Da li su politički lideri u BiH bliže dogovoru nakon sastanaka sa predstavnicima međunarodne zajednice? :: Semberija INFO ::

 

Da li su politički lideri u BiH bliže dogovoru nakon sastanaka sa predstavnicima međunarodne zajednice?


Da li su politički lideri u Bosni i Hercegovini bliži dogovoru nakon niza sastanaka s predstavnicima međunarodne zajednice? Građani i dalje ne znaju šta je na stolu i da li će, kada i kakve biti izmjene Ustava i Izbornog zakona. Dok stranci poručuju da su tu da razgovaraju, sve su glasnije spekulacije o mogućem prijedlogu koji za sada ne odgovara svim stranama.

"Nismo angažovani u pregovorima, mi pomažemo razgovore" - izjavio je to Metju Palmer, američki izaslanik za izborne reforme u BiH tokom posjete Bosni i Hercegovini. Ponovio je da Evropska unija i Sjedinjene Države nisu došle sa spremnim dokumentom. Razgovori, a ne intervencija, posljednjih mjeseci postala je mantra međunarodne zajednice.

AMIR SUŽAnj, novinar BHR1

"Bosna i Hercegovina i njeni građani još ne znaju šta mogu računati i šta mogu očekivati od ovih emisara, i evropskih i američkih, s tim što mi imamo jedno staro iskustvo - da od evropskih ljudi malo šta možemo očekivati, a da od američkih uvijek nešto više očekujemo, nego što oni urade", rekao je Sužanj.

Jedino što je nakon dvodnevnih razgovora izvjesno - Predsjedništvo će se i dalje birati direktno na izborima, suprotno prijedlozima koji su dolazili iz SDA ili SBB-a. Palmer je, dan prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu, bio konkretniji. Fokus je bio na izboru članova Predsjedništva BiH - uz ukidanje etničke odrednice i ograničenja broja članova Predsjedništva iz jednog
naroda.

MATJU PALMER, izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH (26. 10)

"Široko govoreći, to bi bila neka varijanta takozvanog Fileovog ili plutajućeg modela, koji omogućuje određena osiguranja za ono što Dragan Čović zove legitimnim predstavljanjem Hrvata", kazao je Palmer.

Prema prijedlogu nekadašnjeg evopskog komesara za proširenje, Štefana Filea, princip izbora jednog člana Predsjedništva iz Republike Srpske ostao bi isti - pobijedio bi kandidat s najvećim brojem glasova. U Federaciji BiH birala bi se dva člana Predsjedništva. Prvi bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova. Drugi bi osvojio drugi najveći broj glasova pod uslovom da više od 50 odsto bude iz pet kantona u kojima prvoplasirani nije pobijedio. Suština - drugi član Predsjedništva ne mora biti kandidat sa drugim ukupnim najvećim brojem glasova. Tu se dolazi do problema "vrijednosti glasa" po kantonima i opaski na račun uvođenja, iako ne formalno, druge izborne jedinice u Federaciji BiH.

SREĆKO LATAL, regionalni urednik BIRN-a

"Jedan od Fileovih modela, pošto ih je bilo nekoliko, je došao vrlo blizu nekog dogovora, iako je njega, koliko se sjećam, tada odbio gospodin Čović, mada je Fileov model u suštini garantovao HDZ-u poziciju u Predsjedništvu. Bosna i Hercegovina može biti uređena, ne kao isključivo nacionalna ni isključivo građanska država, nego kao neka kombinacija između te dvije krajnosti", kazao je Latal .

Tokom ove posjete Metjua Palmera i Anđeline Ajhorst, teško je bilo i pobrojati sve sastanke. Nekima su prisustvovali i ambasadori i visoki predstavnik, političari iz vlasti i opozicije, i, taman kad se pomislilo da će "diplomatska ofanziva" iznjedriti kompromis - sve ostade na razgovorima. I to, uglavnom o Predsjedništvu BiH. Problematika izbora delegata u domove naroda, čini se, ostala je u sjeni.


BHRT