PRIJE 500 GODINA: MAGELANOVA PLOVIDBA OKO SVIJETA
Zakoračimo na trenutak u prošlost, tačnije, u 1519. godinu. Prije 500 godina započinje priča o čovjeku koji je oplovio svijet- priča o Fernandu Magelanu, Portugalcu koji je plovio pod španskom zastavom.
Suočavanje s nepoznatim prostorima bez vidljivih granica poduhvat je koji zahtijeva mnogo hrabrosti, ali uvijek je bilo smjelih ljudi koji su odlazili u nepoznato, u potragu za avanturom. Činili su to iz različitih motiva: neke je na to navodila isključivo želja za saznanjima, drugi su se htjeli proslaviti, a treće je privlačila samo korist. Međutim, bilo kako bilo, svako je istraživanje doprinijelo proširenju granica ljudske spoznaje.
Otkrića Kristofora Kolumba i Ameriga Vespućija pokazalu su da postoji jedan novi kontinent koji je smješten na putu između Evrope i Indije. Upravo zato su mnogi moreplovci počeli da tragaju za prolazom kroz taj kontinent, prolazom koji bi olakšao put do takozvanih ,,ostrva začina“.
Magelan je vjerovao da u rukama ima adut, a imao je tajnu kartu (kasnije se pokazalo da nije tačna), po kojoj je već postojao prolaz u jednom moreuzu skrivenom iza rta Santa Marija u Urugvaju.
Ohrabren ovim podatkom, Magelan je od portugalskog kralja Ferdinanda II zatražio flotu, ali kralj ga je odbio. Magelan nije odustao, pa se obratio španskom kralju Karlu V, koji mu je pružio novčanu pomoć.
I tako je sve krenulo: 20. septembra 1519. godine Magelan ispolovljava iz luke San Lukar s flotom od pet brodova i posadom od 265 ljudi. Među kraljevim ljudima na glavnom brodu nalazio se Antonio Pigafeta, čovjek vrlo odan Magelanu, koji se ukrcao na brod samo da bi vidio ljepote, čari i tajne koje krije okean. On je kasnije sve zgode i nezgode tog putovanja opisao u svom poznatom "Izvještaju s prvog putovanja oko svijeta".
U tom izvještaju piše da su na brodovima iskrsle teškoće usled nesuglasica između Španaca i Portugalaca, a bilo je poteškoća i s Magelanom. Mnogi su ga smatrali prepotentnim i samouvjerenim, te zahtjevali da bude smijenjen. Nakon pet mjeseci plovidbe, stigli su u zaliv Rio de la Plata, a zatim nastavili putovanje na jug. Počela se osjećati nestašica hrane, a jedan brod im je potonuo u buri.
Magelan je bio čvrsto uvjeren u opravdanost svoje namjere i postojanje prolaza i konačno je 21. oktobra 1521. našao jedan uski, vijugavi prolaz na čijim su se obalama svjetuckale neke daleke vatre (to je današnja Ognjena Zemlja).
Da bi se prošlo kroz taj prolaz bilo je potrebno 38 dana naporne plovidbe tokom koje se posada borila s morskim strujama i olujama. A tada je pred hrabrim moreplovcima pukla beskrajna pučina okeana. Tako je Magelan otkrio dugo traženi prolaz, "Magelanov moreuz".
Ali to nije sve. Nastale su nepredviđene teškoće: jedan ih brod napušta i to upravo onaj koji prevozi hranu. Plovidbu ipak nastavljaju 3 broda uvjerena da će za nekoliko dana uspjeti da pobijede Tihi okean i da će naći "ostrva začina". Međutim, problemima nema kraja, jer okean je bio mnogo veći nego što su mislili.
Došlo je do ozbiljne nestašice hrane, a mornari su umirali od skorbuta i gladi. U izvještaju s prvog putovanja oko svijeta stoji zapisano: "Dvopek kojeg jedemo nije dvopek već prašina pomiješana crvima... Bili smo prisiljeni žvakati kožu kojom je pribor bio pričvršćen za palubu... Da bismo zavarali glad jeli smo strugotinu, a za jednog štakora plaćalo se pola dukata...".
Tako su plovili 96 dana. Od kopna nije bilo ni traga. Konačno su, 6.marta 1521., ugledali Marijanska ostrva, a nekoliko dana kasnije stigli su do ostrva koja su kasnije nazvali Filipini. Tu su 27. aprila iste godine Magelana ubili domoroci ostrva Matan. Nastao je pravi haos iz kojeg se izvukla jedino "Viktoria", Magelanov brod pod vodstvom Huana Sebastiana del Kana. Nakon dramatičnih doživljaja "Viktoria" 6. septembra 1522. pristaje uz obalu Španije.
Prvi put u istoriji je jedan brod obišao svijet, dokazujući da je Zemlja okrugla. Ta spoznaja je skupo plaćena. Od 265 ljudi vratilo se samo 18. Među preživjelima nije bilo čovjeka koji je organizovao ekspediciju, započeo istraživanje i skoro ga priveo kraju, nije bilo moreplovca Ferdinanda Magelana.
Semberija INFO/Priredila M.Rešidović
Suočavanje s nepoznatim prostorima bez vidljivih granica poduhvat je koji zahtijeva mnogo hrabrosti, ali uvijek je bilo smjelih ljudi koji su odlazili u nepoznato, u potragu za avanturom. Činili su to iz različitih motiva: neke je na to navodila isključivo želja za saznanjima, drugi su se htjeli proslaviti, a treće je privlačila samo korist. Međutim, bilo kako bilo, svako je istraživanje doprinijelo proširenju granica ljudske spoznaje.
Otkrića Kristofora Kolumba i Ameriga Vespućija pokazalu su da postoji jedan novi kontinent koji je smješten na putu između Evrope i Indije. Upravo zato su mnogi moreplovci počeli da tragaju za prolazom kroz taj kontinent, prolazom koji bi olakšao put do takozvanih ,,ostrva začina“.
Magelan je vjerovao da u rukama ima adut, a imao je tajnu kartu (kasnije se pokazalo da nije tačna), po kojoj je već postojao prolaz u jednom moreuzu skrivenom iza rta Santa Marija u Urugvaju.
Ohrabren ovim podatkom, Magelan je od portugalskog kralja Ferdinanda II zatražio flotu, ali kralj ga je odbio. Magelan nije odustao, pa se obratio španskom kralju Karlu V, koji mu je pružio novčanu pomoć.
I tako je sve krenulo: 20. septembra 1519. godine Magelan ispolovljava iz luke San Lukar s flotom od pet brodova i posadom od 265 ljudi. Među kraljevim ljudima na glavnom brodu nalazio se Antonio Pigafeta, čovjek vrlo odan Magelanu, koji se ukrcao na brod samo da bi vidio ljepote, čari i tajne koje krije okean. On je kasnije sve zgode i nezgode tog putovanja opisao u svom poznatom "Izvještaju s prvog putovanja oko svijeta".
U tom izvještaju piše da su na brodovima iskrsle teškoće usled nesuglasica između Španaca i Portugalaca, a bilo je poteškoća i s Magelanom. Mnogi su ga smatrali prepotentnim i samouvjerenim, te zahtjevali da bude smijenjen. Nakon pet mjeseci plovidbe, stigli su u zaliv Rio de la Plata, a zatim nastavili putovanje na jug. Počela se osjećati nestašica hrane, a jedan brod im je potonuo u buri.
Magelan je bio čvrsto uvjeren u opravdanost svoje namjere i postojanje prolaza i konačno je 21. oktobra 1521. našao jedan uski, vijugavi prolaz na čijim su se obalama svjetuckale neke daleke vatre (to je današnja Ognjena Zemlja).
Da bi se prošlo kroz taj prolaz bilo je potrebno 38 dana naporne plovidbe tokom koje se posada borila s morskim strujama i olujama. A tada je pred hrabrim moreplovcima pukla beskrajna pučina okeana. Tako je Magelan otkrio dugo traženi prolaz, "Magelanov moreuz".
Ali to nije sve. Nastale su nepredviđene teškoće: jedan ih brod napušta i to upravo onaj koji prevozi hranu. Plovidbu ipak nastavljaju 3 broda uvjerena da će za nekoliko dana uspjeti da pobijede Tihi okean i da će naći "ostrva začina". Međutim, problemima nema kraja, jer okean je bio mnogo veći nego što su mislili.
Došlo je do ozbiljne nestašice hrane, a mornari su umirali od skorbuta i gladi. U izvještaju s prvog putovanja oko svijeta stoji zapisano: "Dvopek kojeg jedemo nije dvopek već prašina pomiješana crvima... Bili smo prisiljeni žvakati kožu kojom je pribor bio pričvršćen za palubu... Da bismo zavarali glad jeli smo strugotinu, a za jednog štakora plaćalo se pola dukata...".
Tako su plovili 96 dana. Od kopna nije bilo ni traga. Konačno su, 6.marta 1521., ugledali Marijanska ostrva, a nekoliko dana kasnije stigli su do ostrva koja su kasnije nazvali Filipini. Tu su 27. aprila iste godine Magelana ubili domoroci ostrva Matan. Nastao je pravi haos iz kojeg se izvukla jedino "Viktoria", Magelanov brod pod vodstvom Huana Sebastiana del Kana. Nakon dramatičnih doživljaja "Viktoria" 6. septembra 1522. pristaje uz obalu Španije.
Prvi put u istoriji je jedan brod obišao svijet, dokazujući da je Zemlja okrugla. Ta spoznaja je skupo plaćena. Od 265 ljudi vratilo se samo 18. Među preživjelima nije bilo čovjeka koji je organizovao ekspediciju, započeo istraživanje i skoro ga priveo kraju, nije bilo moreplovca Ferdinanda Magelana.
Semberija INFO/Priredila M.Rešidović
