ČUVAJUĆI SEBE, ČUVAMO I DRUGE
Posljednjih nekoliko dana svjedočimo osjetnom smanjenju stope zaraženih korona virusom u Bosni i Hercegovini. Nakon alarmantnih vijesti koje su pristizale tokom kulminacije trećeg talasa epidemije KOVID-19, čini se da je nastupilo toliko željeno olakšanje.
Jasno je da je period opuštanja i te kako potreban građanima BIH, umornima od loših vijesti i straha od zaraze. Po anketama koje su provedene u bh. medijima, oko 35% ispitanika izražava potrebu za psihološkom pomoći usljed posljedica koje pandemija ostavlja na mentalno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija već je u prvim danima nakon proglašenja pandemije upozorila kako se opasnost od negativnih posljedica na mentalno zdravlje umnogome uvećala, te zahvatila različite sfere javnog i privatnog života.
Sve veći broj vakcinisanih u svijetu, takođe, ulijeva optimizam da će pandemija uskoro biti prošlost, a svijet se vratiti u neki normalniji život.
Ipak, potrebna je svijest da smanjenje broja oboljelih ne znači da je virus SARS-KOV2 iščezao. Vakcinacija nije magični štapić koji će trenutno riješiti problem, s obzirom da vakcine djeluju postepeno i da treba vremena da se razvije ćelijski imunitet, a nakon toga i kolektivni. Dosadašnja iskustva naučila su nas da za izbijanje novog talasa treba tek nekoliko dana nekontrolisanog rasta oboljelih. Kako se to ne bi desilo, potrebna je odgovornost svih nas.
Tri jednostavne mjere
Kako nauka, tako i praksa, pokazale su da za individualno zdravlje pojedinca i prevenciju širenja virusa veliku važnost ima provođenje tri osnovne epidemiološke mjere: nošenje maske, držanje fizičke distance i redovno pranje ruku.
Maska, koja je ispravno stavljena i ugodno zategnuta preko usta i nosa, služi kao fizička barijera kojom štitimo sebe i ljude oko nas. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi istraživanja koja potvrđuju da troslojna platnena maske može zaustaviti i 60% kapljica. Procjenjuje se da nošenjem maske u prisustvu drugih, rizik od infekcije smanjuje do 70%, navodi CDC.
Sama maska ne može nas zaštiti od infekcije KOVID-19, te je zbog toga potrebno provoditi i ostale dvije mjere – držanje fizičke distance od minimalno metar, te često pranje ruku, kako se navodi i u uputama različitih zavoda i instituta za javno zdravstvo, između ostalih i onog Federacije BiH, Republike Srpske, kao i Brčko distrikta.
Dokazano je da fizička distanca u velikoj mjeri štiti od infekcije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, poželjno je održavati distancu od dva metra, posebno ukoliko se radi o osobama koje kašlju i kišu. Naime, kapljice koje se izbacuju kašljanjem i kihanjem, pa čak i govorenjem, mogu sadržavati različite viruse, pa tako i korona virus. Osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini inficirane osobe mogu udahnuti te kapljice i tako se veoma lako zaraziti, objašnjavaju svjetski eksperti zdravlja, između ostalog i dr Entoni Fauči, vodeći američki imunolog i medicinski savjetnik Bijele kuće.
I na kraju, ne smijemo zaboraviti ono što smo naučili još u vrtiću – često pranje ruku. Voda i sapun su naši saveznici u borbi protiv virusa, a ukoliko nismo u mogućnosti, pomoći će i sredstva za čišćenje na bazi alkohola. Rukama, naime, dodirujemo brojne površine na kojima se mogu nalaziti virusi. Kontaminiranim rukama virus možemo prenijeti do očiju, nosa i usta odakle virus može ući u organizam i izazvati oboljenje. Smjernice različitih međunarodnih organizacija, kao i lokalnih jedinica zaštite javnog zdravlja poput JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo navode da dvadeset do trideset sekundi pranja ruku vodom i sapunom, u velikoj mjeri, pomaže da sačuvamo naše zdravlje.
Preporučljivo je i da se suzdržimo od rukovanja, zagrljaja i sl. s ljudima koji ne pripadaju našem najbližem krugu. Svoju srdačnost možemo izraziti i drugim lijepim gestama i riječima.
Svi smo odgovorni za prevenciju i provođenje jednostavnih individualnih epidemioloških mjera, kako bismo doprinijeli zdravlju čitave zajednice. Čuvajući sebe, čuvamo i druge!
Jasno je da je period opuštanja i te kako potreban građanima BIH, umornima od loših vijesti i straha od zaraze. Po anketama koje su provedene u bh. medijima, oko 35% ispitanika izražava potrebu za psihološkom pomoći usljed posljedica koje pandemija ostavlja na mentalno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija već je u prvim danima nakon proglašenja pandemije upozorila kako se opasnost od negativnih posljedica na mentalno zdravlje umnogome uvećala, te zahvatila različite sfere javnog i privatnog života.
Sve veći broj vakcinisanih u svijetu, takođe, ulijeva optimizam da će pandemija uskoro biti prošlost, a svijet se vratiti u neki normalniji život.
Ipak, potrebna je svijest da smanjenje broja oboljelih ne znači da je virus SARS-KOV2 iščezao. Vakcinacija nije magični štapić koji će trenutno riješiti problem, s obzirom da vakcine djeluju postepeno i da treba vremena da se razvije ćelijski imunitet, a nakon toga i kolektivni. Dosadašnja iskustva naučila su nas da za izbijanje novog talasa treba tek nekoliko dana nekontrolisanog rasta oboljelih. Kako se to ne bi desilo, potrebna je odgovornost svih nas.
Tri jednostavne mjere
Kako nauka, tako i praksa, pokazale su da za individualno zdravlje pojedinca i prevenciju širenja virusa veliku važnost ima provođenje tri osnovne epidemiološke mjere: nošenje maske, držanje fizičke distance i redovno pranje ruku.
Maska, koja je ispravno stavljena i ugodno zategnuta preko usta i nosa, služi kao fizička barijera kojom štitimo sebe i ljude oko nas. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi istraživanja koja potvrđuju da troslojna platnena maske može zaustaviti i 60% kapljica. Procjenjuje se da nošenjem maske u prisustvu drugih, rizik od infekcije smanjuje do 70%, navodi CDC.
Sama maska ne može nas zaštiti od infekcije KOVID-19, te je zbog toga potrebno provoditi i ostale dvije mjere – držanje fizičke distance od minimalno metar, te često pranje ruku, kako se navodi i u uputama različitih zavoda i instituta za javno zdravstvo, između ostalih i onog Federacije BiH, Republike Srpske, kao i Brčko distrikta.
Dokazano je da fizička distanca u velikoj mjeri štiti od infekcije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, poželjno je održavati distancu od dva metra, posebno ukoliko se radi o osobama koje kašlju i kišu. Naime, kapljice koje se izbacuju kašljanjem i kihanjem, pa čak i govorenjem, mogu sadržavati različite viruse, pa tako i korona virus. Osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini inficirane osobe mogu udahnuti te kapljice i tako se veoma lako zaraziti, objašnjavaju svjetski eksperti zdravlja, između ostalog i dr Entoni Fauči, vodeći američki imunolog i medicinski savjetnik Bijele kuće.
I na kraju, ne smijemo zaboraviti ono što smo naučili još u vrtiću – često pranje ruku. Voda i sapun su naši saveznici u borbi protiv virusa, a ukoliko nismo u mogućnosti, pomoći će i sredstva za čišćenje na bazi alkohola. Rukama, naime, dodirujemo brojne površine na kojima se mogu nalaziti virusi. Kontaminiranim rukama virus možemo prenijeti do očiju, nosa i usta odakle virus može ući u organizam i izazvati oboljenje. Smjernice različitih međunarodnih organizacija, kao i lokalnih jedinica zaštite javnog zdravlja poput JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo navode da dvadeset do trideset sekundi pranja ruku vodom i sapunom, u velikoj mjeri, pomaže da sačuvamo naše zdravlje.
Preporučljivo je i da se suzdržimo od rukovanja, zagrljaja i sl. s ljudima koji ne pripadaju našem najbližem krugu. Svoju srdačnost možemo izraziti i drugim lijepim gestama i riječima.
Svi smo odgovorni za prevenciju i provođenje jednostavnih individualnih epidemioloških mjera, kako bismo doprinijeli zdravlju čitave zajednice. Čuvajući sebe, čuvamo i druge!
