SARAJEVO - Dva mjeseca nakon što je Valentin Incko, tadašnji visoki predstavnik u BiH, nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH kojima su propisane kazne za negiranje genocida, advokati su i dalje u ogromnim nedoumicama, jer, moglo bi se reći, još ne znaju šta u sudnici smiju izgovoriti, a šta ne.
​
Štaviše, u subotu će biti održano vanredno zasjedanje Skupštine Advokatske komore Republike Srpske, a jedina tačka dnevnog reda biće ovo pitanje.

Tada će advokati koji su direktno involvirani u predmetima ratnih zločina imati mogućnost da iznesu sve poteškoće s kojim se suočavaju.

"Nismo dobili ništa konkretno u smislu da je neko procesuiran ili da je protiv nekog od kolega advokata podnesena krivična prijava ili podignuta optužnica. Vidjećemo u subotu (sutra) da li se eventualno nešto promijenilo. Tada će Komora u okviru svoje skupštine zauzeti određeni stav i vjerovatno donijeti zaključak koji će se odnositi na to pitanje", rekao je za "Nezavisne novine" Dalibor Mrša, predsjednik Komore.

Nisu se na novonastalu situaciju, bar zvanično, žalili ni advokati u FBiH, niti je ovo pitanje razmatrano u organima Advokatske komore FBiH.

"S obzirom na kratkoću vremena od donošenja odluke visokog predstavnika, nemamo saznaja o postupcima vođenim povodom ove odluke, niti primjedaba i prigovora advokata članova Advokatske, odnosno Odvjetničke komore FBiH, tako da ovo pitanje nije ni razmatrano u organima Komore", rekao je za "Nezavisne novine"Nikica Gržić, predsjednik Advokatske komore FBiH.

Da problemi postoje, potvrđuje Svetlana Lazić, branilac u predmetima koji se vode pred Sudom BiH.

Parafrazirano , u spornoj odredbi Krivičnog zakona, koju je nametnuo Incko navodi se da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, a da je to usmjereno protiv grupe osoba ili člana određene grupe s obzirom na rasu,  boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao podstaći na nasilje ili mržnju protiv takve grupe ili njenog člana.
Lazićeva ističe da, ako analiziramo radnju izvršenja ovog krivičnog djela, zaključićemo da je ono veoma široko postavljeno. Prema njenim riječima, riječ "javno" podrazumijeva da se radnja ovog krivičnog djela može izvršiti u sudnici u toku javnog glavnog pretresa. Dakle, dodala je, potpuno je nejasan konkretan način izvršenja ovog krivičnog djela, kao i posljedica.

"Ova zakonska odredba branioce koji postupaju u postupcima u predmetima ratnih zločina dovodi u nedoumicu da li mogu počiniti krivično djelo ukoliko budu osporavali pojedine dokaze u krivičnom postupku, a posebno u dijelu utvrđenih činjenica u predmetima koji su vođeni pred Međunarodnim krivičnim sudom", navela je Lazićeva te dodala da su brojne i druge dileme, o kojim će odlučivati i Advokatska komora Republike Srpske na vanrednoj sjednici Skupštine,  a čiji je ona delegat.

Advokat Miloš Perić iz Zvornika s problemom se susreo još krajem jula, u predmetu "Mane Đurić i drugi", a u međuvremenu se ništa nije promijenilo. Ističe da branioci ne mogu do kraja da urade svoj posao, jer iz izmjena zakona nisu izuzeti.

"Mi u principu branimo svoje klijente na način da negiraju i djelo i učešće u tim radnjama. Mi se sami snalazimo. Ja ću postupati onako kako mislim da bih zaštitio svog klijenta, ali i, pravo da vam kažem, kako bih sačuvao sebe. Naravno da postoji doza opreza", rekao je Perić.

I nisu u problemu samo advokati, već i optuženi koji negiraju djelo i svoje učešće.

"Recimo, ako čovjek negira da se nešto desilo, ali i negira svoje učešće, kako da se brani? To mu se ograničava, na način da mu se može reći: 'Evo, za to si optužen, a evo ti sada i za to što negiraš.' U pitanju je situacija koja je do sada neviđena na ovim prostorima u pravosudnim okvirima", ističe Perić za "Nezavisne novine".
 
(Nezavisne)