Evropske firme preko Turske zaobilaze sankcije Rusiji :: Semberija INFO ::

 

Evropske firme preko Turske zaobilaze sankcije Rusiji


Pojedine evropske i ruske firme koje zbog sankcija ne mogu  direktno da posluju sada to rade zaobilazno preko Istanbula i drugih gradova u Turskoj. Ankara je osudila vojnu intervenciju Moskve u Ukrajini, ali nije uvela sankcije i sa njom i dalje normalno posluje.

„Evropske firme koriste Tursku kao most za poslovanje  sa Rusijom”, ističe Mustafa Gultepe iz Udruženja turskih  izvoznika (TIM), prenosi  istanbulski „Hurijet”.

Uprkos političkim igrama NATO-a i EU sa Moskvom računice privrednika se očigledno podudaraju: ruske firme preko Istanbula pokušavaju da dobijaju proizvode koje zbog sankcija više ne mogu direktno da uvoze iz Nemačke, Francuske i Italije. U tom zaobilaznom biznisu interes su očigledno našli i turski privrednici ali ne otkrivaju pojedinosti o posrednom poslovanju zapadnoevropskih i ruskih firmi.

Turska je postala glavni „prozor u svet” za Ruse koji avionima putuju na zapad Evrope jer su te zemlje zatvorile svoj vazdušni prostor za njihove direktne letove. To uveliko koriste i turske avio-kompanije koje sada iz Moskve i drugih ruskih mesta dnevno imaju po 85 letova. Avio-prevoznici  i ugostitelji u Istanbulu zadovoljno trljaju ruke: to je dovelo do naglog povećanja cena karata, smeštaja i drugih usluga. Većina Rusa, oko 85 odsto, turskim avionima odlazi u treće zemlje, dok 15 odsto letuje na obalama Anadolije.

Ankara nastavlja normalno da posluje sa Rusijom, iako je članica NATO-a. To je  još jednom  potvrdio nedavni susret predsednika Rusije Vladimira Putina i turskog predsednika Tajipa Erdogana u Sočiju. Bila je to prva poseta lidera jedne NATO zemlje Rusiji otkako je počeo sukob u Ukrajini. Delegacije dve zemlju su se u Sočiju, kako je zvanično potvrđeno, dogovorile o proširenju saradnje u mnogim oblastima. Usvojena je „mapa puta” u kojoj se predviđa dupliranje ukupne robne razmene – na sto milijardi dolara godišnje. Postignut je i dogovor o plaćanju u rubljama ruske nafte, korišćenju ruskih platnih kartica „mir” kao i o ubrzanju izgradnje prve nuklearne centrale u Turskoj koju Rusi podižu u Akuju, mestu na jugu Anadolije.

Približavanje Ankare i Moskve, koje je započelo 2017. godine posle kupovine ruskih raketa S-400, iznova izaziva podozrenje u zapadnoj Evropi. „Turska bi mogla da se suoči sa sankcijama ukoliko nastavi da pomaže Moskvi da se oslobodi od izolacije EU i NATO”, prenose istanbulski listovi pisanje „Fajnenšel tajmsa” i drugih  zapadnih medija koji se pozivaju na diplomatske izvore. Posle susreta u Sočiju na Zapadu su ponovo oživele tvrdnje da Erdogan „okreće leđa NATO-u”. Turska od početka sukoba u Ukrajini vodi „izbalansiranu politiku” i održava odnose i sarađuje i sa Kijevom i sa Moskvom. Ona podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i osuđuje aneksiju Krima, ali nije uvela sankcije Rusiji jer bi to moglo da ugrozi njene nacionalne interese: snabdevanje ruskim   gasom, kao i ogromne  poslove u trgovini, građevinarstvu i  turizmu. Istovremeno Turska unapređuje saradnju sa Kijevom čak i u oblasti naoružanja: sada gradi  fabriku za proizvodnju dronova „bajraktar”. Uz posredovanje Ankare i Ujedinjenih nacija krajem prošlog meseca postignut je dogovor o izvozu  ukrajinskih žitarica koje su mesecima bile zarobljene u Odesi i drugim lukama.

Predsednik Erdogan očigledno ne želi na tome da se zaustavi. On pokušava da u Istanbul za isti sto dovede  Putina i ukrajinskog predsednika kako bi se našlo mirno rešenje krize.


POLITIKA