Tajne Caričinog grada :: Semberija INFO ::

 

Tajne Caričinog grada


O čuvenom lokalitetu „Caričin grad” (Justinijana Prima), koji se nalazi u lebanskom kraju, brine Narodni muzej u Leskovcu, dobitnik brojnih nagrada za uspješan višedecenijski rad. Iako se decenijama istražuje, sve tajne ovog grada nisu otkrivene.

Najveći broj istraživača smatraju da je ovaj impresivni ranovizantijski grad Justinijana Prima, zadužbina jednog od najvećih vizantijskih careva – Justinijana Prvog (527–565). Grad je podignut na stjenovitom platou najviše nadmorske visine 395 metara, na ušću Caričinske u Svinjaričku reku. Opasan je moćnim bedemima sa kulama, a na jugu, na najnižem dijelu – i vodenim rovom. U bližoj okolini nalazila su se tri utvrđenja za zaštitu. U grad se ulazilo sa južne i istočne strane, kroz tri monumentalne kapije sa kulama.



Uži prostor grada površine oko deset hektara, ističu u leskovačkom Narodnom muzeju, čine tri arhitektonske cjeline, branjene moćnim kamenim bedemima. Na najuzvišenijem dijelu je Akropolj, koji je bio u službi arhiepiskopije. Gornji grad se prostire oko Akropolja i dvjema ulicama je podijeljen na četiri kvarta. Na mjestu gdje se ulice sijeku nalazi se kružni trg – forum. Duž ulica nalazile su se zanatske i trgovačke radnje, javne građevine i stambeni objekti. Donji grad se prostire južno od Gornjeg grada i u njemu su do sada otkriveni sakralni objekti, objekti javnog karaktera i stambena četvrt.

Na Caričinoj rječici uočavaju se ostaci brane-mosta, iznad koje se uzdiže manje utvrđenje pravougaonog oblika. Na padinama oko grada i u ravnici na južnoj strani, površine oko 20 hektara, bila su podgrađa u kojima su živeli ljudi zaduženi za ekonomski razvoj grada. Oni su se bavili zemljoradnjom, stočarstvom i raznim zanatima.
Caričin grad je urbanistički planiran grad. U njegovoj izgradnji primjenjena su sva iskustva i dostignuća graditeljstva antičkog svijeta. Imao je razvijenu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, kupatila i česme. Akvaduktom dugim 17 kilometara voda je dovođena u grad do velikog rezervoara za vodu.

Arheološka iskopavanja na lokalitetu „Caričin grad”, pojašanjavaju u muzeju, započeta su 1912. godine pod rukovodstvom profesora Vladimira Petkovića i sa izvjesnim prekidima traju i danas. Nova faza u sistematskom naučnom istraživanju ovog lokaliteta započeta je 1978. godine, kada se istraživanjima priključuje Francuska arheološka škola iz Rima.

Do danas, otkrivena su četiri prstena bedema, osam bazilika, brojni javni objekti, terme, centralni trg, ulice sa porticima, akvadukt, velika cisterna, vodeni toranj, brana sa jezerom, zanatske peći i mreža fortifikacija u blizini grada. Nađeno je mnoštvo pokretnog arheološkog materijala: predmeta od pečene zemlje, metala, stakla, kosti i novac, koji ilustruju život u gradu. Caričin grad je živio veoma kratko – 80 godina. Podignut tridesetih godina šestog vijeka, srušen je već početkom sedmog vijeka – u naletu Avara i Slovena.

Agencije