MAKRONOVO SKRETANjE UDESNO
Predsednik Francuske Emanuel Makron u pripremi za predsedničke izbore 2022. nastoji da privuče desničarske glasače kampanjom reda i zakona i čvrstim stavom prema radikalnom islamu, dok su se ideje s krajnje desnice uvukle u francuski politički mejnstrim, pišu svetski mediji.
Makron se obraća Francuzima zabrinutim za red i zakon u nastojanju da osvoji drugi predsednički mandat na izborima 2022. godine, ukazujeBlumberg.
"Oni koji napadaju policijske snage i izabrane zvaničnike neće moći da se izvuku", rekao je Makron u Parizu u petak, 4. septembra, na obeležavanju 150. godišnjice francuske Treće republike. "Moraju biti teško kažnjeni".
U tmurnom govoru u kojem je naglasio svoje protivljenje naporima za podjelu francuskog društva, Makron je nastojao da odbije napade s desnice da je isuviše mek preme kriminalu, dok je pripremao linije borbe za svoju predsedničku kampanju, ističe Blumberg, dodajući da je 42-godišnji predsednik održao govor dan pošto je njegova vlada najavila paket od 100 milijardi evra za podsticanje privrednog oporavka poslije višemesečnih mjera zatvaranja.
Prošle nedelje je Žerar Larše, predsjednik Senata iz redova Republikanaca, najveće tradicionalne desne partije, rekao je da je u Francuskoj vladavina zakona u opadanju poslije nereda u Dižonu, kao i poraza Pariz Sen Žermena u Ligi šampiona, ukazuje Blumberg, ali podvlači da podaci sugerišu da nema povećanja nasilja u zemlji u celini.
Markon je u obraćanju upozorio protiv podela, što je nazvao "separatizmom". To je, kako navodi Blumberg, dvosmislen termin koji je francuski predsednik ranije koristio za islamizam kada je obećao da će spriječiti strane imame da propovedaju u Francuskoj. "Ne može biti separatizma u republici", rekao je Makron i dodao da će na jesen predložiti nacrt zakona o tom pitanju.
Privlačenje desničarskih glasača
Makron je izabran na centrističkoj platformi 2017, ali uoči kampanje za izbore 2022. nastoji da privuče desničarske glasače kampanjom reda i zakona i čvrstim stavom prema radikalnom islamu, piše Tajms, ukazujući da se u francuskoj javnosti Makron smatra desničarem.
Prema anketi objavljenoj tokom vikenda, 54 odsto glasača Makrona stavlja na desnicu, 32 odsto u centar, a 16 odsto na ljevicu. Ta anketa, ističe londonski list, pokazuje kako se njegov imidž promijenio od 2017. kada je 45 odsto njegovih glasača došlo s ljevice a 18 odsto s desnice, dok su ostali bili centristi ili oni koji nisu ranije glasali.
Makron negira da se pomjerio u desno i insistira da i dalje uzima ideje iz cijelog spektra. Tajms ukazuje da se na njega drugačije gleda poslije ekonomskih reformi sprovednih prije krize korona virusa, prije svega zakona kojim je olakšano otpuštanje radnika.
Dok je njegov reformistički zanos smanjen usled pandemije, Markon je zauzeo čvstu liniju po pitanju reda i zakona, i to nastojanje predvodi ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen koji je izazvao kontroverzu tvrdnjom da je dio francuskog društva postao "divlji".
Darmanen i državna sekreterka za pitanje građanstva Marlen Šjapa najavili su zakone za borbu protiv kriminala i privlačenje desničarskih glasača. Pored najave čvršćeg pristupa u pogledu droga, oni su među novim strogim mjerama reda i zakona najavili ograničenje za islamizam, ali i zabranu ljekarima da nevjestama izdaju potvrde o djevičanstvu.
Krajnje desne ideje u političkom mejnstrimu
Korišćenjem termina koji signalizira da je društvo postalo "divlje" ministri u francuskoj vladi naznačavaju pomjeranja s centra dok se Makron priprema za novu političku sezonu.
Riječ "ensauvagement" posljednjih godina je bila omiljena na francuskoj krajnjoj desnici da se sugeriše da je nacija postala divlja, pojašnjava Njujork Tajms. S kolonijalnim i rasističkim prizvucima, ona je korišćena u diskusijama o imigraciji i kriminalu kao alarm da je Francuska postala opasno, necivilizovano mjesto, lišeno tradicionalnih vrijednosti.
Mada je moćni ministar unutrašnjih poslova Darmanen insistirao da će nastaviti da koristi riječ "ensauvagement", drugi u vladi su izrazili neslaganje i premijer Žan Kasteks pokušao je da završi s tim, ali je, kako navodi Njujork tajms, ta riječ već pokrenula grozničavu političku i semantičku debatu i podvukla kako su se krajnje desne ideje uvukle u mejnstrim, dok Francuska pokušava da izađe na kraj sa sve većim rasnim, etničkim i vjerskim podjelama.
Iako je Makron pažljivo izbjegavao da sam upotrebi tu riječ, neki stručnjaci kažu da nije slučajno što su neki od njegovih najbližih saveznika počeli da pričaju o "ensauvagement" upravo dok desnica i krajnja desnica strahove o kriminalu postavljaju kao centralnu temu sledećih predsjedničkih izbora.
Promjena i u ekonomiji
Francuska vlada planinira dodatnih od 100 milijardi evra svježih podsticaja, ističe u uredničkom komentaru Fajnenšl tajms uz ocjenu da Makron računa da time pokrene privredu zemlje, ali i poveća svoje šanse na izborima.
Francuski paket podsticaja je po udjelu u BDP-u nešto veći od njemačkog, ali je u drugim pogledima izrazito drugačiji od onog usvojenog u Berlinu. Kao da su dvije zemlje zamijenile uloge, ističe britanski list, dodajući da je Berlin napustio takozvanu ordoliberalnu ortodoksiju karakterističnu za njemački ekonomski liberalizam, smanjenjem poreza na dodatu vrijednost i direktnim isplatama domaćinstvima kako bi se podstakli potražnja i potrošnja, što je vrsta kejnzijanskog pristupa koji je Francuska decenijama pokušavala s malo trajne koristi.
Pariz se sada uzdržao od direktnog podsticanja potrošnje, tvrdeći da su se prihodi jedva smanjili tokom krize zahvaljujuću darežljivim subvencijama radnih mjesta i velikim uštedama domaćinstava. Umjesto toga Markon traži strukturne reforme pod maskom podsticaja.
Centralno mjesto u njegovom planu je smanjenje poreskog tereta od 20 milijardi evra francuskim kompanija, što je dugo bila njegova želja kako bi povećao investicije i radna mjesta, a sada ima prostor da to uradi, oslobođen okova fiskalnih pravila EU. Pored toga podsticaji će unijeti oko 30 milijardi evra za smanenje emisija ugljenih gasova i još 35 milijardi evra za socijalnu i regionalnu koheziju, kao i očuvanje radnih mesta.
S 21 mjesecom do predsjedničkih izbora, plan podsticaja bi trebalo da pomogne definisanje Makronove kampanje za drugi mandat. On ostaje posvećen liberalnim reformama za podsticanje konkurencije i rasta, ali njegovi planovi će takođe privući zelene i one koji žele nordijski stil države blagostanja. On računa na 100 milijadi evra da ponovo pokrene francusku privredu i oživi svoju političku sudbinu, zaključuje Fajnenšl tajms u uredničkom komentaru.
(Radio Slobodna Evropa)
Makron se obraća Francuzima zabrinutim za red i zakon u nastojanju da osvoji drugi predsednički mandat na izborima 2022. godine, ukazujeBlumberg.
"Oni koji napadaju policijske snage i izabrane zvaničnike neće moći da se izvuku", rekao je Makron u Parizu u petak, 4. septembra, na obeležavanju 150. godišnjice francuske Treće republike. "Moraju biti teško kažnjeni".
U tmurnom govoru u kojem je naglasio svoje protivljenje naporima za podjelu francuskog društva, Makron je nastojao da odbije napade s desnice da je isuviše mek preme kriminalu, dok je pripremao linije borbe za svoju predsedničku kampanju, ističe Blumberg, dodajući da je 42-godišnji predsednik održao govor dan pošto je njegova vlada najavila paket od 100 milijardi evra za podsticanje privrednog oporavka poslije višemesečnih mjera zatvaranja.
Prošle nedelje je Žerar Larše, predsjednik Senata iz redova Republikanaca, najveće tradicionalne desne partije, rekao je da je u Francuskoj vladavina zakona u opadanju poslije nereda u Dižonu, kao i poraza Pariz Sen Žermena u Ligi šampiona, ukazuje Blumberg, ali podvlači da podaci sugerišu da nema povećanja nasilja u zemlji u celini.
Markon je u obraćanju upozorio protiv podela, što je nazvao "separatizmom". To je, kako navodi Blumberg, dvosmislen termin koji je francuski predsednik ranije koristio za islamizam kada je obećao da će spriječiti strane imame da propovedaju u Francuskoj. "Ne može biti separatizma u republici", rekao je Makron i dodao da će na jesen predložiti nacrt zakona o tom pitanju.
Privlačenje desničarskih glasača
Makron je izabran na centrističkoj platformi 2017, ali uoči kampanje za izbore 2022. nastoji da privuče desničarske glasače kampanjom reda i zakona i čvrstim stavom prema radikalnom islamu, piše Tajms, ukazujući da se u francuskoj javnosti Makron smatra desničarem.
Prema anketi objavljenoj tokom vikenda, 54 odsto glasača Makrona stavlja na desnicu, 32 odsto u centar, a 16 odsto na ljevicu. Ta anketa, ističe londonski list, pokazuje kako se njegov imidž promijenio od 2017. kada je 45 odsto njegovih glasača došlo s ljevice a 18 odsto s desnice, dok su ostali bili centristi ili oni koji nisu ranije glasali.
Makron negira da se pomjerio u desno i insistira da i dalje uzima ideje iz cijelog spektra. Tajms ukazuje da se na njega drugačije gleda poslije ekonomskih reformi sprovednih prije krize korona virusa, prije svega zakona kojim je olakšano otpuštanje radnika.
Dok je njegov reformistički zanos smanjen usled pandemije, Markon je zauzeo čvstu liniju po pitanju reda i zakona, i to nastojanje predvodi ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen koji je izazvao kontroverzu tvrdnjom da je dio francuskog društva postao "divlji".
Darmanen i državna sekreterka za pitanje građanstva Marlen Šjapa najavili su zakone za borbu protiv kriminala i privlačenje desničarskih glasača. Pored najave čvršćeg pristupa u pogledu droga, oni su među novim strogim mjerama reda i zakona najavili ograničenje za islamizam, ali i zabranu ljekarima da nevjestama izdaju potvrde o djevičanstvu.
Krajnje desne ideje u političkom mejnstrimu
Korišćenjem termina koji signalizira da je društvo postalo "divlje" ministri u francuskoj vladi naznačavaju pomjeranja s centra dok se Makron priprema za novu političku sezonu.
Riječ "ensauvagement" posljednjih godina je bila omiljena na francuskoj krajnjoj desnici da se sugeriše da je nacija postala divlja, pojašnjava Njujork Tajms. S kolonijalnim i rasističkim prizvucima, ona je korišćena u diskusijama o imigraciji i kriminalu kao alarm da je Francuska postala opasno, necivilizovano mjesto, lišeno tradicionalnih vrijednosti.
Mada je moćni ministar unutrašnjih poslova Darmanen insistirao da će nastaviti da koristi riječ "ensauvagement", drugi u vladi su izrazili neslaganje i premijer Žan Kasteks pokušao je da završi s tim, ali je, kako navodi Njujork tajms, ta riječ već pokrenula grozničavu političku i semantičku debatu i podvukla kako su se krajnje desne ideje uvukle u mejnstrim, dok Francuska pokušava da izađe na kraj sa sve većim rasnim, etničkim i vjerskim podjelama.
Iako je Makron pažljivo izbjegavao da sam upotrebi tu riječ, neki stručnjaci kažu da nije slučajno što su neki od njegovih najbližih saveznika počeli da pričaju o "ensauvagement" upravo dok desnica i krajnja desnica strahove o kriminalu postavljaju kao centralnu temu sledećih predsjedničkih izbora.
Promjena i u ekonomiji
Francuska vlada planinira dodatnih od 100 milijardi evra svježih podsticaja, ističe u uredničkom komentaru Fajnenšl tajms uz ocjenu da Makron računa da time pokrene privredu zemlje, ali i poveća svoje šanse na izborima.
Francuski paket podsticaja je po udjelu u BDP-u nešto veći od njemačkog, ali je u drugim pogledima izrazito drugačiji od onog usvojenog u Berlinu. Kao da su dvije zemlje zamijenile uloge, ističe britanski list, dodajući da je Berlin napustio takozvanu ordoliberalnu ortodoksiju karakterističnu za njemački ekonomski liberalizam, smanjenjem poreza na dodatu vrijednost i direktnim isplatama domaćinstvima kako bi se podstakli potražnja i potrošnja, što je vrsta kejnzijanskog pristupa koji je Francuska decenijama pokušavala s malo trajne koristi.
Pariz se sada uzdržao od direktnog podsticanja potrošnje, tvrdeći da su se prihodi jedva smanjili tokom krize zahvaljujuću darežljivim subvencijama radnih mjesta i velikim uštedama domaćinstava. Umjesto toga Markon traži strukturne reforme pod maskom podsticaja.
Centralno mjesto u njegovom planu je smanjenje poreskog tereta od 20 milijardi evra francuskim kompanija, što je dugo bila njegova želja kako bi povećao investicije i radna mjesta, a sada ima prostor da to uradi, oslobođen okova fiskalnih pravila EU. Pored toga podsticaji će unijeti oko 30 milijardi evra za smanenje emisija ugljenih gasova i još 35 milijardi evra za socijalnu i regionalnu koheziju, kao i očuvanje radnih mesta.
S 21 mjesecom do predsjedničkih izbora, plan podsticaja bi trebalo da pomogne definisanje Makronove kampanje za drugi mandat. On ostaje posvećen liberalnim reformama za podsticanje konkurencije i rasta, ali njegovi planovi će takođe privući zelene i one koji žele nordijski stil države blagostanja. On računa na 100 milijadi evra da ponovo pokrene francusku privredu i oživi svoju političku sudbinu, zaključuje Fajnenšl tajms u uredničkom komentaru.
(Radio Slobodna Evropa)
