Izvoz gljiva vrijedan 16,4 miliona KM
Tokom devet mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je gljiva u vrijednosti 16,4 miliona KM, dok je u istom period lani izvezeno 13,6 miliona KM, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH, te se iz njih primijeti povećanje izvoza u vrijednosti od 2,8 miliona KM.
Naime , kako kažu stručnjaci iz ove oblasti, ne čudi podatak da je izvoz šumskih kraljica iz godine u godinu u porastu jer, kako ističu, naša država je prepoznatljiva po proizvodnji gljiva.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kazali su da je vrijednosno povećanje izvoza praćeno količinskim povećanjem izvoza.
"Tokom devet mjeseci ove godine uvezeno je gljiva u vrijednosti od 2,6 miliona KM.
Vodeće zemlje uvoza bile su Kina, Srbija, Ruska Federacija, Rumunija, Hrvatska", kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Prema njihovim podacima, najviše se uvoze gljive u sušenom stanju, a takođe i izvoze one u osušenom stanju, mada, kako kažu, u izvozu ne zaostaju ni gljive u svježem ili rashlađenom stanju.
"U svježem stanju iz BiH se najviše izvoze lisičarke, vrganji i šampinjoni", pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da je BiH prepoznatljiva po proizvodnji gljiva.
"Privredna društva u Srpskoj, ali i FBiH su prepoznatljiva po proizvodnji gljiva i po otkupu, kao i daljoj preradi finalnih proizvoda koje plasiraju na inostrana tržišta. Proizvodnja je kvalitetna pa samim tim raste i odmah dolazi i do povećanje izvoza", rekao je Šepa.
Dodao je da je u periodu nakon pandemije virusa korona došlo do rasta tražnje za organskim proizvodima, kao što su eterična ulja, gljiva.
"Gljive su proizvodi kojima se privredna društva ozbiljno bave, proizvodi su kvalitetni i imaju organizovanu kooperantsku saradnju sa svojim partnerima, tako da je u našim društvima velika potražnja od strane inostranih tržišta", kazao je Šepa i dodao da su mnoga privredna društva u Srpskoj sertifikovana kao organski proizvođači i ona imaju siguran plasman na druga tržišta.
Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, kazao je da je ova godina bila jako povoljna što se tiče uzgajivača gljiva, te da BiH godinama unazad bilježi rast izvoza.
Naveo je da se s tržišta BiH gljive najviše izvoze u zemlje regiona, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i manje količine u Hrvatsku.
"Neke količine, najčešće šitaki gljiva, izvoze se u zemlje EU", rekao je Tokić, ističući da veliki izvoz gljiva iz BiH predstavljaju šumske gljive.
Kako je rekao, i na bh. tržištu je ove godine došlo do povećane potražnje za gljivama, a razlog tome je sigurno cijena koja se nije mijenjala u odnosu na raniji period.
Pojasnio je da je BiH bogata gljivama te da imamo geografske i klimatske uslove za proizvodnju, a pored toga i tradiciju, odnosno naviku bavljenja gljivama.
"Takozvano gljivarenje je prisutno u našem narodu, imamo praksu da ubiremo te plodove i da vodimo računa o tome", kazao je Tokić.
Naime , kako kažu stručnjaci iz ove oblasti, ne čudi podatak da je izvoz šumskih kraljica iz godine u godinu u porastu jer, kako ističu, naša država je prepoznatljiva po proizvodnji gljiva.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kazali su da je vrijednosno povećanje izvoza praćeno količinskim povećanjem izvoza.
"Tokom devet mjeseci ove godine uvezeno je gljiva u vrijednosti od 2,6 miliona KM.
Vodeće zemlje uvoza bile su Kina, Srbija, Ruska Federacija, Rumunija, Hrvatska", kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Prema njihovim podacima, najviše se uvoze gljive u sušenom stanju, a takođe i izvoze one u osušenom stanju, mada, kako kažu, u izvozu ne zaostaju ni gljive u svježem ili rashlađenom stanju.
"U svježem stanju iz BiH se najviše izvoze lisičarke, vrganji i šampinjoni", pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da je BiH prepoznatljiva po proizvodnji gljiva.
"Privredna društva u Srpskoj, ali i FBiH su prepoznatljiva po proizvodnji gljiva i po otkupu, kao i daljoj preradi finalnih proizvoda koje plasiraju na inostrana tržišta. Proizvodnja je kvalitetna pa samim tim raste i odmah dolazi i do povećanje izvoza", rekao je Šepa.
Dodao je da je u periodu nakon pandemije virusa korona došlo do rasta tražnje za organskim proizvodima, kao što su eterična ulja, gljiva.
"Gljive su proizvodi kojima se privredna društva ozbiljno bave, proizvodi su kvalitetni i imaju organizovanu kooperantsku saradnju sa svojim partnerima, tako da je u našim društvima velika potražnja od strane inostranih tržišta", kazao je Šepa i dodao da su mnoga privredna društva u Srpskoj sertifikovana kao organski proizvođači i ona imaju siguran plasman na druga tržišta.
Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, kazao je da je ova godina bila jako povoljna što se tiče uzgajivača gljiva, te da BiH godinama unazad bilježi rast izvoza.
Naveo je da se s tržišta BiH gljive najviše izvoze u zemlje regiona, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i manje količine u Hrvatsku.
"Neke količine, najčešće šitaki gljiva, izvoze se u zemlje EU", rekao je Tokić, ističući da veliki izvoz gljiva iz BiH predstavljaju šumske gljive.
Kako je rekao, i na bh. tržištu je ove godine došlo do povećane potražnje za gljivama, a razlog tome je sigurno cijena koja se nije mijenjala u odnosu na raniji period.
Pojasnio je da je BiH bogata gljivama te da imamo geografske i klimatske uslove za proizvodnju, a pored toga i tradiciju, odnosno naviku bavljenja gljivama.
"Takozvano gljivarenje je prisutno u našem narodu, imamo praksu da ubiremo te plodove i da vodimo računa o tome", kazao je Tokić.