu, socijalnim uslugama... U uređenom društvu se vodi računa i o zagađenosti vazduha, neplanskoj sječi šume, kao i penzionom sistemu“, poručila je Orašanin.
„Sredstva iz programa „Maršalov plan za Zapadni Balkan“ bi trebalo da budu namijenjena jačanju regionalnih integracija tržišta, za ekonomski i investicioni oporavak, ulaganje u projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, kao što su putna infrastruktura, energetika, digitalizacija, zaštita životne sredine“, pojasnila je Mirjana Orašanin.
Međutim, kaže ona, naša vlast većinom razmišlja o krpanju rupa u budžetu i realizaciji sporednih projekata u lokalnim zajednicima u kojima su vladajuće partije na vlasti.
„Nije dobro to što nas po lošem pominju u izvještaju Evropske komisije, objavljenom 19. oktobra. Navodi se da je Bosna i Hercegovina, što podrazumijeva i Republiku Srpsku, posljednja na rang listi zemalja koje imaju evropsku perspektivu, ali i dalje nemaju status kandidata za članstvo u EU. Neki će reći da u EU ima dosta problema, ali život u nekoj od zemalja EU priželjkuje svaki od pola miliona stanovnika koji su u proteklih sedam godina odselili i iz ove lijepe zemlje i neuređenog društva“, zaključila je Orašanin.
