Potopljena crkva u jezeru Sniježnica :: Semberija INFO ::

 

Potopljena crkva u jezeru Sniježnica


Ima tome više od četrdeset godina, otkako je zbog izgradnje vještačke akumulacije, jezera Sniježnica kod Teočaka, za potrebe RiTE “Ugljevik”, potopljena pravoslavna bogomolja, crkva posvećena Svetom velikomučeniku knezu Lazaru. Potopljeni hram sagrađen je 1972. godine na zemljištu koje je darovao mještanin Kosta Đokić.
Djelimično potopljena crkva trenutno je zarasla u šiblje i rastinje, te se do nje teško dolazi. Neophodno je iskrčiti teren oko crkve, da bi se napravio normalan prilaz. Međutim, kako rekoše i naši sagovornici, u Rastošnici danas žive, uglavnom, stariji mještani, koji nemaju snage i mogućnosti da iskrče teren oko potopljene crkve.
Mještanin Rastošnice, Dragan Vasiljević (53) kroz zaraslo šiblje doveo nas je do crkve. Pokazuje na zidu visinu vodostaja jezera u vrijeme kada je vode u jezeru bilo puno više nego tokom ove godine.
“Možete vidjeti da je nivo vode išao do 1,7 metara. Učestvovao sam kao dječak u mobi, prilikom  iskopavanja temelja za ovu crkvu. Kasnije su posao preuzeli vrsni majstori, Sava Savić, Ljubo Mijatović, Luka Petrović. Tesali su kamen i pripremali ga za izgradnju crkve. U pitanju je kamen pješčar, zovu ga i tocilj”, priča Dragan.
Protojerej – stavrofor Jeremija Lazić, koji trenutno službu obavlja u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Priboju, kaže da se u startu odustalo od ideje da se crkva prenese na drugu lokaciju.
“Da je kojim slučajem samo jedan metar bila niža takozvana “uljevna gljiva” na brani jezera Sniježnica, crkva bi ostala na suvom. Inače, kada se u jezeru akumulira veća količina vode, crkva bude potopljena za jedan metar. Sredstva za obeštećenje potopljene crkve su isplaćena, ali je inflacija taj novac jednostavno progutala”, prisjeća se tih prijeratnih godina sveštenik Jeremija.
Govoreći o legendama koje se u narodu ispredaju, o glasovima koji se, navodno, ponekad javljaju iz jezera, mještanin Priboja Anđelko Delić kaže da se u takvim situacijama kod ljudi javlja strahopoštovanje, te se počinju ispredati neobične priče i legende.
 “Osnovna poruka tih priča je da se ne diraju bogomolje, da se ne ruše i ne odnosi kamen sa njih”, kaže Anđelko, ističući da su priloge za izgradnju ove crkve svojevremeno davali i mještani Priboja, Sniježnice i Teočaka.
 Sudbinu potopljene rastošničke crkve nekoliko godina kasnije, 1982. godine, doživjeće Pivski manastir, koji je prenesen na drugu lokaciju zbog izgradnje hidrocentrale na Pivi.
U međuvremenu, prije dvije godine, potopljena je, uprkos protivljenju vjernika, i crkva Svetog arhangela Mihaila – Valjevska Gračanica, bogomolja iz 15. vijeka, radi izgradnje vještačke akumulacije “Rovni” kod Valjeva.

​Lj.Ljubojević